U jednoj od operacionih sala Kliničkog bolničkog centra (KBC) Rebro u Zagrebu sa plafona se odvojila i pala operaciona lampa teška oko 80 kilograma.

Vršilac dužnosti zamjenika direktora KBC Rebro Milivoj Novak potvrdio je da se incident dogodio tokom vikenda i istakao da niko nije bio ugrožen.

Prema njegovim riječima, lampa je pala tokom rutinske kontrole opreme.

Mogući uzrok vibracije sa gradilišta

Uprava bolnice navela je da se incident dogodio u zgradi staroj 19 godina, koja nije obuhvaćena aktuelnom obnovom nakon zemljotresa.

Kao mogući uzrok pada opreme Novak je naveo vibracije sa obližnjih gradilišta, koje su, kako je rekao, mogle dovesti do popuštanja šrafa.

Na pitanje da li je lampa bila nepravilno postavljena, odgovorio je da je to teško utvrditi, dodajući da smatra da su starost opreme i vibracije najvjerovatniji uzroci incidenta.

Provjerene sve operacione sale

Nakon incidenta pokrenuta je provjera svih ostalih operacionih sala.

Uprava bolnice saopštila je da je riječ o izolovanom slučaju te da su sve ostale operacione lampe pregledane i dodatno učvršćene.

Na pitanje šta bi se dogodilo da je lampa pala na pacijenta, Novak je odgovorio da se to nije moglo dogoditi jer se oprema redovno kontroliše.

Međutim, kada mu je novinarka ukazala da je lampa pala upravo tokom kontrole, odgovorio je:

„Mislilo se da neće biti ni potresa, pa je bio potres.“

Ministarstvo odbrane Hrvatske (MORH) u zadnji je tren poništilo tender za nabavku novih madraca za hrvatske vojnike jer se proizvode u Srbiji.

Odluka je donesena neposredno prije potpisivanja ugovora sa kompanijom koja je na tenderu ocijenjena kao najbolji ponuđač, a iz MORH-a su potvrdili informaciju koju je prvi objavio portal Danica.hr.

Poništenje tendera zbog proizvodnje u Srbiji

MORH je namjeravao da kupi 1.700 madraca za opremanje nekoliko kasarni. Na tender sproveden u junu stiglo je više ponuda, a kao najpovoljnija odabrana je ona kompanije Komforta iz Slavonskog Broda.

Međutim, ispostavilo se da kompanija sa dva zaposlena ponuđene madrace nabavlja od proizvođača u Srbiji i preprodaje ih na hrvatskom tržištu.

To se za Ministarstvo odbrane pokazalo neprihvatljivim.

“Ministarstvu odbrane nije prihvatljivo da se madraci za vojničke krevete proizvode u Republici Srbiji i u skladu sa zakonskim mogućnostima poništiće taj postupak nabavke i neće sklopiti ugovor. Ubuduće će za ovakve postupke nabavke revidirati uslove vezane za područje proizvodnje i nabavke”, saopštili su iz MORH-a za Dnevnik Nove TV.

Niko iz Ministarstva i Glavnog štaba nije želio dodatno da pojasni zašto se odustalo od već dogovorenog posla.

Iz slavonskobrodske kompanije takođe nisu odgovarali na pozive.

U izjašnjenju koje su dostavili MORH-u potvrdili su da se njihovi proizvodni pogoni nalaze u Srbiji, ali su garantovali kvalitet i isporuku preko druge kompanije, čiji je račun, prema podacima FINA, u blokadi, prenosi Index.

Afera sa čizmama

Ovaj slučaj događa se nedugo nakon afere sa vojničkim čizmama, u koju je bio umiješan i bivši rukovodilac nabavke u MORH-u, brigadir Ivica Devčić.

Ministar odbrane Ivan Anušić tada je komentarisao slične situacije.

“Takvih slučajeva ima, vjerovatno će ih biti i u budućnosti, ali ključno je reagovati na vrijeme kao što smo reagovali mi i spriječiti takve kompanije da konkurišu sa svojim proizvodima koji nemaju taj kvalitet, lažiraju reference, preprodaju, ne proizvode ništa, stvaraju sebi dodatni profit”, rekao je tada Anušić.

