Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), rekao je za “Nezavisne novine” da su prijavili dva politička subjekta za učešće na lokalnim izborima u BiH, a koji su zakazani za 6. oktobar, te da će aktivacija druge organizacije zavisiti od toga da li će Centralna izborna komisija (CIK) BiH dozvoliti SDS-u da bude na izborima.

Upravo se prva podnesena prijava odnosi na SDS, jer, kako je pojasnio Miličević, trenutno ne postoji nikakva zabrana izlaska na izbore od strane CIK BiH, uprkos tome što je SDS-u ugašen bankovni račun.

“Mi smo se prijavili na raspisane izbore kao SDS, i kao stranka koja nema račun. Prijavili smo se zato što zakon nalaže da CIK BiH može da omogući učešće na izborima svakoj političkoj organizaciji koja nije zabranjena iz nekog razloga, jer je zakonom definisano kad neko može biti zabranjen. Dakle, mi smo krenuli iz teze da nam nije zabranjeno, mi funkcionišemo kao politička stranka, registrovani smo, ali nemamo račun. Očekujemo da CIK na zahtjev koji smo im uputili uz prijavu na učešće na izborima odgovori pozitivno i da nam ponudi način na koji će biti uplaćeni troškovi kotizacije/taksi za učešće, a treba po zakonu da se nađe. E sad, da li će to ići sa nekog drugog računa ili na neki drugi način koji već ekonomisti znaju, vidjećemo. To je ono što smo mi mogli da uradimo”, naveo je Miličević.

Podsjetio je da su istovremeno poslali tužbu banci koja je ugasila račun SDS-a, jer je to, tvrdi, učinjeno nezakonito, te da i od njih čekaju odgovor.

Ipak, ukoliko se desi da CIK BiH ne dozvoli SDS-u da izađe na izbore, rukovodstvo najveće opozicione partije u Srpskoj ima spreman odgovor.

“Postoji još jedan politički subjekat koji je prijavljen za izbore ukoliko naša aplikacija za SDS bude teoretski odbijena”, kaže Miličević.

Međutim, nije želio da otkrije ime te stranke, pokreta, organizacije.

“To ćemo ostaviti za tu situaciju, ne bih sada o tome polemisao”, poručio je on.

Podsjetimo, Miličević je nedavno za “Nezavisne novine” kazao da će učiniti sve da SDS izađe na izbore pod svojim imenom, a da ukoliko to bude onemogućeno, razmišljaju i o promjeni imena, kako bi mogli ući u izborni proces.

Tom prilikom je rekao da je promjena imena SDS-a posljednja opcija, ali je i otkrio o kom nazivu razmišljaju.

“Postoji opcija da nastupimo kao Srpska demokratska stranka – Volja naroda!”, kazao je tada Miličević.

Neizvjesnost u vezi sa ovim pitanjem prokomentarisao je i Milko Grmuša, potpredsjednik PDP-a. Smatra da će eventualnim neučešćem SDS-a na izborima, zbog gašenja računa, biti prekršena prava birača koji glasaju za tu stranku, a posebno je bio kritičan prema odnosu nadležnih institucija, počevši od CIK BiH.

“Svjedoci smo da se danas priprema najbrutalnije kršenje ustavno-političkih prava od 1945. godine. Naime, gašenjem bankovnih računa SDS-a i ćutanjem svih relevantnih organa i institucija, uključujući CIK BiH i Republičku izbornu komisiju, o tome na koji način će SDS da učestvuje na lokalnim izborima, praktično se priprema teren ne samo za to da se SDS-u onemogući učešće na izborima, nego i građanima da glasaju za tu stranku”, poručio je potpredsjednik PDP-a.

Grmuša je pozvao obje izborne komisije da SDS-u dostave pravno rješenje na osnovu kojeg će SDS ravnopravno i u punom pravno-političkom kapacitetu da učestvuje na lokalnim izborima.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se neće desiti odluka da SDS ne može na izbore.

