Poslanik PDP/PSS upozorava da će autoput Banjaluka – Prijedor biti među najskupljim projektima u regionu i optužuje vlast za rasipanje javnog novca

Jedan metar koštaće nevjerovatnih 60.000 KM, rekao je on.

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević oštro je kritikovao projekat izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, navodeći da će njegova ukupna cijena građane Republike Srpske koštati čak 2,6 milijardi KM.

Prema njegovim riječima, riječ je o jednom od najskupljih infrastrukturnih projekata, te tvrdi da će jedan metar auto-puta koštati oko 60.000 KM.

-Auto-put Banjaluka – Prijedor narod će platiti 2,6 milijardi KM. Jedan metar koštaće nevjerovatnih 60.000 KM. Za jedan metar preskupog auto-puta može se asfaltirati kilometar puta, poput ovog u Kmećanima – poručio je Kresojević.

View this post on Instagram

A post shared by Бојан Кресојевић (@kresojevic.inicijative)

Kresojević upozorava da postoji mogućnost dodatnog povećanja troškova projekta.

-Novca ima, samo ga pogrešni ljudi raspoređuju – naveo je Kresojević, dodajući da je SNSD, kako je rekao, najbolja asocijacija za ekstraprofit na kineskom jeziku.

Banjaluka i Bijeljina još nisu dobile nijednu marku koja im je uzeta od PDV-a, iako će 25. juna biti godinu dana kako je odluka o smanjenju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih opština pala na Ustavnom sudu Republike Srpske.

Da je tako, za “Nezavisne novine” potvrdili su i iz Banjaluke i iz Bijeljine, međutim, zanimljivo je pomenuti da su krajem prošle godine, odnosno, 19. novembra 2025. godine, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, i Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, tvrdili da je novac vraćen.

Zašto Banjaluka traži povrat 2,8 miliona KM?
Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakla je da Grad Banjaluka svoja prava traži na sudu i da su trenutno u sudskom procesu.

“Nekoliko puta smo čuli razne izjave ministarke finansija da je taj novac vraćen, međutim, nikada nismo dobili nijednu marku i očekujemo zaista da se to Banjaluci vrati jer je to novac svih građana Banjaluke”, kaže ona, dodajući da se presudom Banjaluci treba vratiti 2,8 miliona maraka.

Kako je istakla, svoja prava na sudu su zatražili prije nekoliko mjeseci.

“Mi smo tvrdili stalno da je to neustavno, pokrenuli ocjenu ustavnosti, utvrdilo se da je neustavno, kad novac nismo dobili, mi potražujemo sudskim putem da nam se po sudskoj odluci novac vrati”, navodi Savić Banjac za “Nezavisne novine”.

Zašto je i Bijeljina završila na sudu?
Da je ista situacija i u Bijeljini, potvrdili su nam iz Gradske uprave ovog grada, ističući da se Grad Bijeljina u više navrata, a nakon odluke Ustavnog suda RS, pisanim putem obraćao Ministarstvu finansija sa zahtjevom za povrat sredstava. Međutim, kako kažu, Ministarstvo je odbijalo da ih vrati.

“Imajući u vidu da Ministarstvo finansija nije prihvatilo zahtjeve Grada Bijeljina za sporazumno rješavanje nastale sporne situacije, Grad Bijeljina je bio prinuđen da zaštitu svojih prava zatraži putem Osnovnog suda u Banjaluci. U tom cilju, Grad Bijeljina je dana 19. novembra 2025. godine podnio tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci zbog sticanja bez osnova i naknade pričinjene štete Gradu Bijeljina u iznosu od 6.911.145,05 KM”, ističu oni za “Nezavisne novine”, dodajući da su u navedenom iznosu ubrojani oduzeti iznosi PDV-a, kao i iznosi za raspodjelu po koeficijentu.

Iako je od podnošenja tužbe do danas prošlo sedam mjeseci, iz Gradske uprave Bijeljina kažu da do sada nije održano nijedno ročište, niti je naloženo izvođenje dokaza i pripremanje glavne rasprave.

“Nadamo se da će u što skorije vrijeme Osnovni sud u Banjaluci uzeti predmet u razmatranje i odlučivanje, te da će pravda biti zadovoljena”, kažu oni.

Šta kažu Vlada RS i Ministarstvo finansija?
“Nezavisne novine” zatražile su i informaciju iz Vlade Republike Srpske, pa smo tako isto pitanje poslali na adresu predsjednika Vlade i u Ministarstvo finansija Srpske, ali odgovor nismo dobili.

Zašto je Ustavni sud RS osporio raspodjelu PDV-a?
Podsjećamo, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, a kojim je donesena odluka o smanjivanju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto Banjaluci i Bijeljini, usvojen je u decembru 2024. godine, a kako smo ranije naveli, pao je na Ustavnom sudu Republike Srpske u junu 2025. godine.

“Neustavnom normom je, naime, regulisano da se pojedinačno učešće u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza opština i gradova koje imaju više od 100.000 stanovnika izračunava tako što se nakon primjene koeficijenata raspodjele prihod umanjuje za sedam odsto i dobijeni iznos sredstava se raspodjeljuje opštinama i gradovima koji imaju manje od 50.000 stanovnika, te da se isti iznos sredstava raspodjeljuje srednje razvijenim, nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, a da konačnu raspodjelu sredstava pojedinačnim opštinama i gradovima utvrđuje Vlada svojom odlukom u 2025, 2026. i 2027. godini”, naveli su tada iz Ustavnog suda RS.

Kako su dodali, suština razloga za odluku o neustavnosti osporene odredbe svodi se na činjenicu da su izdvajanjem određenih jedinica lokalne samouprave po osnovu broja stanovnika u učešću u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza stavljene u neravnopravan položaj u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave iz iste kategorije razvijenosti.