MUP je madrace istog dobavljača već kupio

Za razliku od MORH-a, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije imalo problema sa istim dobavljačem.

MUP, na čijem je čelu Davor Božinović, nabavio je madrace za spavaonice na Policijskoj akademiji, za potrebe Ravnateljstva civilne zaštite te za smještaj civilnih ročnika.

Vrijednost ugovora iznosi gotovo 126 hiljada evra, od čega je polovina već realizovana.

MUP je sa istom kompanijom i prethodnih godina sklapao poslove vrijedne gotovo 40 hiljada evra.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova poručili su da nemaju saznanja o tome gdje se nalaze proizvodni pogoni dobavljača.

Vlast na nivou BiH je priznala: ne znaju apsolutno ništa o namjerama Hrvatske da na nekoliko kilometara od Bihaća, na prostoru nekadašnjeg kompleksa vojnog aerodroma Željava, gradi migrantski centar gdje bi bilo smješteno do 1.500 ilegalnih migranata.

Dok se u susjednoj zemlji o tome uveliko priča, a stanovnici Like i Plitvičkih jezera su, u februaru 2026. godine, protestovali zbog planova zvaničnog Zagreba, u Sarajevu, pet mjeseci kasnije, poručuju da – nisu upoznati.

Iako je prije nekoliko mjeseci ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović, govoreći o Željavi, rekao da MUP još analizira tu lokaciju i da konačna odluka nije donesena, najnovije informacije su poprilično konkretne.

Rok godinu dana
Naime, hrvatski mediji pišu da bi na tom prostoru u roku od godinu dana bio uređen prostor za smještaj do 1.500 ilegalnih migranata, te je, kako navode, zbog blizine granice sa BiH, ta lokacija policiji idealna, jer uhvaćene strance ne moraju daleko prevoziti i smještati negdje unutar Hrvatske.

I dok je, dakle, ova kompletna priča već pet mjeseci u susjednoj zemlji “top tema”, sve što se tim povodom (ne) radi u BiH može stati u jednu rečenicu. Moglo bi se slobodno reći – nevjerovatnu rečenicu.

“Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH nema saznanja da su vođene bilateralne konsultacije između BiH i Hrvatske na temu izgradnje migrantskog centra na lokaciji Željava”, naveli su 7. jula 2026. iz Savjeta ministara BiH, a pritom je bitno naglasiti da se ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković sastao 18. marta 2026. godine sa hrvatskim šefom diplomatije Gordanom Grlićem Radmanom, a razgovarali su, kako je saopštio MIP BiH, o “unapređenju bilateralnih odnosa”, te, što je još zanimljivije, “aktuelnim političkim temama od zajedničkog interesa”.

Utvrdili odgovor
Savjet ministara BiH je, inače, spomenuti odgovor utvrdio na poslanička pitanja koja je postavio Albin Muslić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. On je, između ostalog, pitao da li je Ministarstvo inostranih poslova BiH zvanično upoznato sa planovima ili aktivnostima vlasti Hrvatske koje se odnose na eventualnu izgradnju migrantskog centra ili prihvatnog objekta na lokaciji Željava u neposrednoj blizini granice BiH. Dobio je, dakle, odgovore, a bolje da nije.

“Ministarstvo inostranih poslova BiH nije zvanično upoznato sa planovima ili aktivnostima vlasti Hrvatske koje se odnose na eventualnu izgradnju migrantskog centra ili prihvatnog objekta na lokaciji Željava”, rekli su iz Savjeta ministara BiH.

Da li postoji procjena
Međutim, ni tu se ne završava neznanje institucija na nivou BiH o onom što bi se moglo desiti na samoj granici kod Bihaća.

“Ministarstvo inostranih poslova BiH nema saznanja da su nadležne institucije BiH vršile procjenu mogućih sigurnosnih migracijskih, humanitarnih i socioekonomskih implikacija po teritoriju BiH i lokalne zajednice u pograničnom području”, rečeno je iz Savjeta ministara BiH.

