Connect with us

Svijet

IZRAELCI UPOZORILI TRAMPA! “Nećemo vas čekati, možda ćemo sami napasti Iran ako pređu CRVENU LINIJU!”

Izraelski zvaničnici nedavno su prenijeli svojim američkim kolegama da iranski program balističkih projektila predstavlja “egzistencijalnu prijetnju” te da je Tel Aviv spreman djelovati jednostrano ukoliko to bude neophodno.

Prema sigurnosnim izvorima Jerusalem Posta, izraelske namjere da demontiraju iranske raketne kapacitete i infrastrukturu za proizvodnju prenesene su tokom posljednjih sedmica kroz niz sastanaka na visokom nivou.

Vojni zvaničnici su tom prilikom iznijeli operativne koncepte za degradaciju iranskog programa, uključujući udare na ključna mjesta proizvodnje.

“Rekli smo Amerikancima da ćemo napasti sami ako Iran pređe crvenu liniju koju smo postavili za balističke rakete”, rekao je neimenovani izvor, dodajući da situacija još uvijek nije dosegla taj prag, ali da Izrael kontinuirano prati razvoj događaja unutar Irana.

Zvaničnici su naglasili da Izrael zadržava slobodu djelovanja i istaknuli da neće dozvoliti Iranu da obnovi strateške sisteme naoružanja u obimu koji bi ugrozio postojanje Izraela.

Jedan odbrambeni zvaničnik opisao je trenutni momenat kao “istorijsku priliku” da se zada značajan udarac iranskoj raketnoj infrastrukturi i neutraliziraju aktivne prijetnje po Izrael i susjedne države.

Strah od Trumpovog “ograničenog modela”

Tokom nedavnih razgovora, Izrael je predstavio i planove za ciljanje dodatnih objekata povezanih s raketnim programom. Međutim, unutar izraelskih krugova postoji određena doza skepticizma prema planovima nove američke administracije.

Nekoliko zvaničnika izrazilo je zabrinutost da bi američki predsjednik Donald Trump mogao usvojiti model “ograničenog udara”, sličan nedavnim američkim operacijama protiv Huta u Jemenu. Izraelci smatra da bi takav pristup mogao ostaviti ključne iranske kapacitete netaknutim.

“Briga je da bi on mogao odabrati nekoliko ciljeva, proglasiti uspjeh i ostaviti Izraelu da se nosi s posljedicama, baš kao što je bio slučaj s Hutima”, rekao je jedan vojni zvaničnik, dodajući da djelimične mjere neće eliminisati suštinsku prijetnju.

Kako se navodi, brigadni general Omer Tishler, budući komandant izraelskih zračnih snaga, pratit će premijera Benjamina Netanyahua na njegovom predstojećem putu u Sjedinjene Američke Države. Tishler će predstavljati načelnika štaba IDF-a, general-pukovnika Eyala Zamira, s obzirom na to da Izrael trenutno nema vojnog atašea u Washingtonu.

Klix

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno