Senada Asan jedna je od “nevidljivih” ljudi u Bosni i Hercegovini.

U prevodu, osoba je koja pravno ne postoji jer nema bh. dokumenta.

Njena borba za sticanje istih traje od 2011. godine, kada se iz Sjeverne Makedonije doselila u Sarajevo.

“U BiH sam stigla 2011. Imam dvoje djece koje idu u školu i supruga. Nikada nisam mogla da legalizujem boravak u BiH”, priča Senada za “Nezavisne novine”.

Zbog toga se tokom prethodnih 12 godina suočavala sa brojnim problemima.

“I dan-danas ja ne mogu kod doktora. Svaki pregled moram da platim dok ne dobijem državljanstvo. I kovid kad sam imala, morala sam se sama liječiti. Pod strahom sam živjela u Sarajevu da me neće neko zaustaviti jer nisam imala papire. Nisam smjela da odem po djecu u školu, da ih odvedem doktoru. Na sreću, djeca imaju papire, ona su rođena ovdje, sve imaju preko oca”, kaže Senada.

Prije četiri godine ona i suprug su se za pomoć obratili Udruženju “Faros”.

Od tada, krenuo je mukotrpan proces dobijanja državljanstva BiH, od odlaska na razgovor u Ured za poslove sa strancima, do prikupljanja neophodne dokumentacije.

Svjetlo na kraju tunela stiglo je početkom ove godine, kada je uspjela dobiti takozvani bijeli karton. To joj je omogućilo da se i zakonski vjenča za svog supruga. Bijeli karton bio je preduslov za dobijanje jednogodišnje vize, a ta viza je nadalje “auto-put” ka državljanstvu BiH.

“Ja sam dobila vizu na godinu dana, još čekam državljanstvo, a za to su mi rekli da mora proći tri do pet godina. Mislim da bi država na neki način trebalo da ubrza ovaj proces, da se olakša ljudima poput mene”, navodi Senada.

Slučaj Senade Asan nije ni prvi, a ni posljednji u BiH. Osobe koje nelegalno borave u BiH, a koje su u bračnoj ili vanbračnoj zajednici su većinom iz Srbije, kaže za “Nezavisne novine” Velida Salihović iz Udruženja “Faros”.

“Oni uglavnom nisu apatridi, ali zato njihova djeca jesu, jer ne mogu biti upisana u BiH, zato što su majka ili otac iz Srbije. Majka obično sa tuđom zdravstvenom knjižicom ode da se porodi i zato ima niz prepreka da se ti krivo uneseni podaci isprave i unesu u matični ured. Ti ljudi su apatridi”, navodi Salihovićeva.

Ona pojašnjava koliko je težak proces dobijanja bh. dokumenata.

“U 99 odsto slučajeva kojih sam ja radila, postojale su manje greške u upisu u rodne listove gdje su bila pomiješana slova i pismo. Kada to ispravimo, a to traje oko tri mjeseca, onda se oni prijavljuju u Odjel za strance, gdje ih evidentiraju da su u prekršaju. Nakon toga, pošto su u vanbračnoj zajednici, daju im se olakšani načini legalizacije boravka, ali prvo moraju formalno napustiti BiH, ali bez mjere da se ne mogu odmah vratiti. Ubrzo nakon toga oni dobijaju ‘bijeli karton’, vjenčavaju se i proces ide kraju”, priča Salihovićeva.

U prethodnih deset godina ona kaže da je 36 osoba dobilo državljanstvo. Bilo je, ističe, i onih koji su odustali od čitavog procesa.

“Imali smo jedan slučaj da je jedan čovjek prevaren, jer mu je data lažna lična karta, on je uhapšen pa deportovan”, navodi Salihovićeva, te dodaje da je najveći problem pravno nevidljivih ljudi to što nemaju zdravstveno osiguranje.

“Praktično nemaju pravo ni na kakvu socijalnu pomoć, niti pravo na korišćenje javne kuhinje, ne mogu da se prijave ni preko supruga na osiguranje”, kaže ona.

