Connect with us

Politika

JESTE LI I VI IMALI OVAKVO ISKUSTVO? Prijetnjama i ucjenama do “sigurnih” glasova

Deset, 20 ili 100 “sigurnih” glasova za moju stranku i mene, i dobićeš posao službenika na određeno vrijeme u nekom javnom preduzeću ili instituciji.
Priča koju je svako od građana čuo bar jednom od nekog svog poznanika, člana porodice ili prijatelja, pred svake izbore u Bosni i Hercegovini.

Nekom ko posmatra sa strane možda se ova priča čini kao nešto što izlazi iz rubrike “vjerovali ili ne”, ali je za BiH to postala sasvim uobičajna priča koju više niko ne dovodi u sumnju.

I upravo ti “sigurni glasovi” pominju se i u istraživanju koje je u avgustu ove godine provela Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ u 69 opština i gradova u BiH. Istraživanje je rađeno kako bi se utvrdio postotak direktnih i indirektnih pritisaka na birače u BiH, a rezultati su i više nego poražavajući.

Naime, gotovo 40 odsto ispitanika je izjavilo da je doživjelo neki oblik političkog pritiska, dok je blizu 30 odsto ispitanika reklo da je doživjelo politički pritisak da učestvuju u nekim političkim ili stranačkim aktivnostima mimo svoje volje.

– Od oblika političkih pritisaka na birače, prednjači direktan pritisak za koga da se glasa. Zatim slijedi prisustvovanje političkim ili stranačkim događajima, pritisci na učlanjenje u stranku, posebno radi ostvarivanja određenih prava ili nuđenje ličnih benefita (najčešće zaposlenja) – navodi se u istraživanju.

Dodaje se da su ispitanici visoko postavili i politički pritisak koji se odnosi na prikupljanje “sigurnih“ glasova za stranku ili kandidata, zatim pritisak da se na društvenim mrežama podržavaju i promovišu stranke ili kandidati.

Blizu 40 odsto njih je reklo da im se dogodilo da ih neko nagovara da glasaju na određeni način, a koji su oni smatrali ili doživjeli kao neprimjerene, pod prijetnjom ili ucjenom.

Od uzimanja lične karte do zloupotrebe položaja
Ispitanici su naveli da su pritiske da glasaju na određeni način doživljavali u najvećem broju od strane svojih prijatelja ili poznanika, zatim stranačkih aktivista na poslu, stranačkih aktivista na društvenim mrežama, članova porodice, stranačkih funkcionera na položaju koji nosi uticaj, te nadređenih na poslu.

– Na pitanje „da li vam se nekada dogodilo da vas neko nagovara neprimjereno (ili prijetnjom, ucjenom i sl.), da učestvujete u nekim političkim ili stranačkim aktivnostima”, 27,1 odsto ispitanika je odgovorilo pozitivno. Ono što zabrinjava u ovom odgovoru jesu pojedinačni opisi poput ”da, bilo je pokušaja od strane poslodavca, uzimanjem lične karte uoči izbora” – navodi se u istraživanju.

Neki ispitanici su odgovorili da su na njih vršeni pritisci da “zloupotrebe svoj službeni položaj na neki način (ustupanje ličnih podataka nekih korisnika kojima imaju pristup, kao što su na primjer, pristup telefonskim brojevima ako rade u telekomu, banci, poreskoj upravi, centru za socijalni rad, ili adrese birača ako imaju pristup IDDEA (CIPS podacima) i slično. Neki su naveli da su trpili pritiske u vidu ustupanja određenih prostorija samo jednoj političkoj stranci ili nezavisnom kandidatu za skupove.

Bilo je i onih koji su odgovorili da su na njih vršeni pritisci na njih u smislu “praćenja ko je izašao na izbore i izvještavanja o tome stranke”; “agitovanje da se glasa za stranku ili kandidata u radnom kolektivu”; “izjašnjavanje na „čijoj ste strani“ u okviru radnog kolektiva”; “obezbjeđivanje liste kontakata za stranku ili kandidata (npr. da ustupite svoje lične kontakte)”; “davanje sponzorstva stranačkim aktivnostima ili njihovim projektima” (npr. sportski klub kojim upravlja visoko pozicionirani funkcioner i sl.).

Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Mladen Ilić smatra da rezultati istraživanja nisu realni u mjeri u kojoj se navodi.

On ističe da je broj od 40 odsto prevelik.

– Na koji način nekoga možete prisiliti da glasa za bilo koga kada uzmete u obzir činjenicu da taj neko izađe na glasačko mjesto i ima mogućnost da stavi X pored bilo kojeg imena ili političke partije. Ako neko od vas traži fotografiju glasačkog listića, a čuo sam da je bilo takvih slučajeva, prejednostavno je napraviti fotografiju da ste glasali za bilo koga – kaže Ilić za Srpskainfo.

