Connect with us

Politika

Izborni zakon Srpske siječe krila “PRELETAČIMA”

Prelazak narodnih poslanika ili odbornika iz jedne u drugu političku partiju tokom trajanja njihovog mandata (preletači) više neće biti moguć, jer će ubuduće osvojeni mandat na izborima pripadati stranci, a ne pojedincu.

Ovo je predviđeno Prijedlogom izbornog zakona Republike Srpske, koji će se danas, 18. aprila, naći na dnevnom redu posebne sjednice Narodne skupštine RS.

“Mandat pripada političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi”, piše u članu 14 predloženog zakona.

Podsjećamo, u Nacrtu izbornog zakona RS, o kome su poslanici raspravljali krajem marta ove godine, član 14 je predviđao da mandat pripada izabranom nosiocu.

Što se tiče izmjene u daljem, u prijedlogu se navodi i da mandat ne može prestati, osim u zakonom predviđenim slučajevima. A takva mogu biti dva slučaja.

“Izabranom nosiocu mandata prestaje mandat ako u toku trajanja mandata istupi ili bude isključen iz političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata koja je učestvovala na izborima i na čijoj je kandidatskoj listi bio izabrani nosilac mandata”, pojašnjeno je u Prijedlogu izbornog zakona RS.

Ovo pitanje, podsjećanja radi, tokom rasprave o Nacrtu zakona potegao je Milanko Mihajilica, poslanik PDP-a, rekavši da bi zakonom trebalo da se propiše da izborne liste i dalje ostanu otvorene, ali da onaj ko osvoji mandat ne može da ga “ponese” sa sobom prilikom izlaska iz te stranke. Kao primjer on je naveo Aleksandra Trninića, aktuelnog poslanika u parlamentu Srpske, koji je od ulaska u NS RS 2022. godine do danas već promijenio četiri stranke.

Ovi stavovi očigledno su doprli do svih koji su bili uključeni u izradu izbornog zakona Srpske. To potvrđuje i Lazar Stjepanović, pravni predstavnik Republike Srpske.

“Ovaj član je izmenjen iz razloga da bi se sprečila politička korupcija i trgovina osvojenim mandatima. Na ovaj način će se stati na put i prelasku iz jedne stranke u drugu zbog zadovoljavanja ličnih interesa”, kaže Stjepanović za “Nezavisne novine”.

Srđan Mazalica, poslanik u Klubu SNSD-a u NS RS, kaže da je ovo pitanje o kojem postoji saglasnost svih političkih partija u Srpskoj.

“To je stavljeno da se pokuša animirati opozicija, jer je bilo odlazaka poslanika iz njihovih redova. SNSD nikada nije imao problem s tim prelascima i mi nismo sakupljali poslanike na taj način da prelaze iz drugih partija”, naveo je za “Nezavisne”.

No, možda SNSD zaista nije, kako to kaže Mazalica, sakupljao poslanike, ali je od 2014. godine najviše prelazaka iz drugih partija upravo bilo u tu stranku.

Zbog toga, opozicija ne vjeruje u dobre namjere vlasti u vezi sa ovim zakonom.

“To vidim kao jedan novi momenat u kojem vladajuće političke strukture shvataju da gube uticaj usljed promjene vlasti, i svjesni su da bi ih na taj način jedan dio narodnih poslanika napustio. Ovo je model po kome oni treba da zadrže svoje mandate i da im se njihove partije ne okrnje. Da su imali zaista dobru namjeru, oni nikada ne bi okrnjivali političke partije opozicije, prevodeći njihove ljude i dajući tim halapljivim, glavnim i prevrtljivim političarima funkcije koje nose benefite i razna ovlašćenja. Dakle, vlast je direktno učestvovala u toj korupciji, a sad imaju strah od toga”, poručio je Vukota Govedarica, šef Kluba poslanika SDS-a u NS RS.

Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba poslanika Za pravdu i red u NS RS, smatra da se radi o čistoj manipulaciji javnosti.

“Žele da pridobiju javno mnjenje. To su mamci kako bi pokušali pridobiti opoziciju, ali od toga nema ništa. Izborni zakon se ne donosi preko noći, imali smo samo jednu javnu raspravu. Jasno je da zakon nije imao šire konsultacije”, ističe Vukanović.

Slaviša Marković, poslanik PDP-a, navodi da je namjera da se stane u kraj političkoj trgovini dobra. Međutim, sporno je, kaže, koliko je u stvari sam izborni zakon Republike Srpske ustavno-pravno utemeljen i koliko je moguća njegova primjena.

“Nacrt koji smo imali u Narodnoj skupštini RS nije bio prihvatljiv, jer se kosio sa Izbornim zakonom BiH, i to je sada pitanje struke. Podsjetiću vas da smo imali nedavno jasne navode od stručnjaka za ustav da ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom i da nije primjenjiv u praksi. Vidjećemo šta će biti na Skupštini, da li su predlagači uspjeli da isprave te probleme”, rekao je Marković.

Takođe, dodao je i da opozicija neće podržati Prijedlog izbornog zakona RS ukoliko se on ne bude bitnije razlikovao u odnosu na nacrt.

Podsjećanja radi, NS RS nedavno je dobila još dva “preletača”. To su Aleksandar Trninić, koji je nakon SDS-a, Narodnog fronta, samostalnog nastupa, prešao u Ujedinjenu Srpsku (US), te Kostadin Vasić, koji je iz US prešao u NPS.

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno