Connect with us

Politika

JAVOR ZAKLJUČAO KOMENTARE, pa poručio građanima Prijedora “NISAM NADLEŽAN”

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor odgovorio na otvoreno pismo neformalne grupe građana „Prijedor se budi“

U odgovoru na otvoreno pismo neformalne grupe građana „Prijedor se budi“ gradonačelnik je istakao da je pažljivo pročitao i analizirao sve navode i zahtjeve iz njihovog dopisa. Dodao je da su svi oni opravdani i da ih podržava, međutim, istakao je da je od svih šest zahtjeva rješavanje samo jednog je u nadležnosti Grada Prijedora, dok je za rješavanje svih ostalih zahtjeva nadležne su više instance u okviru svog zakonskog djelovanja.
Jedini zahtjev čije rješavanje je u nadležnosti grada Perijedora jeste izgradnja vodovodne mreže na lokalitetu Bukova Kosa. Javor je članove neformalne grupe građana „Prijedor se budi“ obavijestio da je tenderska procedura za izgradnju vodovodne mreže na Bukovoj Kosi završena, izabran je izvođač, a njegovo uvođenje u radove očekuje se u najskorije vrijeme, u skladu s vremenskim prilikama. Za realizaciju ovog projekta iz budžeta grada Prijedora izdvojeno je 160.000 KM.

Kada je riječ o ostalim zahtjevima, Javor je u odgovoru na otvoreno pismo objasnio zbog čega Grad Prijedor nije nadležan za njihovo rješavanje:
1) Kada je riječ o zatvaranju rudnika na Bukovoj Kosi, gradonačelnik je istakao da su oblast dodjele koncesija, nadležnost za dodjelu koncesija, način i postupak za dodjelu koncesija i drugi momenti od značaja za eksploataciju mineralnih sirovina u nadležnosti Vlade Republike Srpske, shodno Zakonou o koncesijama Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 59/13, 16/18, 70/20 i 111/21). Dakle, Grad Prijedor nije nadležan za davanje koncesija niti za zatvaranje rudnika, već je navedenim zakonom jasno propisano da je koncedent Vlada Republike Srpske.

2) Pitanje rekultivacije zemljišta i njegovog eventualnog povratka u pređašnje stanje definisano je članom 79. Zakona o rudarstvu Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 62/18), gdje stoji da je koncesionar dužan da u toku i po završetku izvođenja radova na eksploataciji mineralne sirovine, a najkasnije u roku od godinu dana od dana završetka radova na površinama na kojima su rudarski radovi završeni, privede zemljište na eksploatacionom polju prvobitnoj ili drugoj namjeni, u skladu sa projektom rekultivacije koji je sastavni dio odobrenog glavnog ili dopunskog rudarskog projekta.

Za sveukupnu primjenu Zakona o rudarstvu nadležno je resorno ministarstvo u korespondenciji sa zainteresovanim subjektima iz oblasti rudarstva, a za inspekcijski nadzor Tehnička inspekcija Inspektorata Republike Srpske, čiji je djelokrug rada kontrola izvođenja radova u rudarstvu, projektovanja, eksploatacije i prerade mineralnih sirovina, izgradnje i održavanja rudarskih objekata, postrojenja i uređaja, bezbjednosti na radu i zaštite zdravlja u oblasti rudarstva i drugi zahtjevi propisani Zakonom o inspekcijama Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske broj 18/20).

3) Pošumljavanje priobalja rijeke Sane predstavlja pitanje koje nije u nadležnosti Gradske uprave iz niza razloga. Naime Zakonom o vodama Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 50/26, 92/09, 121/2012 i 74/17) određen je način integralnog upravljanja vodama u Republici Srpskoj, te je definisana i obala kao skup zemljišnih čestica ili njihovih dijelova koje su u prostoru između linije malih voda i linije voda vodotoka do vjerovatnoće pojave jedanput u 50 godina, a za akumulacije, do najviše kote voda. Međutim, Zakonom o stvarnim pravima (Službeni glasnik Republike Srpske broj 124/08, 3/09 – ispr., 58/09, 95/11, 60/15, 18/26 – Odluka US, 107/19, 1/21 – Odluka US i 119/21 – Odluka US) kao krovnim zakonom u oblasti imovinskog prava, definisan je pojam nepokretne stvari, koji označava česticu zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije definisano. Istim zakonom definisan je i pojam i sadržaj prava svojine, način raspolaganja i korišćenja njime kao i nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava.

Iz navedenog je jasno da Gradska uprava može uslovno da upravlja samo nepokretnostima koje su u njenoj svojini, što je u slučaju priobalja rijeke Sane apsolutno zanemariva površina. Najveći broj nepokretnosti uz samu obalu rijeke Sane, od njenog ulaza iz Oštre Luke do njenog izlaza u Novi Grad, jeste u vlasništvu fizičkih lica i ne postoji pravni ili neki drugi mehanizam kojim lokalna zajednica može da utiče na odluku bilo kojeg imaoca prava svojine o njegovom upravljanju i raspolaganju nepokretnom imovinom izvan zakonskih okvira. Konkretno, Gradska uprava ne može da prisili vlasnike zemljišta uz obalu da svoju imovinu pošume.

4) Problem Ribnjaka Saničani nije jednostavan i isti iziskuje složeno sistemsko i proceduralno rješavanje. Zakonom o stečaju Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske 16/16) definisan je stečaj kao posebna vrsta sudskog postupka koji se vodi radi pravednog i efikasnog namirenja povjerilaca. Ustavna rješenja podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast aposlutno ne dozvoljavaju miješanje jedne vlasti u djelokrug rada druge, što bi u svakom slučaju predstavljao bilo koji vid požurivanja ili usmjeravanja stečajnog postupka od strane Gradske uprave. Naši apeli su se zadržali isključivo na informisanju javnosti o značaju stečajnog postupka po bezbjednosni, hidrološki, privredni i socijalni značaj obnavljanja rada privrednog društva Ribnjak Saničani. Ovdje napominjemo da okončanje postupka stečaja neće značiti automatsko rješavanje sveukupnog problema već samo prvi korak u definisanju pravnog statusa preduzeća i njegove imovine, nakon čega bi uslijedilo rješavanje pitanja vlasništva i funkcionalnog oblikovanja pravnog sljednika preduzeća.

Sama složenost ovog pitanja proizlazi iz veoma komplikovane vlasničke strukture, nejasnih imovinsko-pravnih odnosa, nedefinisane stečajne mase, postojanja kolizije između privatnog i javnog interesa te neizbježne upletenosti JU Vode Srpske, koja zakonski mora da bude uključena u svaki oblik regulisanja ili izmjene statusa vodnog dobra što u ovome slučaju predstavlja ribnjak kao vještačka akumulacija rijeke Gomjenice.

Stav Grada Prijedora je da je osim značaja s hidrološkog aspekta, ribnjak Saničani izuzetan privredni potencijal. Shodno tome pokrenuo je inicijativu da nakon okončanja postupka, Vlada Republike Srpske otkupi ribnjak Saničani i preda ga gradu Prijedoru na upravljanje.

5) Problem zaštite Grada Prijedora od poplava. Javor je istakao da je i ovaj, za Prijedor najvažniji projekat, u potpunosti u nadležnosti republičkog nivoa vlasti, konkretno JU „Vode Srpske“. Nakon zastoja u stečajnom postupku, 8. maja procedura je ponovo počela, a već u narednim danima procedura bi trebalo da bude završena, nakon čega počinju intenzivni radovi na terenu. Oni će podrazumijevati izgradnju sistema objekata odbrane od poplava – parapetni zid u dužini od 1.080 metara u Tukovima, u naselju Gomjenica kombinacija nasipa i parapetnog zida u dužini od 2.100 metara, nasip u Mjesnoj zajednici Raškovac dužine 1.100 metara, nivelacija krivine nasipa u Gomjenici i proširenje po 300 metara obala Sane s obje strane uzvodno od mosta u Brezičanima. Vrijednost ovih radova je 5.500.000 KM. Takođe, nakon završetka ovog projekta pristupiće se i produbljivanju korita rijeke Sane na čitavoj teritoriji Republike Srpske, a vrijednost tog projekta biće 10.000.000 KM. Grad Prijedor pomno prati čitavu proceduru u vezi s ovim projektam koji je za nas od krucijalne važnosti.