Govoreći o fenomenu “sigurnih glasova”, on smatra da tako nešto niti je vjerodostojno niti neka stranka može da računa na te glasove.

– Dešavalo se da u raznim političkim partijama imaju “sigurne glasove” za predsjednika neke druge političke partije, što se u praksi pokaže potpuno drugačijim. Jednostavno, neke osobe iz nekih svojih ideja ili nekakve želje da napreduju kroz samu politiku dostave nekakve spiskove, da li porodice ili slično, za koga će da glasaju. Međutim, ispostavi se da ti spiskovi nisu pouzdani – kaže Ilić.

On dodaje da o priči kako stranke tjeraju ljude da prisustvuje bilo kom političkom skupu isto tako ne moraju uvijek biti pouzdane.

Bilo je slučajeva, kaže Ilić, da osobe koje rade u javnim institucijama na nivou Srpske prisustvuju skupu koji ne organizuje vlast već oni koji nisu na vlasti.

Javna tajna
On ističe da živimo u društvu u kojem je biračko tijelo polarizovano, odnosno gdje su ili apsolutno za jedne i protiv drugih, ili obrnuto.

– Na taj način svako ima izbor da glasa za koga hoće. Mislim da pritisci u politici donose samo kontra efekat jer ukoliko na bilo koga, na bilo koji način, vršite pritisak da glasa za vas ili podrži neku partiju, lako možete proizvesti kontra efekat da taj neko izađe i uradi suprotno od toga – kategoričan je Ilić.

Potpredsjednik PDP i poslanik ove stranke u NSRS, Igor Crnadak, pak, vjeruje da je procenat onih koji su doživjeli neku vrstu političkog pritiska mnogo veći od 40 odsto.

On kaže da je ovo broj onih koji su priznali pritiske, ali da je daleko veći broj onih koji to ne žele ili ne smiju da priznaju.

– Mislim da je ovo istraživanje samo potvrdilo nešto što je bila javna tajna u BiH već godinama. Dobro je da smo dobili sada jednu potvrdu u vidu istraživanja o tome – kaže Crnadak za Srpskainfo.

Petrović već obezbijedio koaliciju: Pali prvi dogovori opozicije za lokalne izbore 2024.
On smatra da je i ovo jedan od dokaza da se Izborni zakon BiH mora pod hitno mijenjati.

Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić kaže da nije iznenađena rezultatima istraživanja.Kao aktivni učesnik tri izborna ciklusa, Trivićeva ističe da ima jednu vrstu satisfakcije jer ni za jedan nivo za koji je bila kandidovana nije se bavila takvim stvarima.

– Svaki glas sam dobila bez bilo kakvog pritiska na glasača. Istraživanje govori u prilog nedemokratske atmosfere u kojoj se odvijaju izbori. Pritisak vrše oni koji su na vlasti jer imaju mehanizme ucjene i pritiska i to je nešto s čim sam upoznata i bez ovog istraživanja – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

Ono što je izostalo, kako dodaje ona, jesu reakcije CIK na prijave i saznanja da se to radi.

– Oni subjekti i pojedinci koji se bave time, a poznato je da u kampanjama Milorad Dodik prijetio javno penzionerima i zdravstvenim radnicima, bi trebali biti sankcionisani, pa čak i skidanjem sa liste. Ovako smo došli u situaciju da su birači naviknuti da su te stvari normalne, jer niko za takvo ponašanje nije sankcionisan, koliko je meni poznato – poručuje Trivićeva.

Poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković smatra da nije realno da je 40 odsto ispitanika reklo da je bilo prisiljeno da glasa na neki način.On ističe da svako danas ima mogućnost da bira i da bude biran, što je osnovno pravo svakog građanina.

– Ukoliko neko bude prisiljen na bilo koji način da glasa za nekog, to bi bila neka vrsta krivičnog djela, i neko bi morao da odgovara za to. Pozivam građane da ubuduće na izborima, ako imaju bilo kakvu vrstu prisile, tako nešto prijave nadležnim organima – kaže Petković za Srpskainfo.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ U ROŽNJU KOD TUZLE! “Obnovili smo svetinju Nemanjića – narod se vraća tamo gdje je vjerom opstajao”

U selu Rožanj, nedaleko od Tuzle, obnovljen je manastir iz 13. vijeka, zadužbina kralja Stefana Dragutina. Svetinja koja vjekovima svjedoči postojanost vjere srpskog naroda, ponovo je mjesto molitve, sabranja i povratka. Među vjernicima koji su prisustvovali ovom istorijskom trenutku bio je i predsjednik PDP-a Draško Stanivuković, koji je imao čast da bude kum obnovljenog manastira.

