Prema najnovijem “Eurobarometar” istraživanju Evropske komisije, iskustva Švedske, Češke i Grčke pokazuju da uvođenje i prihvatanje nove kategorije proizvoda može značajno smanjiti stope pušenja i spasiti živote, a BiH bi iz njihovih uspjeha mogla mnogo toga naučiti.

Primjeri iz svijeta, naime, pokazuju da, kada su ljudi informisani i imaju opcije, mijenjaju navike čak i u zemljama sa duboko ukorijenjenom kulturom pušenja.

Ovo je prilika da se i kod nas tema pokrene u javnosti i podigne svijest o mogućnostima za smanjenje štetnosti.

Prema najnovijem “Eurobarometar” istraživanju Evropske komisije, praktično četvrtina stanovništva EU aktivni su pušači. Strogi tradicionalni stavovi i strategije koje iz njih proizlaze pokazuju i nadalje nemoć u borbi protiv pušenja. Milioni ljudi kao i milioni preuranjenih smrti zbog pušenja na nivou EU nisu ni dalje doprinijeli do razumskih rješenja. Napisani zajednički cilj o evropskoj zajednici “bez dima” do 2040, danas, sa sigurnošću se može reći, ostaće tek to što je i danas, plan na papiru. Dakle, prema istraživanju “Eurobarometar”, EU bi trenutnim tempom svoj cilj dostigla tek nakon 2100. godine.

Iako tradicionalne mjere kontrole duvana, kao što su zabrane, porezi, te upozorenja, ostaju važne, podaci pokazuju da same po sebi nisu dovoljne, jer u EU i dalje puši 24 odsto odraslih, a pad je u posljednje četiri godine iznosio samo jedan odsto.

Kada smo mi u pitanju, BiH je među zemljama s najvećim stopama pušenja u Evropi – procjenjuje se, naime, da u BiH puši više od 40 odsto odraslih, što znači više od 1,3 miliona ljudi.

Time se BiH svrstava u sam vrh evropskih zemalja po prevalenciji pušenja. To ima velike posljedice po zdravlje stanovništva i dugoročno opterećuje zdravstveni sistem. Dakle, svaka rasprava o smanjenju štetnosti i novim pristupima posebno je relevantna za naše društvo.

Zato je važno naglasiti – nova analiza EU podataka pokazuje da inovacije smanjuju učestalost pušenja. Naime, analiza “Eurobarometra” (2024) pokazuje primjere zemalja koje su značajno smanjile stope pušenja tako što su građani u velikom broju počeli koristiti proizvode potencijalno manjeg rizika umjesto cigareta.

Kada je u pitanju Švedska, svakodnevno pušenje palo je na 5,4 odsto, a ta zemlja bilježi 36 odsto manje smrtnih slučajeva od raka pluća u odnosu na prosjek EU.

Tu se izdvajaju i Češka, gdje je stopa pušenja smanjena sa 30 odsto na 23 odsto u samo tri godine, kao i Grčka, gdje je nakon godina stagnacije na 42  odsto, stopa pala na 36 odsto u tri godine, čime je više od 600.000 ljudi prestalo pušiti.

Ovi primjeri pokazuju da, kada pušači prepoznaju sigurnije alternative, to može biti snažan pokretač promjene.

Postavlja se pitanje – šta povezuje ove zemlje? Sve tri su kombinovale klasične preventivne mjere s ponudom novih proizvoda koje su ljudi doživjeli kao potencijalno manje štetne i prihvatljive zamjene za cigarete. Takve alternative pomogle su mnogima da se lakše odviknu od svakodnevnog pušenja i smanje rizike po zdravlje.

Tome i globalni primjeri daju dodatnu potvrdu. Recimo, kada je u pitanju Ujedinjeno Kraljevstvo, integracija vapinga u programe za odvikavanje spustila je stopu pušenja sa 16,4 odsto (2015) na 10,4 odsto (2023).

U Japanu je masovno usvajanje proizvoda sa potencijalno smanjenim rizikom rezultiralo padom prodaje cigareta za 52 odsto. Novi Zeland je postavio cilj da do 2025. godine bude zemlja s manje od pet odsto pušača i bilježi značajan napredak.

Primjeri iz Švedske, Grčke i Češke jasno pokazuju da je moguće smanjiti štetnost od pušenja kada se preventivne mjere kombinuju s inovativnim pristupima. Otvaranje prostora za edukaciju, informisanje i dostupnost potencijalno manje štetnih alternativa može biti važan korak ka zdravijem društvu i dugoročno održivijem javnom zdravstvu.