Javor je istakao da iako nema ovlaštenja za rješavanje ovih pitanja, Grad Prijedor kontinuirano čini sve što je u njegovoj moći kako bi pomogao, ubrzao i pospiješio sve te procese, na dobrobit svih građana. Dodao je da su republičkim institucijama u proteklim danima, mesecima, pa i godinama upućene su stotine dopisa, inicijativa, predstavki i zahtjeva, upravo s ciljem da se ubrza i podstakne rješavanje svih navedenih problema. Poručio je da je Gradska uprava Grada Prijedor je uvijek radila u interesu svojih građana, njihovog zdravlja i imovine, istrajno i odgovorno, u djelokrugu svojih ovlaštenja, kao što je uvijek imala sluha za probleme i držala svoja vrata otvorenim.
Gradonačelnik je istakao da je opredjeljenje Grada Prijedora otvoren dijalog o svim pitanjima i problemima. Ponovo je uputio poziv organizatorima protesta i članovima neformalne grupe građana “Prijedor se budi”, kao i svim zainteresovanim građanima da u narednih mjesec dana sami odrede termin sastanka s njim, na mjestu koje im odgovara. On je rekao da je cilj da se kroz konstruktivan dijalog pokuša zajednički odrediti pravac djelovanja u narednom periodu.

Dodao je da Gradska Uprava i članovi neformalne grupe građana „Prijedor se budi“ nisu na suprotnim stranama, već naprotiv, da imaju isti cilj – zdrav i bezbjedan život u našem gradu, za našu djecu i za sve nas

Kabinet gradonačelnika Prijedora

Related Topics:

Politika

ŠUME UMJESTO PROFITA PRAVE DUGOVE: Kresojević pita ko će vratiti 82 miliona KM

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao novo zaduženje „Šuma Srpske“, poručivši da javno preduzeće koje raspolaže ogromnim prirodnim bogatstvom umjesto da puni budžet – sve više zavisi od kredita.

„U ‘Šumama Srpske’ najbrže rastu kamate! Umjesto da šume pune budžet, rukovodstvo puni džepove bankama“, poručio je Kresojević.

Kako navodi, „Šume Srpske“ planiraju novi kredit od 55 miliona KM uz kamatnu stopu od 8,8 odsto, zbog čega bi ukupna obaveza prema banci trebalo da naraste na oko 82 miliona KM.

Od 55 miliona kredita, čak 40 miliona ide na stare dugove

Prema Kresojevićevim navodima, najveći dio novog zaduženja neće biti iskorišten za razvoj i nova ulaganja, već za saniranje ranijih obaveza.

„Od tog novca, čak 40 miliona KM ide na vraćanje starih dugova“, istakao je narodni poslanik.

Takva struktura zaduženja, smatra Kresojević, otvara pitanje kako je javno preduzeće koje raspolaže jednim od najvrjednijih prirodnih resursa Republike Srpske došlo u situaciju da nove kredite koristi za vraćanje starih dugova.

„Šume su nam ostavili preci, a potomcima ostavljaju dugove“

Kresojević je posebno kritikovao način upravljanja „Šumama Srpske“, koristeći izrazito oštar ton.

„Jedan čovjek je svojevremeno rekao da u ‘Šumama Srpske’ djeluje ‘organizovana banda’. Izgleda da je ta ‘banda’ ostavila tolike dugove da će ih i šume naših unuka otplaćivati“, poručio je.

Dodao je:

„Šume su nam ostavili preci, a ovo rukovodstvo potomcima ostavlja dugove!“

Prema njegovoj ocjeni, paradoks je u tome što preduzeće koje bi trebalo da ostvaruje prihod od prirodnog bogatstva sve više novca mora tražiti od banaka.

„Umjesto da od šuma živimo, došli smo dotle da šume moraju da žive na kredit“, naveo je Kresojević.

Zašto se proziva samo direktor iz SP-a?

Kresojević je otvorio i pitanje političke odgovornosti za stanje u „Šumama Srpske“, posebno zbog činjenice da se u javnosti najviše proziva aktuelni direktor Blaško Kaurin, kadar Socijalističke partije.

„Posebno je zanimljivo da ATV direktora ‘Šuma Srpske’ iz Socijalističke partije naziva ‘grobarom’, a odgovornosti kadrova SNSD-a nema?“, upitao je Kresojević.

