Connect with us

Društvo

Jedan dolar vrijedi više od dvije KM: Šta su uzroci i kakve su posljedice?

Jedan američki dolar u septembru prošle godine mogli ste da razmijenite za 1,6 KM. Do prije nekoliko dana vrijednost jednog dolara je i dalje bila ispod 2 KM, a danas je oko 2,03 KM i ovo slikovito pokazuje vezanost BiH za ekonomsku “Evrozonu”.

Čime je uzrokovan pad vrijednosti konvertibilne marke (KM) u odnosu na dolar? Kurs konvertibilne marke, kao što je poznato, povezan je sa evrom. Vrijednost evra je pala na novi najniži nivo u odnosu na dolar u posljednje dvije decenije, a uzroci su brojni.

“Najveći razlog je činjenica da je američki FED (Federalne rezerve) ponovo agresivno povećao kamatne stope. To se odrazilo na evro koji je skliznuo duboko ispod granice od jednog dolara. S obzirom na prilično blag stav prema dizanju kamata od strane ECB (Evropska centralna banka) u odnosu na FED ovaj pad je i očekivan”, kaže ekonomista Miloš Grujić.

Jedan evro po kursu Centralne banke BiH možete zamijeniti za 1,95 KM.

FED, odnosno “Federal Reserve System” ili Sistem saveznih rezervi je centralna bankarska institucija u SAD. FED nadgleda i reguliše banke, ali što je sada najistaknutije, sprovodi monetarnu politiku upravljajući kamatnim stopama. Takođe, kontroliše količinu novca (dolara) u opticaju.

Grujić objašnjava da se inflacija u SAD-u kreće blizu najviših nivoa u posljednjih više od 40 godina, a da se od FED-a mogu očekivati i nova povećanja cijene novca.

“Prema procjenama, do kraja ove godine kamate bi mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja 2023. na 4,6 posto. Ako se kamatne stope u SAD zaista povećaju od jedan do 1,2 odsto onda je jačanje dolara trend koji će se nastaviti”, navodi Grujić.

U lošim vremenima dolar jača
Kaže da se u ekonomskoj istoriji mogu prepoznati određeni obrasci koji se i sada ponavljaju. Prvi među njima je da u “dobrim” (mirnim) vremenima evro jača, a dolar pada. Suprotna stvar se dešava u vremenima ratova i krize.

“Razlog je činjenica da investitori ali i šira javnost, kada su u strahu, dolar doživljavaju kao sigurnu luku. Uprkos recesiji koja prijeti američkoj ekonomiji dolar trenutno djeluje kao „sigurno utočište“, više nego ikada u posljednjih 40 godina. Drugo, SAD lakše prevazilaze „loša“ vremena. U posljednjih dvadesetak godina se pokazala da je agilnija od usporene Evropa i da brže donosi odluke”.

Recesija prijeti Evropi
“Evrozoni, zbog energetske krize, prijeti recesija. Jedan od razloga jačanja američke valute su zloslutne prognoze za zimu u Evropi. Pokazalo se da posljedice krize u Ukrajini nemaju negativnih uticaja na ekonomiju u SAD. Pod ovim okolostima, sve ukazuje na nastavak uspona američke valute”, analizira Grujić.

FED je mnogo agresivniji od paralelnih evropskih bankarskih institucija i brzo je počeo da podiže kamatnu stopu dok je Evropska centralna banka, smatra Grujić više pod pritiskom, nego zato što je to stvarno htjela, podigla referentnu kamatnu stopu.

“Treće, kada pogledamo desetogodišnje obveznice zemalja EU i SAD zapažamo da su kamatne stope trenuno veće u SAD-a. Racionalni investitori uvijek ulažu ondje gdje je prinos na obveznice sliičnog rejtinga veći. Veća ulaganja jačaju dolar”.

BiH dijeli sudbinu Evrozone
Kakav to sve efekat ima na KM, na nas i našu ekonomiju generalno? Pad evra u odnosu na skoro sve druge valute će se odraziti na otplatu vanjskog duga Republike Srpske i BiH, a BiH će zbog vezanosti marke i evra dijeliti sudbinu zemalja evrozone, jer Centralna banka BiH (CBBiH) nema mehanizme da vodi nezavisnu monetarnu politiku.

“Srećom, naša zemlja nema veliki iznos duga u dolarima. Manje od pet odsto kredita BiH indeksirano je u američkom dolaru. U Republici Srpskoj to je manje od 1,2%. Dug BiH u dolarima na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 470 miliona maraka”, pojašnjava naš sagovornik.

Takođe, rezultat pada evra je doveo do toga da će svi oni koji u BiH uvoze robu plaćenu u dolarima biti na gubitku, a oni koji izvoze – na dobitku.

“Dodatne probleme za one koji će kupovati u dolarima predstavlja i činjenica da nije sve 16 odsto skuplje, koliko je promjena kursa u odnosu na evro, nego i više od 20 odsto jer se jakom dolaru dodaje i visoka američka inflacija”.

Miloš Grujić ističe da su najveći dobitnici promjene vrijednosti evra zemlje koje proizvode i izvoze naftu i gas jer bilježe iznadprosječne zarade, što je posljedica povećanja rasta tržišne vrijednosti i jačanja dolara. Osim njih, na dobitku su izvoznici na američko tržište jer naplaćuju posao i robu u dolarima, a sopstvene troškove plaćaju u drugoj valuti. Na dobitku su i radnici koji platu primaju u dolarima.