BiH ponovo je na udaru inflacije. Ovoga puta uzrok nije spoljni faktor nego neodgovornost domaće politike. Prognoze su nepovoljne s obzirom na najavljeno poskupljenje struje.Inflacija u BiH razara kućne budžete. Plate su skočile, ali i cijene – učinak nikakav.

Od maja 2024. godine, inflacija u BiH skočila je sa 2.0 odsto do 3.3 odsto početkom 2025. Krajem juna tekuće godine inflatorna kriva popela se na 4.6 odsto.

“Podrazumjeva se da teret erozije novca ajviše pada na teret građana jednog društva, jedne države”, kaže ekonomista Đorđe Lazić.

Ekonomista Admir Čavalić dodaje da dok u nekim zemljama Evrope dolazi do pada inflacije usljed djelovanja monetarnih autoriteta u BiH u prva dva kvartala imamo rast inflacije.

Za to više nema opravdanja u visokim cijenama uvoza, geopolitičkim sukobima, cijenama sirove nafte u Americi ili protoka gasa u nekom ruskom toku. Inflacija koja guši građane BiH proizvod je domaćih prilika.

“Preko noći iznenadno povećanje minimalne plate, nažalost pojelo je nominalne iznose – raspoložive dohotke naših građana. U realnom smislu taj novac sada manje vrijedi. Dolazi do drastičnog pada vrijednosti novca na uštrb rasta vrijednosti finalnih proizvoda i usluga”, objašnjava Čavalić.

“Monetarna vlast u BiH tj. Centralna banka izuzetno je dobar domaćin upravljanja finansijskim sistemom i tu inflaciju drži pod kontrolom iako ona malo izađe po cjenovnom potrošačkom indeksu”, rekao je Lazić.

To malo izlaženje za građane se ogledalo u podivljalim cijenama namirnica.

“Skupo je i sve je skuplje, ali ja se pridržavam onoga – prostri se onoliko koliko si dugačak”, kaže jedna Bijeljinka.

Građani dodaju da se bore kako znaju i umiju i da je najteže praviti kompromise kada je hrana u pitanju.

Indikativan je i rast cijena komunalnih usluga širom BiH.

“Kao i svih drugih usluga koje se vežu za ljudski rad kao faktor kreiranja nove vrijednosti”, napominje Čavalić.

Kao prvi vjesnik teške zime stigla je i informacija o poskupljenju struje preko mrežarine veće za 40 odsto što će za male potrošače značiti skok od 21 odsto ili 12 KM na mjesečnom strujnom cehu. Panika je već u domaćinstvima.

“Rijetko je da nas je toliki broj građana pozvao da pita da li to provjereno i imaju li oni na to pravo. Na drugoj strani imate potrošače koji to ne mogu da izdrže. Nije stvar potrošačke korpe nego je stvar, još malo, pa gladi određenih porodica”, navela je Snežana Šešlija iz Udruženja potrošača “Toper” iz Doboja.

“Kontrola cijena, tržišta koja je u nadležnosti vlada entiteta kako bi spriječili proboje i da naprave empatiju između cijena rasta i cijena dohotka kako bi građanima ostalo malo vazduha na raspolaganju”, rekao je Lazić

Bez kontrole cijena, zahuktalu inflaciju stanovništvo neće moći da izdrži. Povećanja plata ostaće ništa više do iluzija koja oslikava više para u novčaniku, ali manju kupovnu moć.

(BN) Foto: BN

Dani sa temperaturama do 40 stepeni i bez kiše su pred nama, najavljuju meteorolozi, dodajući da se promjena vremena ne očekuje do sredine mjeseca.

“Pred nama je duži period visokih temperatura, u pojedinim danima do oko 40°C. Sa nekim većim padavinama smo završili tako da slijedi duži period sunčanog i sušnog vremena bez, ili uz rijeđu pojavu nestabilnosti”, ističe se na stranici BHMeteo.ba.

Kako dodaju, sve veće temperature mogu se očekivati prema kraju ove i kroz narednu sedmicu. “Svi koji su planirali godišnje odmore, vrijeme će poslužiti do daljnjeg obzirom da se neka značajnija promjena vremena ne očekuje najmanje do sredine mjeseca, a vjerovatno i duže”, napisali su oni.