Narodna skupština je primila k znanju obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti Ustavnog suda Republike Srpske. Tome je prethodila burna rasparava između poslanika vlasti i opozicije.

Dok su režimski poslanici tvrdili da OHR izaziva stalnu ustavnu krizu u BiH, poslanici opozicije podsjećaju da je vlast sprovela svaku odluku visokog predstavnika, koji je, zajedno sa velikim silama, šefa SNSD-a Milorad Dodik prije dvije decenije postavio za premijera Republike Srpske sa dva poslanika i smijenio legalno izabranog predsjednika, Nikolu Poplašena.

– Praksa visokog predstavnika mora što prije da prestane, jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice u BiH“, rekao je predsjednik Ustavnog Suda Republike Srpske Džerard Selman, obrazlažući obavještenje pred poslanicima.

„Davanje prevelikih ovlašćenja bilo kojoj instituciji nedemokratskog karaktera, koja nije konstituisana u skladu sa Ustavom bilo koje zemlje, u ovom slučaju instituciji visokog predstavnika, ugrožava demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i zakonitost, odnosno legalitet i legitimitet pravnog poretka“, smatra Selman.

– Zadatak visokog predstvnika je nadgledanje, koordinacija i uspostavljanje mira. Bonska ovlašćenja ne priznajemo već 20 godina, kaže SNSD-ov Srđan Mazalica.

„Ona se bave samo Predsjedništvom BiH i Savjetom ministara. Dakle, ne bave se zakonodavnom vlašću. Bonska ovlašćenja se ne mogu primijeniti na Parlamentarnu skupštinu BiH i ne mogu predstavljati zamjenu za funkcionisanje zakonodavnog organa u BiH“, navodi Mazalica.

Burne reakcije opozicije i za režim bolno podsjećanje. Prenijeli ste 50 nadležnosti, bili ste u službi OHR-a i međunarodne zajednice i razvlastili ste Republiku Srpsku. Zbog toga vam tolerišu krađu izbora i drže vas na vlasti, tvrdi opozicija.

„Juče premijer Minić izjavljuje da se neki ljudi grle sa Šmitom, da njih ne podržava narod. Ko se grlio za Vestendorpom, ko se grlio sa Ešdaunom? Ko je bio svježi dašak vjetra na Balkanu? Vi brkate lončiće i hoćete da poentirate na temi koje treba da se stidite.

Što se tiče prenosa nadležnosti, na samom početku mandata, na jednoj sjednici Predstavničkog doma PS BIH, visoki predstavnik je nametnuo 25 zakona, a 30. marta 2007. usvojeno je 20. Usvojio ih je SNSD, gospodo, a do kraja mandata i ostalih pet“, podsjetio je šef Kluba poslanika SDS-a; Ognjen Bodiroga.

Poslanik liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, naglašava da 1995. godine godine do danas, visoki predstavnici i OHR nisu povukli nijedan suštinski potez protiv ovog aktuelnog, prema njegovim riječima, kleptokratskog režima.

„Nijednom čovjeku iz režima nije skinuta glava, i uvijek je OHR radio i nalijevao vodu na vodenicu ovog režima i održavao ga na vlasti. Sjetite se šta je bilo prije 20, 30 godina, kad je Dodika trebalo vratiti na vlast. Jurišalo se, čak su se na silu zauzimale institucije i sa dva poslanika, neki koji su sad na vlasti“, jasan je Vukanović.

– Kristijan Šmit je jedini koji je uspio da nas sve objedini i da svi potpiemou zajedničke zaključke koji se tiču Šmita, podsjeća samostalni poslanik Igor Crnadak ali da je vlast, kako ističe, ipak provela svaku njegovu odluku.

„Pitao sam i ponovo pitam, ali nikad nismo dobili odgovor iz SNSD-a. Navedite jednu Šmitovu odluku koju niste proveli. Samo jednu. Ne postoji! NSRS je usvojila odluku da formira VRS. Nakon toga ju je poništila. Mene zanima šta nas Ustavni sud kaže, imamo li mi pravo na to ili nemamo. Da li je SNSD poletio na nešto što je minsko polje i uveo nas u opasnosti ili nije.

Isto tako je i za UIO Republike Srpske, VSTS, Agencija za lijekove Srpske. Sve to smo imali pa se povuklo. Ja moram da podsjetim da je narodna kupština, i to glasovima samo većine, bez nas iz opozicije, poništila zakone koji su bili odbrambeni prema OHR-u i Ustavnom sudu BiH.

Podsjećam vas, Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda smo ovdje usvojili i pitanja za OHR smo ovdje odbacili. Došao je onda 18. oktobar. Pitam, zašto 18. oktobar nije tretiran u ovoj informaciji? 18. oktobar, dan kada je Narodna Srupština učinila najveće samoponiženje u svojoj istoriji, poništila hrpu zakona, uključujući i Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda“, objašnjava Crnadak.

– Neće nam biti bolje sve dok imamo visokog predstavnika ali je pitanje koliko vlast ispravno djeluje da on ode, ocjenjuje poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević.

„Smatram da graditi i štiti poziciju Republike Srpske ne znači po svaku cijenu graditi konflikte kako bi se neka pozicija, da li zbog političke predstave, da ih iz drugih motiva, realizovala kao što je definitivno u predhodnih nekoliko mjeseci i godinu, dvije bio slučaj“, kaže Kresojević.

Narodna skupština usvojila je rebalans budžeta težak preko 8,5 milijardi maraka i odluke o povećanju dugoročnog zaduženja Republike Srpske i garancija za zaduženja za ukupno milijardu i 300 miliona maraka.

Protiv su bili poslanici opozicije.

(BN)