Svi paketi sa glasačkim materijalom iz inostranstva koji su pristigli u propisanom roku zaprimljeni su u Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK), a trenutno se vrši njihova verifikacija, nakon čega će početi brojanje.

– Stigli su svi paketi. Vrši se verifikacija i uskoro počinje brojanje. Trenutno se broje glasovi mobilnih timova – rekao je za Fenu predsjednik CIK-a Jovan Kalaba.

Rok za prijem glasačkog materijala iz inostranstva istekao je u petak, 9. oktobra, odnosno pet dana nakon održavanja opštih izbora.

Član CIK-a Željko Bakalar pojasnio je da će sve pošiljke koje su do tog datuma pristigle u poštanski pretinac CIK-a biti upućene u dalju proceduru u Glavnom centru za brojanje.

Prema njegovim riječima, pravilnikom je propisano da rezultati glasanja budu poznati najkasnije 20 dana nakon održavanja izbora, što znači da bi konačni podaci o glasovima iz inostranstva trebalo da budu poznati najkasnije do 24. oktobra.

Iz CIK-a BiH potvrđeno je da su glasačke pošiljke iz inostranstva pristizale do isteka zakonskog roka, a u toku je i priprema statističkih podataka o broju zaprimljenih pošiljki.

Prema ranije objavljenim podacima CIK-a, za glasanje izvan BiH na ovogodišnjim opštim izborima registrovana su 48.074 birača. Taj broj utvrđen je odlukom Komisije od 30. jula, nakon razmatranja prijava podnesenih putem elektronskog sistema e-Izbori i podataka o upisu birača koji glasaju izvan zemlje.

Intersovanje za glasanje iz inostranstva prvobitno je iskazalo 60.037 birača, koliko ih se prijavilo do isteka roka 21. jula. Nakon provjere prijava i ispunjenosti propisanih uslova, utvrđen je konačan broj birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH.

Ipak, broj registrovanih birača ne predstavlja i broj stvarno pristiglih glasova. Taj podatak biće poznat nakon obrade pošiljki i završetka postupka verifikacije.

Glasovi iz dijaspore biće uključeni u ukupne izborne rezultate nakon što u Glavnom centru za brojanje budu obavljene propisane provjere i prebrojani važeći glasački listići.

Glasovi iz dijaspore mogu uticati na konačne rezultate

Glasovi iz inostranstva mogli bi uticati na konačne rezultate opštih izbora, posebno u Republici Srpskoj, gdje bi moglo doći do određenih promjena u izboru za potpredsjednika RS.

Promjene su moguće i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje bi Koalicija za državu, nakon brojanja mogla osvojiti dodatne mandate.

Treće područje u kojem bi glasovi iz inostranstva mogli biti odlučujući jesu kantonalne skupštine i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, gdje male razlike mogu uticati na raspodjelu mandata. Glasovi iz dijaspore i ranije su uticali na konačan raspored mandata na kantonalnim listama u FBiH, prenosi Kliks.

Bivši predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić izjavio je da su u politici sve više prisutni egomanijaci koji sebe vide kao mesije.

“Oni smatraju da su iznad institucija stranaka i da je njihov interes iznad zajedničko interesa. Prvi put se u SDS-u desilo da je tek izabrano novo rukovodstvo otvoreno opstruisano od strane dijela starog rukovodstva. Uvijek do sada su prethodnici ostavljali novima da pokušaju da provedu svoje ideje”, kazao je Bosić komentarišući dešavanja unutar SDS.

“Kada sam čuo da je u kampanji Ljubiša Petrović javno pozvao da se glasa za Vukanovića, moj zaključak je bio da je on odlučio da ode iz SDS-a i da pritom napravi što veću štetu stranci. Nešto kao što su uradili Mićo Mićić i Obren Petrović. Ljubiša ne može biti toliko naivan da ne shvata šta su posledice njegovih postupaka”, naveo je Bosić i naglasio da nema stranke koja ga ne bi izbacila istog trenutka iz svojih redova.

“Pretpostavljam da Blanuša (Branko) to nije uradio da ne doljeva ulje na vatru. Nije mi objašnjivo kako neko iz SDS-a može naći bilo kakav argument da opravda Petrovićeve postupke, osim ako nema za cilj dalje urušavanje stranke”, mišljenja je Bosić.

On objašnjava da demokratija u stranci ne znači da njeni članovi mogu otvoreno raditi protiv njenih interesa.

“Demokratija znači da se unutar stranke raspravlja o politikama i odlukama, a onda svi staju iza tih odluka koje je donijela većina. Demokratija je u stranci u prethodnom vremenu dobro načeta i to je jedan od razloga njenog pada i gubitka povjerrenja građana. SDS je zaista nastala kao demokratska stranka i to ju je, osim štao je najstarija, razlikovalo od svih ostalih strananka u Republici Srpskoj”, navodi Bosić.

Osvrćući se na izborne rezultate proteklih izbora, Bosić ocjenjuje da su porazni za opoziciju.

“Jedni su dobili poruku glasača da im nisu bitni i da oni o njima ne misle kao što oni misle o sebi, drugi su postigli veoma male rezultate u odnosu na novac i energiju koju su uložili u kampanju i to pokušavaju prikriti činjenicom da imaju jednog poslanika više u NSRS od SDS-a”.

