Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u četvrtak trebalo bi da razmatraju Prijedlog zakona o VSTS-u, a ako je suditi po ranijim sjednicama, od toga neće biti ništa.

Dosadašnji pokušaji da se ovaj zakon usvoji nisu urodili plodom, a u jednom trenutku u proceduri kako u Domu naroda, tako i u Predstavničkom domu, bilo je i nekoliko zakona o VSTS-u. U međuvremenu, neki od njih su povučeni, a na dnevnom redu u četvrtak naći će se Prijedlog zakona koji su predložili Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda, i njegovi zamjenici Dragan Čović i Nikola Špirić.

Njihovim prijedlogom predviđa se povećanje broja članova VSTS-a sa 15 na 20, a u samom zakonu se navodi da će se osam članova vijeća birati iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, dok će se jedan birati na prijedlog ministra pravde, po jedan član vijeća dolaziće iz advokatskih komora Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog će imenovati Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Osim zakona o VSTS-u, na prijedlog Ademovića, Čovića i Špirića na dnevnom redu naći će se i i izmjene Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine kojim se propisuje poseban status za Apelaciono odjeljenje u okviru Suda BiH. Predsjednika Apelacionog odjeljenja Suda imenovao bi Visoki sudski i tužilački savjet BiH na period od pet godina.

Ovo je predloženo iz razloga što sada u suštini žalbu izjavljenu protiv presude Suda BiH preispituje isti taj sud i o njoj donosi odluku.

“To se kosi sa ustaljenom definicijom da kao najvažniji pravni lijek žalba protiv prvostepene presude definiše se kao redovan, devoutivan, suspenzivan i potpun pravni lijek stranaka i drugih zakonom ovlaštenih lica kojim se traži od višeg suda da zbog određenog nedostatka prvostepenu presudu preinači ili da je u cjelini ili djelimično ukine i zamjeni presudom višeg suda”, piše u obrazloženju predloženih izmjena Zakona o sudu BiH.

S obzirom na to da se o Zakonu o sudu već godinama pokušava postići saglasnost, posebno oko osnivanja drugog višeg ili visokog suda BiH, teško je povjerovati da će delegati usvojiti rješenja koja su predložili Čović, Ademović i Špirić.

Inače, na ova dva zakona, između ostalih, insistira i Evropska unija i oni su na određen način, uz imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU i uslov za početak pregovora BiH sa EU.

U Sarajevu bi danas trebalo da počne dvodnevno zasjedanje Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIK). Prema najavama, trebalo da bude predložen novi visoki predstavnik.

Mediji prenose da je američki favorit Italijan Antonio Zanardi Landi, dok Velika Britanija, Francuska i Njemačka podržavaju imenovanje Francuza Renea Trokaza.

Karen Pirs više nije u igri

Kako je ATV juče pisao, Karen Pirs više nije u igri za nasljednika Kristijana Šmita.

Iako je Pirs važila za jednog od glavnih favorita političkog Sarajeva za funkciju visokog predstavnika u BiH, izvjesno je da od tog scenarija neće biti ništa, saznaje ATV iz diplomatskih krugova.

Pirs, koja trenutno obavlja funkciju specijalne izaslanice Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, u bošnjačkim političkim i medijskim krugovima smatrana je poželjnim kandidatom zbog stavova i aktivnosti koje su u Republici Srpskoj često ocjenjivane kao usmjerene protiv njenih interesa i dejtonske pozicije.

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH juče je održala javno saslušanje o načinu akreditacije i nadzora nad visokoškolskim ustanovama, a u centru pažnje našao se Evropski univerzitet Kallos iz Tuzle.

Pred Komisijom se pojavila vršilac dužnosti rektora Anka Bulatović, ali nije odgovarala na pitanja članova Komisije, pozivajući se na ovlaštenje koje je za zastupanje dobio advokat Mirnes Ajanović.

Nakon što je saslušanje više puta prekidano, predsjedavajući Komisije Branislav Borenović postavio je niz pitanja koja se odnose na rad ove visokoškolske ustanove i status studijskih programa.

Borenović je zatražio odgovore na navode da Kallos od akademske 2022/23. godine nije imao važeću licencu za oblast medicine, biomedicine i zdravstva, te da su studenti uprkos tome nastavili da se upisuju na te studijske programe.

Među pitanjima koja su ostala bez odgovora našla su se i ona o tome da li su studenti bili upoznati sa statusom licenci, zbog čega je univerzitet nastavio rad nakon zabrane, kao i navodi da Ljekarska komora ne izdaje licence diplomcima ovog univerziteta.

Predsjedavajući Komisije otvorio je i pitanje izvođenja nastave u prostorijama Bosanskog kulturnog centra i hotelskim objektima, kao i navode o angažovanju visokih funkcionera nadležnih agencija u nastavnom procesu.

Članovi Komisije pozvali su se na Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH i istakli da je cilj saslušanja bio da javnost dobije jasne odgovore na brojna pitanja koja se odnose na rad univerziteta i zaštitu interesa studenata.

Međutim, umjesto odgovora, saslušanje je završeno tako što su Bulatović i Ajanović napustili sjednicu, ostavljajući bez odgovora ključna pitanja koja je Komisija postavila.

„Da li su studenti upisivani na studije bez važeće licence, da li su o tome bili obaviješteni i ko snosi odgovornost?“ – pitanja su na koja javnost i dalje čeka odgovor.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Branislav Borenović (@branislavborenovic)

tuzlanski.ba