David Petraeus, bivši američki general i šef CIA-e, koji je predvodio desetine hiljada američkih, britanskih i savezničkih vojnika u Iraku i Afganistanu, upozorio je na opasnost šire vojne ofenzive nakon ukrajinskog sukoba.

Ako Rusija ostvari pobjedu u Ukrajini, Vladimir Putin bi mogao krenuti u invaziju na neku od članica NATO-a, a po riječima Petraeusa, najveći rizik nosi Litvanija, koja bi mogla postati meta ruske provokacije kako bi se testirala odlučnost Zapada – ili kao uvod u širi sukob, piše DailyMail.

Govoreći na skupu u londonskom think tanku Policy Exchange, Petraeus je naglasio da Rusija može pokrenuti akciju protiv Litvanije upravo zbog njenog simboličnog i strateškog značaja, ističući da je ta baltička zemlja često spominjana u Putinovim govorima.

„Trebali smo obratiti mnogo više pažnje“, rekao je Petraeus.

On je takođe kritikovao američku politiku prema Ukrajini, posebno oklijevanje u isporuci ključnog oružja.

„Bilo je jasno da Ukrajini trebaju F-16 borbeni avioni – nije više bilo MIG-ova u Evropi koje bismo im mogli dati“, kazao je.

Takođe je kritikovao kašnjenja u isporuci sistema višestrukog lansiranja raketa, precizne konvencionalne municije i ukidanje ograničenja za njihovu upotrebu.

Američki predsjednik Donald Tramp u petak je rekao da je Kina prekršila dogovor o carinama sa Sjedinjenim Američkim Državama.

„Kina, možda neke ne iznenađuje, potpuno je prekršila svoj dogovor s nama. Toliko o tome da se bude dobar!“, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.

„Prije dva tjedna Kina je bila u ozbiljnoj ekonomskoj opasnosti! Vrlo visoke carine koje sam uveo učinile su gotovo nemogućim da Kina trguje na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, koje je daleko najjače na svijetu.

Praktički smo preko noći prekinuli odnose s Kinom i to je za njih bilo razorno. Mnoge su tvornice zatvorene i došlo je, blago rečeno, do ‘građanskih nemira’. Vidio sam što se događa i nije mi se svidjelo — zbog njih, ne zbog nas. Brzo sam postigao DOGOVOR s Kinom kako bih ih spasio od onoga što sam smatrao da bi moglo postati vrlo loša situacija, i nisam želio da se to dogodi.

Zahvaljujući tom dogovoru, sve se brzo stabiliziralo i Kina se vratila uobičajenom poslovanju. Svi su bili sretni! To je dobra vijest!!!

Loša vijest je da je Kina, možda ne iznenađujuće za neke, POTPUNO PREKRŠILA SVOJ DOGOVOR S NAMA. Toliko o tome da budem GOSPODIN DOBRICA“, napisao je Tramp na ovoj društvenoj mreži.

Američki ministar: Pregovori su zastali

Trgovinski pregovori SAD-a s Kinom „malo su zastali“ i za postizanje dogovora vjerovatno će biti potrebno direktno učešće predsjednika Donalda Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga, rekao je u četvrtak za Fox News američki ministar finansija Skot Besent.

Dva tjedna nakon napretka u pregovorima koji je rezultirao privremenim primirjem u trgovinskom ratu između dva najveća svjetska gospodarstva, Besent je rekao da se otad sporo napredovalo, ali je dodao da očekuje još razgovora u narednih nekoliko sedmica.

Dogovor SAD-a i Kine o smanjenju troznamenkastih carina na 90 dana izazvao je masovni rast cijena globalnih dionica.

Ipak, nije urađeno ništa da se riješe temeljni razlozi Trampovih carina na kinesku robu, uglavnom dugogodišnje američke pritužbe na kineski državni, izvozno orijentisani ekonomski model, ostavljajući ta pitanja za buduće pregovore.

Sjeverna Koreja poslala je vojnike i milione komada streljiva, uključujući projektile i rakete, Rusiji tokom protekle godine – navodi se u novom izvještaju međunarodnog nadzornog tijela koje detaljno opisuje razmjere u kojima je Pjongjang pomogao Moskvi.

Izvještaj je objavljen u četvrtak od strane Multilateralnog tima za praćenje sankcija (MSMT), inicijative koju čini 11 članica Ujedinjenih nacija, osnovane nakon što je Rusija prisilila na raspuštanje prethodnog UN-ovog panela koji je nadgledao sprovođenje sankcija protiv Sjeverne Koreje, piše CNN.

Iako su neka otkrića tima već bila poznata – poput toga da Sjeverna Koreja šalje vojnike da ratuju za Rusiju – novi izvještaj iznosi zapanjujući obim oružja koje je Pjongjang isporučio otkako je Rusija napala Ukrajinu.

Radi se o čak 9 miliona komada artiljerijskog streljiva i municije u 2024. godini, više od 11.000 vojnika prošle godine i dodatnih 3.000 tokom prvih mjeseci ove godine. Takođe su poslati raketni bacači, vozila, samohodni topovi i druge vrste teške artiljerije, kao i najmanje 100 balističkih projektila koji su lansirani na Ukrajinu s ciljem da unište civilnu infrastrukturu i terorišu naseljena područja poput Kijeva i Zaporožja, stoji u izvještaju.

„Ovi oblici nezakonite saradnje između Sjeverne Koreje i Rusije doprinijeli su sposobnosti Moskve da pojača raketne napade na ukrajinske gradove, uključujući ciljane udare na ključnu civilnu infrastrukturu“, navodi se.

Tehnologija za municiju

Zauzvrat, Rusija je Pjongjangu pružila različite vrijedne komponente i tehnologiju – uključujući opremu za PVO, protivvazdušne rakete, sisteme za elektronsko ratovanje i rafinisanu naftu.

Takođe, Rusija je podijelila sa Sjevernom Korejom povratne informacije o performansama balističkih projektila, što je pomoglo unapređenju njihove preciznosti navigacije.

Ovim postupcima omogućeno je Sjevernoj Koreji da finansira vojne programe i dodatno razvija balističke rakete koje su inače zabranjene rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a, a takođe stiče i direktno iskustvo u modernom ratovanju.

Izvještaj navodi da su podaci prikupljeni na osnovu informacija iz članica MSMT-a, potkrijepljeni dokazima iz Open Source Centre (OSC), britanske neprofitne organizacije, i Conflict Armament Research (CAR).

Obje zemlje krše embargo

I Rusija i Sjeverna Koreja krše UN-ov embargo na oružje i trguju oružjem preko mreža koje izbjegavaju sankcije, tvrdi se u izvještaju. Naglašava se i da će dvije zemlje vjerovatno nastaviti ovu vojnu saradnju „barem u doglednoj budućnosti“.

U zajedničkoj izjavi, zemlje članice MSMT-a – Australija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Holandija, Novi Zeland, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države – pozvale su Sjevernu Koreju da „se uključi u diplomatiju“.

Zapad sve zabrinutiji

Zapadne vlade sve su više zabrinute zbog posljedica sve dubljeg savezništva između Moskve i Pjongjanga.

SAD je prethodnih mjeseci upozorio da bi Rusija uskoro mogla podijeliti naprednu svemirsku i satelitsku tehnologiju sa Sjevernom Korejom u zamjenu za podršku u ratu protiv Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u aprilu prvi put javno priznao da su sjevernokorejski vojnici učestvovali u borbama za ponovno osvajanje teritorije nakon ukrajinskog napada u regiji Kursk. I Sjeverna Koreja je tada prvi put zvanično priznala prisustvo svojih trupa.

Iako su trupe bile raspoređene na frontu još od novembra, povukle su se u januaru zbog velikih gubitaka, tvrde ukrajinski zvaničnici.

Negiranje saradnje uprkos dokazima

I Moskva i Pjongjang negiraju da postoji trgovina oružjem, uprkos brojnim dokazima. Međutim, prošle godine potpisan je istorijski vojni pakt prema kojem će obje zemlje koristiti sva raspoloživa sredstva za pružanje pomoći u slučaju napada.

Putin je nedavno zaprijetio da će naoružati Sjevernu Koreju ako Zapad nastavi slati oružje Ukrajini.

Istovremeno, saveznici Ukrajine ukinuli su zabranu Kijevu da koristi projektile dugog dometa za napade na teritoriju Rusije, nakon intenzivnih vazdušnih udara na ukrajinski glavni grad i druge regije. SAD sve više gubi strpljenje zbog Putinovog odbijanja da se postigne mir.

Ludačka diktatura porodice Kim

Kim Džong Un je na čelu Sjeverne Koreje od 2011. godine, kada je naslijedio vlast od svog oca Kim Džong Ila. Porodica Kim vlada državom od njenog osnivanja 1948. godine, kada je vlast preuzeo djed Kim Il Sung.

Sjeverna Koreja je jedna od najzatvorenijih i najrepresivnijih diktatura na svijetu. Režim kontroliše medije, internet, obrazovanje i slobodu kretanja. Građani žive pod stalnim nadzorom, a svako neslaganje s režimom kažnjava se zatvorom, prisilnim radom ili čak smrću.

Većina stanovništva živi u siromaštvu, bez pristupa osnovnim lijekovima, informacijama iz spoljnog svijeta ili slobodi da odlučuju o sopstvenim životima.