Američki predsjednik Donald Tramp zamrznuo je novi paket sankcija usmjeren protiv ruske ekonomije, i to svega dva dana prije nego što je trebalo da stupi na snagu.

U izvršnoj naredbi potpisanoj u petak, 16. oktobra, Tramp je naveo da je odluka o obustavljanju primjene mjera „u ovom trenutku u nacionalnom interesu Sjedinjenih Američkih Država“, ali nije precizirao zbog čega je odlučio da sankcije suspenduje.

Prema navodima Bloomberga, jedan od ključnih razloga mogao bi biti pritisak na cijene energenata u SAD. Uvođenje visokih carina na ruske energente moglo bi dodatno zakomplikovati nastojanja administracije da snizi cijene goriva uoči izbora za Kongres.

Sankcije postoje, ali su trenutno „na čekanju“

Trampova odluka ne znači da su sankcije potpuno ukinute.

Carinske tarife i druge predviđene mjere formalno ostaju na snazi, ali je njihova primjena suspendovana. To ostavlja mogućnost da ih američka administracija aktivira u budućnosti ukoliko procijeni da je to potrebno.

Posebno je zanimljivo što je Tramp samo prošlog mjeseca potpisao zakon kojim su predviđene nove, oštre mjere protiv Rusije.

Prema zakonu, predsjednik je imao rok od 30 dana da uvede carine od čak 100 odsto na robu iz zemalja koje kupuju rusku sirovu naftu, dok bi američki izvoz ruskih energetskih proizvoda mogao biti pogođen carinama od čak 500 odsto.

Rok za njihovo stupanje na snagu isticao je 18. oktobra.

Umjesto novih udara na rusku ekonomiju, Tramp je svega dva dana ranije odlučio da mjere zamrzne.

Gorivo važnije od dodatnog pritiska na Moskvu?

Odluka dolazi u posebno osjetljivom trenutku za američko tržište energenata.

Bloomberg navodi da bi dodatno ograničavanje ruskog izvoza moglo imati posljedice po globalno tržište nafte i povećati pritisak na cijene dizela i drugih goriva.

Tramp je već prethodno pokazao da mu je pitanje cijena energenata jedan od političkih prioriteta.

Istovremeno, njegova administracija je, prema navodima iz izvještaja, pristala da SAD kupuju ruski dizel u pokušaju da utiču na pad globalnih cijena energenata.

Takav potez dodatno komplikuje američku politiku prema Moskvi, posebno imajući u vidu da Vašington istovremeno pokušava da izvrši pritisak na Rusiju zbog rata u Ukrajini.

Vašington i Kijev sve dalje od zajedničke politike?

Trampova odluka izazvala je kritike među američkim demokratama.

Demokratska senatorka Elizabet Voren ocijenila je da se ovakvim potezom slabi pritisak na Kremlj, dok su i drugi demokratski zakonodavci tvrdili da se Moskvi time omogućava da nastavi finansiranje rata.

Sve se događa u trenutku kada su odnosi Trampove administracije i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sve napetiji.

Vašington je tražio od Kijeva da obustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu, dok SAD pokušavaju da stabilizuju cijene goriva.

Ukrajina je u jednom trenutku pristala na zahtjev, ali je potom nastavila napade, dok Rusija istovremeno nastavlja udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Tramp je u četvrtak otvoreno rekao da mu je teže sarađivati sa Zelenskim nego sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Dok Tramp popušta, EU sprema nove sankcije

Dok Washington suspenduje primjenu novih mjera protiv Rusije, Evropska unija priprema novi, 22. paket sankcija.

To pokazuje sve izraženiju razliku u pristupu između SAD i EU prema Moskvi.

Tramp je sankcije potpisao, pa ih zaustavio praktično u posljednjem trenutku. Formalno ih nije ukinuo, ali je Moskvi poslao jasnu poruku da američki pritisak više nije unaprijed zagarantovan – posebno kada se interesi američkog tržišta energenata sudare sa politikom kažnjavanja Rusije.

Evropa se ove godine suočava sa jednom od najintenzivnijih sezona virusa Zapadnog Nila, koji se prenosi ubodom zaraženih komaraca i širi na sve veći broj područja širom kontinenta, uključujući i sjevernije dijelove Evrope.

Dio slučajeva zabilježen je u regijama koje ranije nisu bile pogođene ovim virusom, objavio je „Euronews“.

ECDC upozorava da nedavna otkrića virusa kod ljudi i životinja u Belgiji i Holandiji potvrđuju njegovo širenje prema sjeveru Evrope, a očekuje se da bi se takav trend mogao nastaviti.

Holandija je ove godine prijavila 59 slučajeva, a Belgija 15, što su ujedno prve lokalno stečene zaraze kod ljudi ikada zabilježene u tim zemljama.

Najviše slučajeva registrovano je u Italiji, gdje je prijavljeno 748 zaraženih. Slijede Grčka sa 445 i Francuska sa 144 slučaja, što za obje zemlje predstavlja rekordne brojke.

Selin Gosner iz ECDC-a istakla je da je virus Zapadnog Nila jasan primjer zbog čega je neophodna saradnja različitih sektora.

„Virus cirkuliše između komaraca i ptica i može prouzrokovati bolest kod ljudi i konja, pa se nijedan sektor ne može samostalno nositi s tim rizikom“, objasnila je Gosner.

Iako broj zaraženih raste, iz ECDC-a navode da se težina bolesti nije povećala. Broj preminulih, hospitalizovanih i pacijenata sa neurološkim simptomima ostao je na nivou zabilježenom tokom prethodne decenije.

Poziv na bolju pripremljenost za naredne sezone

S obzirom na širenje virusa i sve veći broj ljudi izloženih riziku, ECDC poziva na unapređenje priprema za naredne sezone.

Ole Heuer, jedan od rukovodilaca u ovoj instituciji, upozorio je da je širenje virusa teško predvidjeti jer se broj slučajeva znatno razlikuje od godine do godine.

„Ono što možemo da učinimo jeste da osiguramo da budemo spremni. Rano otkrivanje, veća svijest i djelotvorna kontrola komaraca mogu nam pomoći da smanjimo uticaj virusa dok se on širi na nova područja“, rekao je Heuer.

Vakcina protiv virusa Zapadnog Nila za ljude ne postoji, a liječenje se uglavnom svodi na ublažavanje simptoma. U težim slučajevima neophodno je bolničko liječenje.

Rizik od zaraze u područjima u kojima je virus prisutan može se smanjiti korišćenjem sredstava za odbijanje komaraca, nošenjem odjeće dugih rukava i nogavica, postavljanjem zaštitnih mreža na prozore i korišćenjem klima-uređaja.

Poseban oprez preporučuje se starijim osobama i osobama sa oslabljenim imunitetom, jer kod njih postoji veći rizik od razvoja teških oblika bolesti.

Nafta tipa “brent” u petak je, prvi put od maja, dostigla 110 dolara za barel zbog zabrinutosti da bi eskalacija na Bliskom istoku mogla dodatno ograničiti ponudu, dok investitori još procjenjuju količine dizela koje Rusija može isporučiti.

Od početka ove nedjelje, cijena “brenta” porasla je za 4,9, a američke nafte za 10,4 odsto.

“Cijene nafte rastu, jer su se ponovo pojavili strahovi od eskalacije, podstaknuti glasinama o napadima na energetsku infrastrukturu Saudijske Arabije”, navodi se u izvještaju istraživačko-konsultantske kuće “Enerdži aspekts”.

Izvještaji iz Izraela sugerišu da Iran, možda, priprema preventivni udar, nakon što su zapadne obavještajne službe registrovale neuobičajene vojne pokrete. Iako ove informacije nisu potvrđene, takva dešavanja potkrepljuju našu procjenu da će stalni rizici od eskalacije nastaviti da utiču na poskupljenje nafte, dodaju iz “Enerdži aspektsa”.

Zabrinutost za snabdijevanje dodatno je pojačana učestalijim napadima u blizini Ormuskog moreuza u posljednjih deset dana. Iran je naveo da intenzivira napade kao odgovor na američku blokadu svojih luka i strože sankcije uvedene prošlog mjeseca.

“Intenziviranje iranskih napada dovelo je do značajnog pada obima isporuka nafte iz Persijskog zaliva”, naveli su analitičari kompanije “Kpler” i dodali da, u odsustvu sveobuhvatnog političkog sporazuma, očekuju sporiji i neujednačeniji oporavak protoka nafte kroz Ormus.