Dalje povećanje cijene novca tj. kamata te cijena hrane i energenata može dodatno oslabiti poslodavce, povećati nezaposlenost i generisati krizu.

Related Topics:

Društvo

DANAS JE VELIKI ČETVRTAK, DAN PRAŠTANJA! Ove običaje morate ispoštovati

Sjećanje na Poslednju ili Tajnu večeru koju je Isus Hrist imao sa svojim apostolima, vjernici obilježavaju na Veliki četvrtak. Tog dana, u pojedinim krajevima počinje i farbanje jaja.

Na Veliki četvrtak obilježavaju se četiri događaja: sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i Judino izdajstvo.

Dan prije nego što je raspet Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim i zajedno sa njima večerao. Dao im je hljeb – koji je simbolisao njegovo tijelo; i vino, kao simbol njegove krvi, čime je ustanovljena Sveta tajna pričešća koja se do danas praktikuje.

Nakon večere je apostolima oprao noge sa ciljem da njima, a kroz njihovo širenje jevanđelja i narodu, pokaže koliko je važno da služimo jedni drugima.

Tokom večere Hrist je rekao da će ga jedan od njih izdati, što se, prema Bibliji i dogodilo. Izdao ga je Juda Iskariotski za 30 srebrenika (tirskih šekela) koje mu je platio jevrejski sveštenik Kajafa. Juda ga je nakon Poslednje večere Farisejima u Getsemanskome vrtu sa poljubio u lijevu strana lica.

Crkveni običaji na Veliki četvrtak

Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. Uveče se čita 12 odlomaka iz Jevanđelja o stradanju Hristovom, namijenjano bolesnima.

Zvona se vezuju, da ne zvone, jer su ona znak radosti, a do tada se vjernici na molitvu pozivaju klepalom. Zvona se ponovo odvezuju i zvone na Uskrs.

Narodni običaji na Veliki četvrtak

Narod vjeruje da se i najvećim grešnicima koji se pričeste na Veliki četvrtak opraštaju svi grijesi.

Dok se bi svi ostali dani u Stradalnoj nedjelji (posljednoj nedjelji Vaskršnjeg posta) poste na vodi, na Veliki četvrtak je dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju, kao i popiti malo vina.

Srbi na Kosovu na ovaj dan u ranu zoru boje samo jedno jaje koje se zove strašnik. Dok je boja još uvek svježa, majke ga trljaju deci po obrazima. Poslije se boje ostala jaja, a strašnik se ostavlja na vidno mjesto u kući kao zaštitnik.

 

Nastavi čitati

Društvo

INTENZITET SAOBRAĆAJA POJAČAN! I dalje gužva na ovom graničnom prelazu

Intenzitet saobraćaja i dalje je pojačan na graničnom prelazu Gradiška na ulazu i izlazu u BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Frekvencija vozila pojačana je i na graničnom prelazu Karakaj na ulazu iz Srbije u BiH.

Na ostalim graničnim prelazima saobraćaj je povremeno pojačan, ali zadržavanja za sada nisu duža do 30 minuta.

Nastavi čitati

Društvo

HODOČAŠĆE ZA POMOĆ MALENOM LUKI! Dejan Živić nakon 12 dana pješačenja stigao do OSTROGA

Manastir Ostrog i isposnica u kojoj se podvizavao Sveti Vasilije i u kojoj počivaju njegove mošti, decenijama važe za sveto mjesto u kojem bolesni traže i nalaze Božju milost i put do iscjeljenja duše ili tijela.

Na hodočašće od Kraljeva do Ostroga 10. aprila krenuo je Dejan Živić Žiži (51) sa željom da doprinese prikupljanju pomoći za liječenje šestogodišnjeg Luke Radovića iz Kraljeva. On je na svoje odredište stigao poslije pređenih 360 kilometara i 12 dana pješačenja.

Veteran Živić, potpredsjednik udruženja Pokret Srce heroja želi da dječaku Luki omogući liječenje i normalan život Živić je porijeklom iz Obilića na Kosovu i Metohiji, sa boravištem u Kraljevu.

Do penzionisanja bio je pripadnik Žandarmerije, a za ovo putovanje dobio je blagoslov iz Eparhije žičke. Na sebi je nosio garderobu sa obilježjima Pokreta Srce heroja i sa likom Luke kojem je, za transplantaciju matičnih ćelija u bolnici u Turskoj, potrebno tri i po miliona dinara.

Prije mjesec i po dana članovi Pokreta posjetili su porodicu Radović, koja živi u Ribnici i prije početka Živićevog pješačenja već uspjeli da prikupe skoro polovinu potrebne sume – 1.660.000 dinara, piše ATV.
– Nadam se da će nakon završetka ovog mog poduhvata na računu biti dovoljno novca da Luka nastavi liječenje – poručio je Dejan Živić.

Živić je pješačio preko Ušća, Raške, Novog Pazara, Ribarića, Mehovog Krša, Rožaja, Berana, Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina, a putovanje preko Podgorice i Danilovgrada završio je u Manastiru Ostrog. Njegova je želja bila da, putujući, što više ljudi upozna sa apelom za pomoć koja je Luki potrebna.

Nastavi čitati

Aktuelno