U ambijentu ispunjenom duhovnim mirom i snažnim emocijama, pravoslavni narod iz svih krajeva okupio se u Rožnju kako bi svjedočio vaskrsu svetinje iz vremena Nemanjića. Obnova manastira predstavlja ne samo povratak vjerskom životu, već i snažan simbol opstanka i povjerenja u budućnost srpskog naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković ovom prilikom je izjavio:

„Gdje god smo opstali, tu smo se prvo Bogu molili. Tako je i danas, u selu Rožanj, nadomak Tuzle, gdje smo obnovili svetinju iz 13. vijeka, zadužbinu kralja Stefana Dragutina. Manastir koji vjekovima svjedoči našu vjeru i vaskrsenje, ponovo postaje mjesto sabranja, povratka i duhovne snage našeg naroda. Čast mi je biti kum u zadužbini Nemanjića.“

Ovaj čin obnove ne predstavlja samo obnovu zidina, već i duhovnu obnovu naroda koji se vjekovima molio pod ovim svodom. Manastir u Rožnju sada ponovo stoji kao znak vjere, istrajnosti i nade.

Sabranje povodom osvećenja obnovljenog manastira dodatno je osnažilo osjećaj zajedništva, a mnogi vjernici istakli su da je riječ o jednom od najvažnijih događaja za srpsku zajednicu u ovom kraju u posljednjih nekoliko decenija. Svetinja Nemanjića, sazdana u tišini i vjeri, ponovo je živa – i čeka one koji žele da se vrate korijenima.

Nastavi čitati

Politika

O RAĐANJU DJECE U SRPSKOJ! Premijer SAVJETUJE ŽENAMA DA SE ODREKNU KARIJERE, a ministarka NEMA RJEŠENJA

Rađanje u Republici Srpskoj je, ako je suditi po izjavama naših vlasti, patriotska dužnost, koja je urušena, ni zbog čega drugog, nego zbog komoditeta.
Žena je ta koja treba da rodi dijete, ovu mudrost, izrekao je premijer Srpske Radovan Višković, na nedavno održanoj sjednici Narodne skupštine, na kojoj se, prethodno, u najmanju ruku, neprimjereno, obratio poslanici PDP Tanji Vukomanović.

Dok je ona tvrdila da joj je premijer rekao “sram vas bilo što ne rađate djecu”, on se branio. Ali, nije se baš odbranio.

–Ja sam rekao, treba da rađate djecu – objašnjavao je Višković.
Ali, vjerovatno smatrajući da ovo objašnjenje neće biti dovoljno, Višković je nastavio. I dodatno naljutio javnost.

– Ponos je roditi dijete. Ali, ima nešto što nećemo da priznamo, počeo nam se miješati komoditet u rađanje. Treba prvo da sagradimo karijere, da sagradimo ovo, da sagradimo ono, pa će doći na red djeca. A onda kada dođemo u četrdesete godine, zakasnili smo – pričao je za govornicom Višković.

Višković je, ovim riječima, odlično ilustrovao kako i koliko se u Republici Srpskoj radi na pronatalitetnoj politici, ali i otvorio brojna druga pitanja, između ostalih, pitanje granica pristojnosti u javnom govoru i odnosa prema ženama u društvu.

Poskupljenja
Ali, nažalost, nije on tog dana, bio jedini ilustrator. Pridružila mu se, ni manje, ni više, nego ministarka porodice omladine i sporta u Vladi Republike Srpske, Selma Čabrić.

–Ministarstvo ne može uticati na porodice da se odvaže da imaju djecu – rekla je ona.

Zar stvarno ne može?

Da nesreća bude veća, sve ove izjave su nastale 15. maja, na Međunarodni dan porodice. Usput ih je, simbolično, ispratila i vijest da je epiduralna anestezija za trudnice poskupjela za 100 KM. Umjesto dosadašnjih 150, koštaće 250 KM.

A samo dva dana ranije, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na društvenim mrežama je podijelio lijepu vijest, uz veliko obećanje.

-Danas je lijep dan za Republiku Srpsku. Vijest da je Srpska bogatija za 34 bebe me raduje i ohrabruje.Čestitam roditeljima, a bebama želim dug i srećan život. Srpska će učiniti sve da imaju dobre uslove za obrazovanje i život – naveo je Dodik.

Da li je njegova izjava ohrabrila i obradovala novopečene roditelje?

