Borba roditelja-njegovatelja za osnovna prava u Republici Srpskoj traje godinama, ali i dalje nailazi na zid birokratije i političke nezainteresovanosti. Istovremeno, vlast hitno usvaja zakone o pomoćnoj policiji, dok se problemi građana guraju u drugi plan. O tome zašto institucije ignorišu najranjivije, da li uvođenje pomoćnog sastava policije ima političku pozadinu, te koliko se zapravo u Narodnoj skupštini čuje glas građana – razgovarali smo s poslanicom Tanjom Vukomanović.

Zalažete se za poboljšanje prava roditelja njegovatelja u Republici Srpskoj. Dokle je stigla ova priča?

Problem i borba traju godinama, ali nažalost još uvijek je na početku. Roditelji su predali inicijativu za izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti, tražeći da se ukine diskriminatorska odredba po kojoj naknada prestaje kad dijete napuni 30 godina, kao da invaliditet ima rok trajanja. Takođe, traže da ne moraju birati između brige o djetetu i njegovog obrazovanja, jer ako dijete ode par sati u školu ili dnevni centar, roditelj automatski gubi pravo na naknadu, kao da preostalih 22 sata u danu ne postoje. A znamo da postoje i da su najteži. Ovo nije zakon koji puno košta, niti se odnosi na hiljade ljudi, ali se odnosi na one kojima se ne smije uskraćivati podrška.

Zašto je važno da NSRS da punu podršku roditeljima-njegovateljima i ispuni njihove zahtjeve?

Zato što su poslanici, ma koliko neki pokušavali da zaborave, tu zbog građana. Ne zbog stranačkih šefova. Na dan kada su roditelji predavali inicijativu, svi su bili pozvani, a izašla je samo opozicija. I to sve govori. Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje pristojnosti, ljudskih prava i empatije.Znam da ima poslanika u vlasti koji podržavaju ovo inucijativu, ako neko ne smije da kaže šta misli, ni to nije problem zakona, nego društva u kojem se sve svodi na poslušnost. Ovaj zakon ne treba ni opoziciji, ni vlasti, treba roditeljima koji danonoćno brinu o svojoj djeci. Ako u Vladi Republike Srpske ima razuma i ljudskosti, ova nepravda će biti ispravljena.

U Republici Srpskoj uvodi se pomoćni sastav policije. Šta to konkretno znači?

Obrazloženje je široko, spominju se poplave, požari, koncerti, pa čak i epidemije. Navodno nedostaje kadra, pa će se to “popuniti” pomoćnim sastavom za koga još ne znamo kako bi se punio, jer to u zakonu nema. Pitanje je zašto se ne ide redovnim putem zapošljavanja? Ako je bezbjednost prioritet, zašto nije bila i prije dvije godine? I prije godinu? I prije tri mjeseca? Zašto danas i to po hitnom postupku. Zakon se uvodi po hitnom postupku, a onda ostavlja rok od šest mjeseci za podzakonske akte. Znači hitno je sad, ali tek će da se vidi da li će se ikad primijeniti. Bojim se da gledamo još jedan politički manevar, a ne stvarno jačanje institucija.

Zašto se baš sada uvodi ovaj pomoćni sastav policije?

Imamo pravo da sumnjamo da je zbog presude, jer sve u ovoj zemlji mora da se dešava kad je gospodin Dodik u fokusu. Kad njemu zatreba zaštita, diže se nivo bezbjednosti. Mi smo u šali govorili da će, s obzirom na to da se sve prolagođava njemu, kad on ode u penziju biti najbolje penzionerima, jer će imati najveće penzije u region. Kao što sada kao predsjedmik ima najveći budžet u region i kao što je sada kada mu je ugrožena bezbjednost mi najviše ulažemo u policiju.

Imajući u vidu trenutno stanje u RS, probleme sa kojima se suočavaju penzioneri, roditelji njegovatelji i druge kategorije stanovništva – da li je potrebno da se uvodi pomoćni sastav policije?

Vlast je odavno izgubila osjećaj za prioritete. Ako treba kupiti automobil ili helikopter za nekog funkcionera to je „urgentno“. Ako roditelj-njegovatelj godinama čeka da mu se prizna osnovno pravo, to može da čeka. Sve što se sada gura u fokus: migranti, granice, pomoćna policija – služi da se ne govori o stvarnim problemima: o propasti javnih preduzeća, o zdravstvu, cijenama, o odlasku ljudi. Oni ne upravljaju državom, oni upravljaju pažnjom građana, vladaju strahom i stalnim podjelama.

Građani su se okupili ispred NS RS da zaštite Majevicu od rudarenja litijuma. Da li očekujete da ta inicijativa dobije podršku u Skupštini?

Od te Skupštine više ništa ne očekujem. Tamo sjede ljudi koji su ju;e izbacili kolegu iz sale, glasali da se on udalji zbog nečegao što se desilo prije 3 dana, i to mimo svih pravila Poslovnika. A isto tako, nisu glasali za dnevni red da se održi posebna sjednica o stanju u javnim preduzećima. Dakle, šta će biti s rudarenjima? Biće onako kako im kaže njihov šef, bez obzira na štetu po prirodu, zdravlje i budućnost. I da, još uvijek zadržavam pravo da vjerujem da među njima postoji bar neko kome je stalo, ali kad pogledamo dosadašnje glasanje, čini mi se da je to nada koja izumire. Međutim, bez obzira na odluke vlasti, uvijek ćemo biti podrška građanima koji štite prirodne resurse i ne dozvoljavaju rasprodaju Republike Srpske i uništavanje prirodnih bogastava.