Smatra da je SDS prošao jako loše, ali s obzirom na uslove u kojima igra utakmicu i s obzirom na opstrukciju iznutra, ipak je opstao.

“SDS već dugo igra igru zavezanih ruku i u njemu svi vide mogućnost da izvuku neku korist od njegove propasti. Dodik je već davno otkrio da je SDS najranjiviji iznutra , jer za male pare može kupiti njegove funkcionere, pa i čitave lokalne stranačke strukture. Ambiciozni pojednici i egomanijaci ga i dalje razaraju iznutra. Decenijama se nalazi pod Ofakovim finansijskim sankcijama”, konstatuje Bosić.

Mnogi se pitaju vrijedi li se dalje boriti za njegov spas, kaže Bosić i dodaje da vjeruje da se vrijedi boriti za spas SDS i da bi gašenje SDS ili svođenje na stranke lidera tipa Nešića, Banjca ili Stevandića bila ogromna šteta za Republiku Srpsku.

“SDS je potrebna demokratska stranka patriota koji su ponosni na njeno stvaranje i koji njen interes stavljaju ispred svog”, smatra Bosić.

Da bi se to desilo, po mišljenju Bosića treba uraditi par koraka:

1. Osloboditi se odmah egomanijaka koji sebe postavljaju iznad stranke i njenih organa

2. Vratiti politiku kao svrhu postojanja stranke i napraviti patriotski program

3. Vratiti demokratski karakter SDS-u i okupiti one koji znaju i mogu intelektualno da iznesu taj težak teret

4. Baviti se u narednom periodu svojom konsolidacijom i politikom bez veza sa drugim strankama.

“U ovom trenutku više nije važno koliko članova i glasova ima SDS. Važno je kako Srpsku demokratsku stranku dići na noge jer je neophodna Republici Srpskoj”, zaključuje nekadašnji predsjednik SDS.

Dok američke lobističke kuće u posljednjim mjesecima Republici Srpskoj ispostavljaju milionske račune za lobiranje, u javnosti se ponovo otvorilo pitanje u koje svrhe su potrošene desetine miliona maraka novca građana Republike Srpske?

Dok o svemu bruje i američki mediji, vlast Republike Srpske tvrdi da je sve rađeno u interesu Republike Srpske. Da li je interes Dodika i njegovog okruženja, ujedno i interes srpskog naroda, pitaju u opoziciji.

Milonski ugovori sa američkim lobistima, koje će na kraju da plate građani Republike Srpske. Ovih dana o ova afera je u fokusu američke javnosti gdje vodeći mediji izvještavaju o preskupo plaćenim dolascima ljudi iz okruženja Donalda Trampa u Banjaluku i to neposredno pred nedavno održane izbore u Bosni i Hercegovini.

Premijer Savo Minić je međutim tokom ove godine nekoliko puta ponovio da se sve radi kako bi se čula istina o Republici Srpskoj.

“Tako da je sve ovdje jasno kao dan: dok god smo mi loši momci i dok dobijamo sankcije, dok god se mi ne branimo i primamo batine to je sve u redu. Onog momenta izađemo sa istinom i pokažemo je na Menhetnu, u Njujorku izađemo i nađemo prijatelje i kažemo samo neka bude pravično i pravedno onda je problem”, poručio je nedavno Minić.

I prije nego što su američke institucije počele da objavljuju lobističke ugovore, bilo je jasno da osnovni cilj trošenja javnog novca nije istina o Republici Srpskoj. Urednik portala Kapital Siniša Vukelić kaže da je u pitanju nešto potpuno drugo što prije svega ima vezu sa vrhom SNSD-a, njihovim okruženjem, te povezanim komapnijama.

“Iz objavljenih ugovora na zvaničnim stranicama američke vlasti vidimo da su ta sredstva namijenjena lobističkim kućama prevashodno za skidanje sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj porodici i njegovim prijateljima. Tu se ne spominje Republika Srpska osim u kontekstru da su njeni predstavnici bili u pravu i da nema osnova za produženje ili širenje sankcija”, kaže Vukelić.

Zvaničnici iz redova SNSD-a su više puta tvrdili i da je cilj lobiranja ekonomska saradnja sa američkim firmama. Narodni poslanik Bojan Kresojević smatra da ni ta priča ne stoji i pita zašto je sve to za posljedicu imalo preskupe kredite?

“Zašto ranije nisu ulagali u lobiranje kako bi privreda konstantno bila atraktivnija i konkurentnija? Zašto ne znamo gdje je otišlo 200 miliona KM? I zašto oni kada kažu da traže nove investitore na nekoj konferenciji u SAD-u zašto to znači nove kredite? Jasno je da je to urađeno vrlo netransparentno u interesu jedne partije i veoma je upitno da li je to urađeno u skladu sa zakonom”, pita Kresojević

Republika Srpska je, prema navodima američkih medija za lobiranje u ovoj zemlji potrošila ogroman novac, a pominje se brojka od čak 9 miliona dolara. To je ono što je javno, međutim i dalje je nepoznato koliko su plaćeni dolasci raznih mešetara u Banjaluku, kao i drugi skupo plaćeni kontakti. Za sada, najvažniji rezultat je to što je Trampova administracija 2025. godine skinula sankcije Dodiku i njegovim saradnicima.

(BN) Foto: Srna