Pročitajte još
(VIDEO) “SRAM VAS BILO ŠTO NE RAĐATE DJECU” Okršaj poslanice PDP i premijera Srpske PODIGAO PRAŠINU
Ako ovo nije alarmantno, šta jeste: Srpska za deceniju IZGUBILA 600 ODJELJENJA osnovaca, a pogledajte bez koliko smo prvačića ostali
“Demografski ćemo nestati, PITANJE JE MOMENTA” Osnovne škole u Srpskoj osiromašile za više od 13.000 đaka, MALO LI JE NA OVOLIKU ZEMLJU
U posljednjih nekoliko godina, u Republici Srpskoj se, nažalost, više čuje plač statistike, nego novorođenih beba. Prošla godina, može se “pohvaliti” sa 9.227 rođenih i sa 14.136 umrlih. Za jednu deceniju, Srpska je izgubila oko 600 školskih odjeljenja.

Naime, Srpska je, po popisu, 2013. godine imala 1.170.342 stanovnika. Kroz desetak godina, odavde je pobjeglo najmanje 100.000 građana.

Koliko vlast radi na natalitetu, ilustrovaćemo i na primjeru materinskog dodatka.

Kada je uveden 2017. godine, materinski dodatak bio je izjednačen s tadašnjim minimalcem. U godinama koje su dolazile i prolazile, minimalac je rastao, a materinski dodatak je ostajao isti. Iako uveden kao jedna od pronatalitetnih mjera, čini se da se odavno pretvorio u socijalnu mjeru. Dovoljno je reći, 405 KM. Da, u tih 405 KM stane podrška nezaposlenim porodiljama u Republici Srpskoj.

Dobre veze
U Republici Srpskoj, da naglasimo, nije ni zakonski regulisano da trudnica ne može ostati bez posla.

Možemo se osvrnuti i na igre na sreću, odnosno, upisu djeteta u javni vrtić, za šta će onima, koji se “odreknu komoditeta”, trebati dobra veza.

Bez veze, roditelji ne treba da se nadaju bezveze.

Tu na red, onda, dolaze privatni vrtići, a ukoliko živite u Banjaluci, za jedno dijete će vam trebati oko 450 KM mjesečno.

Podsjetimo da je u Banjaluci nedavno održan i protest roditelja djece sa invaliditetom, koji, ostaju bez prava na naknadu kada njihovo dijete napuni 30 godina, iako potrebe ostaju iste.

U Republici Srpskoj naknada roditelja-njegovatelja iznosi 651 KM bez uplaćenih doprinosa. U FBiH 1.000 KM.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

„NE BUDITE SEBIČNI, IDITE I PUSTITE OVAJ NAROD DA ŽIVI“: Crnadak poručio da je Srpska u međunarodnoj izolaciji

Bez obzira koliko vlast vršila pritisak na opoziciju, vrijeđala nas, prijetila i nazivala raznim pogrdnim imenima, činjenica je da su oni u ogromnom problemu, a svi mi u RS, upravo zbog njih, u još većem, naveo je Igor Crnadak

Lično sam bio domaćin konferencije ministara spoljnih poslova deset zemalja u Banjaluci, za vrijeme svog mandata u Savjetu ministara. Bio sam ushićen i pun sebe, zato što smo bili važni, što su emitovane lijepe slike iz RS, sa našim crkvama i drugim znamenitostima, sa pozitivnim porukama – naveo je Crnadak na svom Fejsbuk profilu.

Potpuno drugačija slika
Kako je naveo ministri iz Italije, Austrije, komesar za proširenje EU, ministri iz regiona, iz Bjelorusije i drugi poklonili su se RS, došli su u Srpsku, „uvažili nas i bili smo sa razlogom presretni“.

Podsjetio je da je kao predstavnik RS bio jedini političar u istoriji BiH, koji je predsjedavao Komitetom ministara Savjeta Evrope.

Opet sam bio ponosan, jer je, na neki način, naša RS sjedila na vrhu stola i predsjedavala organizacijom, koja je okupila sve evropske ministre, iz 46 zemalja. Za razliku od tog vremena, danas je slika potpuno drugačija. RS je u ozbiljnoj međunarodnoj izolaciji, označena kao problem. Tužan sam zbog toga, ovaj narod to nije zaslužio – istakao je on.

Kako je naveo i činjenicu su da su nedavno zemlje Kvinte, na konsultacijama posvećenim BiH, konstatovale da su Dodik i rukovodstvo RS “prešli Rubikon”, da su sve moguće “crvene linije pređene” i da nema povratka nazad, te da oni više nikome neće biti sagovornici.

Mudrost je znati kada stati
– Za dijalog sa Amerikom, Njemačkom, Francuskom, Italijom i Velikom Britanijom mi više nemamo predstavnike. Neću davati nikakve ocjene ove situacije u kojoj se nalazimo, samo ću ponoviti onu staru: „Mudrost je znati kada treba stati.“ Ne budite sebični, idite i pustite ovaj narod i RS da živi, da se razvija i da gradi svoju budućnost – poručio je Crnadak.

Nastavi čitati

Aktuelno