Pred poslanicima je zakon o zaštiti stanovništva od duvanskih proizvoda. Šta očekujete od tog zakona?

Dobro je da zakon uopšte postoji, ali ne trebamo da glumimo da će riješiti problem. Prva stvar koju treba urediti jeste – djeca. Elektronske cigarete u šarenim pakovanjima, sa privjescima i poklonima, stoje ispred škola i prodaju se kao da su igračke. I sve to reklamiraju influenseri, pod parolom „zdravije pušenje“, a to što ne postoji. Problem je i što se ni sadašnji zakon ne poštuje. Idite bilo gdje tokom velikog odmora, djeca bez problema kupuju cigarete. One stoje uz žvake i bombone, kao da su dio ponude za užinu. Elektronske cigarete su nova epidemija, a mi smo je dočekali potpuno nespremni. Zakon mora da bude konkretan, precizan i primjenjiv, ne deklarativan. Dobro je da se krenulo u ovom pravcu, ali ima tu još mnogo posla, ako je cilj stvarna zaštita zdravlja stanovnika.

Buka

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama, piše Capital.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku.

Pregovori s pravosuđem u BiH.

Jedna sutkinja je završena”, reći će Miloradu Dodiku u telefonskom razgovoru jedan od članova advokatskog tima predsjednika Republike Srpske.

“Završićemo”, nastaviće dalje, “i druge”.

Razgovor je vođen nedugo nakon javne rasprave po žalbama pred Apelacionim savjetom Suda Bosne i Hercegovine koje bi trebalo odlučiti da li će potvrditi, preinačiti ili ukinuti prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik, zbog krivičnog djela nepoštivanje odluka OHR-a, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

U Apelacionom sudskom savjetu sjede dvije sutkinje – Vesna Jesenković i Amela Huskić. Treći član je sudija Hilmo Vučinić. Ovaj savjet bi trebalo donijeti konačnu odluku o tome da li je predsjednik Republike Srpske kriv po optužnici Tužilaštva BiH kojom mu je na teret stavljeno krivično djelo – nepoštovanje odluka OHR-a.

Da li je “sutkinja završena”, kako to na snimku razgovora govori jedan od Dodikovih saradnika, znaćemo uskoro. Inače, Dodik i njegovi saradnici i Banjaluke i Sarajeva, uz pomoć nekoliko aktera međunarodne zajednice pokušavaju trgovati ovim, ali u drugim predmetom koji je u fazi istrage.

U tom drugom predmetu Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković su osumnjičeni da su počinili krivično djelo napad na ustavni poredak. Zbog toga što se nisu odazivali na pozive Tužilaštva BiH, Sud BiH im je odredio pritvor i za njima raspisana centralna potjernica koja važi samo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Protekle sedmice Milorad Dodik je, preko članova svoje porodice (Vico Zeljković) i direktora jedne državne agencije čije je sjedište u Banjaluci (u pitanju je Bošnjak i postoje WhatsApp prepiske koje dokazuju te dogovore), stupio u kontakt sa najvišim zvaničnicima jedne sigurnosne agencije sa sjedištem u Sarajevu te su započeli pregovore o “nagodbi”.

Trenutno se, prema informacijama Istrage, dogovara da se Milorad Dodik “odazove” pozivu Tužilaštva BiH, koje bi, onda, nakon što ga sasluša, od Suda Bosne i Hercegovine zatražilo ukidanje mjere pritvora, jer je “osumnjičeni – dostupan”.

Upravo zbog toga je u ponedjeljak ukinut tužilački tim koji je istraživao Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Predmet je, kako smo već objavili, dodijeljen samo tužiteljici Vedrani Mijović, kćerki bivšeg kadra SNSD-a Slavka Jovičića Slavuja.

Trenutno se razmatraju dva scenarija, tvrde izvori Istrage. Prvi je da se Milorad Dodik pojavi u Sarajevu, u zgradi Tužilaštva BiH gdje bi ostao nekoliko sati zbog davanja izjave, a onda bi postupajuća tužiteljica od Suda BiH zatražila ukidanje mjere pritvora.

U slučaju drugog scenarija, onog realnijeg, predsjednik Republike Srpske bi se pojavio u zgradi SIPA-e u Banjaluci gdje bi, po naredbi ili u prisustvu tužiteljice, bio ispitan u svojstvu osumnjičenog. Nakon toga bi Sudu BiH bio upućen prijedlog za ukidanje pritvora čime bi, faktički, prestala važiti i centralna potjernica.

Uporedo sa rješavanjem predmeta koji je u fazi istrage, Dodik i njegovi saradnici pokušavaju riješiti i predmet koji je u fazi drugostepenog suđenja. Rasprava pred Apelacionim vijećem Suda BiH je održana 12. juna ove godine.

Istraga