Za razliku od onih koji sjede u institucijama na nivou BiH, Bišćani nisu ravnodušni. Naprotiv. Vahidin Durić, dugogodišnji novinar iz Bihaća, kaže da bi uspostavljanje migrantskog centra na lokaciji Željave vratilo period kada je Bihać bio, kako kaže, “okupiran” migrantima.

“Nisu ni raspravljali”
“Lokacija na kojoj oni planiraju graditi migrantski centar je na tek nekoliko kilometara od Bihaća. Moja procjena je da će to biti opet nova ‘poplava’ migranata na grad Bihać. Istovremeno, ni kantonalna ni gradska vlast u Bihaću nisu raspravljali na tu temu. Nisam pronašao da je kantonalna vlast nadležnim ministarstvima – Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH, postavila pitanje zašto se to gradi baš na samoj granici sa BiH”, rekao je Durić za “Nezavisne novine”.

Hamdija Lipovača, zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Bihać, kaže da se Hrvatska u zadnje vrijeme umnogome ponaša kao ne baš dobar komšija.

“Saborska rezolucija, namjera izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, a sad i namjera da se izgradi kamp za migrante na području Željave… Bihać i naši građani i te kako dobro znaju šta su kampovi za migrante. Tadašnji gradonačelnik Suhret Fazlić je ‘prodao’ grad strancima ‘za šaku dolara’, a onda smo svjedočili da su Bišćani bili gosti u svome gradu. Pljačke, kriminal, ubistva, nasilje su svakodnevnica migrantskih sukoba”, rekao je Lipovača.

“Bihać postaje opkoljen”
Prema njegovim riječima, otvaranje novog kampa na Željavi će imati veoma loše posljedice po njihove komšije u Lici, a i Bihać, kako kaže, postaje opkoljen.

“Granicu će biti teško kontrolisati. Ne znam da li je sadašnji gradonačelnik Elvedin Sedić imao kakve dogovore po uzoru na svog prethodnika i mentora Fazlića, ali Bišćani i Gradsko vijeće neće dati bilo kakvu saglasnost za instalaciju novog izvora problema”, poručio je Lipovača u izjavi za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, bihaćki gradonačelnik Elvedin Sedić poručuje da njih Hrvatska neće ni pitati ukoliko na Željavi bude planirala “dizati” migrantski centra, te, u tom kontekstu, podsjeća i na slučaj “Trgovska gora”.

“Neće ni tražiti dozvolu”
“Moram da budem iskren, niti su oni nas pitali, niti će neko od nas vjerovatno tražiti bilo kakvu dozvolu po tom osnovu. Ali ja mislim da to više nije aktuelno. Po informacijama koje imam, to je na ‘hlađenju’, ne zbog nas, nego zbog činjenice da oni imaju problem sa svojim lokalnim zajednicama. Prije svega sa Plitvičkim jezerima, gdje im priča sa migrantskim kampom ne ide u prilog, zbog turizma. Ne znam je li se odustalo, ali očigledno ne ide onom dinamikom kako je planirano”, kaže gradonačelnik Bihaća u izjavi za “Nezavisne novine”.

U Korenici, u Hrvatskoj, je, podsjetimo, u februaru održan protest protiv planirane gradnje migrantskog centra Ministarstva unutrašnjih poslova u Željavi, a organizovala ga je opština Plitvička Jezera, na poziv načelnika Hrvoja Matejčića.

Matejčić je tada poručio da opština i stanovnici žele mirno, ali jasno iskazati protivljenje planu za koji tvrdi da bi uključivao smještaj velikog broja ljudi na području Željave.

Stotine policajaca i radnika
On je rekao da su se na protest odlučili zbog informacija o gradnji centra u koji bi se smjestilo 1.500 migranata te između 100 i 200 policajaca i radnika.

“Vidjeli ste migrantski centar u Bihaću. Gdje su ti migranti – u centru ili po Bihaću? Mi ne želimo takvu situaciji u našoj općini”, kazao je Matejčić, na šta su okupljeni počeli skandirati: “Ne damo Željavu!”