BiH se, zajedno sa brojnim zemljama, obavezala, da će uz podršku UNHCR-a okončati apatridiju do kraja 2024. godine. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, na kraju decembra 2022. godine u BiH postoji 28 slučajeva apatridije. Najčešće su to osobe romske populacije ili izbjeglice, koje ne mogu ili teško dokazuju svoje porijeklo i vezu sa državom.

“Lice bez državljanstva (apatrid) i lice koje ima status izbjeglice može steći državljanstvo samo ako u priznatom statusu lica bez državljanstva ili izbjeglice ima neprekidan boravak na teritoriji BiH u trajanju pet godina prije podnošenja zahtjeva”, pojašnjavaju iz resornog ministarstva za “Nezavisne novine”.

Bakir Mrkonja iz Udruženja “Vaša prava”, koje aktivno sa Ministarstvom radi na rješavanju ovih problema, tvrdi da je broj slučajeva apatridije trenutno manji od navedenih 28, jer su u međuvremenu brojni riješeni.

“Kroz različite postupke mi smo za više od 4.500 osoba koje su u našoj bazi obezbijedili da ostvare pravo na državljanstvo. Ostali su nam neki komplikovani slučajevi, koji su vezani za ljude koji se vraćaju iz inostranstva, a koji ne mogu priložiti adekvatno izdat rodni list države iz koje se vraćaju”, pojasnio je Mrkonja.

NEZAVISNE

Mlada pjevačica i pobjednica “Zvezda Granda”, Džejla Ramović otvoreno je za Telegraf pričala o svom životu, poslovnim obavezama i muškarcu iz Novog Sada kojeg je nedavno prijavila policiji.

Iako još uvijek studira u Barseloni, mlada pjevačica često boravi u Srbiji zbog poslovnih obaveza, ali i u Bosni gdje joj živi porodica. Na pitanje kako postiže sve, dala je konkrtan odgovor i otkrila tajnu svog uspeha.

“Svuda sam iskreno, stalno sam na relaciji Barselona, Srbija, Bosna… Tempo je onako jak, ali sve stižem i sve mi super ide. Kada ću ako neću sad, stvarno se trudim i sve mi odlično ide, uporedo i taj fakultet, i muzika, i snimam nove pesme i radim svaki vikend”, rekla nam je ona, a zatim otkrila i šta novo sprema publici kada su pesme u pitanju:

“Ne radim na albumu, ali radim na nekim novim singlovima i duetima, tako da biće uskoro nova pesma, a zatim i duet…”, kaže Džejla

Džejla je nedavno, kako je Telegraf prvi pisao prijavila muškarca iz Novog Sada koji ju je već dve godine uhodio na nastupima, sada je progovorila i o toj temi, doduše isuviše škrto, nije želela da zalazi u detalje.

“Ne bih sada dužila o tome, ima istine desila se ta situacija.  Što se prenosila informacija da je moj dečko, to nije istina i čovek nema veze sa mnom. Od svega toga je najbitnije da je to sada završeno i da sam ja sada sigurna. To je stavr koja se mnogo puta i mnogim pevačima dešava. Naravno da se tome može stati na put”, kratko je prokomentarisala Džejla.

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković uručio je 50 novih vaučera sugrađanima za besplatne priključke na vodovodnu mrežu.

Tom prilikom je poručio kako se na ovim pogodnostima neće zaustaviti.

-Uručili smo dodatnih 50 vaučera za besplatan priključak na vodovodnu mrežu. Omogućili smo jedinstvene pogodnosti i velike uštede za naše sugrađane i na tome se nećemo zaustaviti – kazao je Stanivuković.

Svi sugrađani koji su zainteresovani za besplatne priključke na vodovodnu mrežu, potrebno je da se jave direktno u preduzeće „Vodovod“ a.d Banja Luka.

Potrebne informacije svi zainteresovani mogu dobiti putem brojeve telefona: 051/498-978 ili 051/498-969, te putem i-mejl adrese info@vodovod-bl.com. Zainteresovani mogu da se prijave i u prostorijama „Vodovoda“ Marije Bursać broj 4, Banja Luka u kancelariji 113.