“Ako se to desi, bio bi to veliki ustupak vladajućima u Republici Srpskoj, jer se jednim udarcem rješavaju najjačeg političkog protivnika. Hipotetički govorim, ako bi se to desilo, sadašnja vlast bi bila zacementirana u debelom političkom betonu”, navodi Topićeva.

Scenario u kojem nema SDS-a otvara i pitanje koliko bi građani bili zainteresovani da izađu na izbore, jer je činjenica da SDS može da računa na više od 100.000 glasova. Pored toga, tvrdi Topićeva, SDS bi imao još jedan problem.

“Neizlazak SDS-a na izbore, opet govorim hipotetički, značio bi i lagano odumiranje ove stranke, jer vratiti se ponovno na političku scenu bio bi gotovo nemoguć poduhvat. Zanimljivo je da kao tobože kolateralna šteta – u vidu gašenja računa SDS-u, dok su sankcije bile usmjerene ka pojedincima iz vlasti, sudbina SDS-a dođe aktuelnoj vlasti kao božji dar i elegantan obračun preko tuđih leđa”, kaže Topićeva.

Navodi da je član poznatog narko kartela, turski državljanin Fatih Kol, koji je osumnjičen za pranje novca stečenog preprodajom kokaina, zapravo počasni konzul BiH u Panami, imenovan na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, a na lobiranje ministra Staše Košarca, oboje kadrova SNSD, predstavlja još jedan nezamisliv skandal u režiji ove vlasti.

Rekao je ovo predsjednik PDP-a Branislav Borenović, dodajući da se postavlja pitanje otkud povezanost nosioca najviših funkcija u zemlji sa osobom takve biografije.

“Na ovo saznanje nadležne institucije trebaju odmah reagovati, jer javnost traži odgovore. Pozivam Tužilaštvo BiH da detaljno obavijesti javnost o ovim navodima. O njima mora da se izjasni i član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, na čiji prijedlog je počasni konzul, perač novca, imenovan. A ukoliko se i djelić svih ovih navoda ispostavi istinitim, vrijeme je da skandal ministar Košarac, koji je odavno izgubio svaki moralni kredibilitet da obavlja bilo kakvu poziciju, bude razriješen ili podnese ostavku”, zaključuje Borenović.

Podsjetimo, portal Istraga objavio je je da “član narko kartela Tito i Dino imenovan prošle godine za počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Panami”.

U pitanju je, dodaje spomenuti portal, turski državljanin Fatih Kol kojeg je Predsjedništvo BiH, u oktobru prošle godine, jednoglasno imenovalo za počasnog bh. konzula u državi poznatoj po međunarodnom pranju novca. Kol je, dodaje se u tekstu, “imenovan na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, a za njegovo imenovanje najviše je lobirao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac”.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila je održavanje vanredne sjednice Predsjedništva sa jednom tačkom dnevnog reda – razrješenje počasnog konzula BiH u Panami Fatiha Kola.

Ovo je rečeno Srni u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva u odgovoru na pitanje da li će Predsjedništvo BiH razmatrati razrješenje Kola koji se dovodi u vezu sa aferom “Black Tie 2”.

Što se tiče saznanja da Tužilaštvo BiH protiv navedenog vodi istragu, iz Kabineta su naglasili da nadležni organi treba da istraže ta saznanja i da svako treba da odgovara za svoje postupke u skladu sa zakonom.

Član narko kartela Tito i Dino imenovan je prošle godine za počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Panami na prijedlog Željke Cvijanović, a za njegovo imenovanje, kako tvrde mediji, najviše je lobirao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

Protiv Fatiha Kola Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o provođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko kartela kojim je iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito.

Kol je, kako saznaje Istraga.ba, trebao biti uhapšen zajedno sa rukovodstvom FUP-a i biznismenom Gordanom Memijom u okviru međunarodne akcije “Black Tie 2”.

Kako Kol u tom trenutku nije bio na teritoriji BiH, nije mogao biti uhapšen. No, njegovo ime navedeno je u prijedlogu za određivanje pritvora ili mjera zabrane članovima ili saradnicima narko kartela Tito i Dino.

(BN)