Njegova poruka tako ide i šire od samog kredita – prema pitanju ko je godinama donosio odluke u ovom javnom preduzeću i ko bi trebalo da snosi političku odgovornost za nagomilane obaveze.

Javno preduzeće sa ogromnim prirodnim resursom sada se zadužuje da bi vraćalo stare dugove, dok će konačni račun, kroz nove obaveze i kamate, na kraju plaćati građani Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

IZBORNA MAGIJA?! CIK naredio hitno ručno brojanje na 246 biračkih mjesta! U kutijama više listića nego birača!

Centralna izborna komisija (CIK) BiH naredila je Glavnom centru za brojanje da ručno prebroji glasačke listiće na 246 biračkih mjesta, na kojima je utvrđeno da je broj listića za više od dva posto veći od broja birača koji su glasali.

Uočene razlike
Naredba je donesena danas na 78. sjednici CIK-a BiH. Glavni centar za brojanje treba utvrditi tačan odziv birača na tim biračkim mjestima i ponovo utvrditi rezultate glasanja.

Razlike između broja glasačkih listića i broja birača uočene su u izvještajima iz informacionog sistema, saopćeno je iz CIK-a BiH.

Kako su pojasnili, odluka je donesena nakon što je Komisija, u okviru redovne kontrole i obrade izbornog materijala, analizirala rezultate dobijene elektronskim putem, odnosno skeniranjem glasačkih listića.

Brojanje u Zetri
Kontrolno ručno brojanje obuhvatiće različite izborne nivoe, a spisak biračkih mjesta sastavni je dio naredbe.

Brojanje će biti provedeno u Glavnom centru za brojanje u Zetri, dok će dinamiku brojanja utvrditi direktor ove institucije, prenosi Avaz

Nastavi čitati

Politika

Vučkovac o poskupljenju struje “NISU SE NI OSUŠILI IZBORNI PLAKATI, a već stiže drastična naplata!”

Najava da bi cijena električne energije i mrežarine u Republici Srpskoj mogla porasti za čak 50 odsto izazvala je oštre reakcije javnosti i političkih aktera. Upozorenja da se ceh predizbornih obećanja, kupovine socijalnog mira i višegodišnjeg urušavanja strateških javnih preduzeća ponovo prebacuje na teret domaćinstava postaju sve glasnija.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac poručio je da je ovakav potez vlasti jasan dokaz obmane birača i potpunog odsustva odgovornosti za stanje u elektroenergetskom sektoru.

– Izbori su prošli, a sada stiže naplata! Nisu se ni osušili plakati iz predizborne kampanje, a građanima Republike Srpske već se najavljuje novi brutalan udar na kućne budžete kroz zahtjev za poskupljenje električne energije od čak 50 odsto. Prije izbora slušali smo obećanja i bajke o stabilnosti i boljem životu, a poslije izbora dočekali su nas veći računi i nova poskupljenja. Dok su se pojedini borili da kupe još jedan glas, niko narodu nije govorio koliko će ga koštati njihov ostanak na vlasti – istakao je Vučkovac.

On naglašava da dugogodišnje ignorisanje problema i nedomaćinsko poslovanje u Elektroprivredi Republike Srpske sada dolaze na naplatu preko leđa onih koji najmanje imaju.

– Godinama slušamo priče o energetskoj stabilnosti, a danas imamo situaciju da rudnik i termoelektrana u Ugljeviku, jedan od najvažnijih energetskih kapaciteta Republike Srpske, grcaju u ozbiljnim problemima. Konstantno se uništava elektroenergetski sektor, a sada bi svoje promašaje ponovo da naplate od naroda. Republici Srpskoj ne treba skuplja struja da bi se prikrili promašaji vlasti, nego odgovorno upravljanje i ljudi koji će čuvati javna preduzeća, a ne uništavati ih – upozorio je Vučkovac.

Predsjednik GO PSS Prijedor poslao je i jasnu poruku donosiocima odluka pred kojima se nalazi zahtjev za poskupljenje:

– Građani nisu bankomat iz kojeg će vlast naplaćivati svoje greške! Narod nema obavezu da plaća ceh nesavjesnog rada, partijskog zapošljavanja i uništavanja najvažnijeg resursa Republike Srpske – zaključio je Vučkovac.

Nastavi čitati

Aktuelno