Connect with us

Društvo

Jeziv SNOBIZAM MEĐU DJECOM! Dječaka zovu SIROMAŠAK jer ne nosi markirano

Ako postoji neka rečenica koja me je izluđivala tokom odrastanja, onda je to ono čuveno to u moje vrijeme nije bilo, a govorimo o periodu prije pametnih telefona, prije brzog, bežičnog interneta, prije fejsbuka, instagrama i svih ostalih danas poznatih mreža. Dakle, o periodu od prije dvadesetak godina. I da, djeluje kao baš davna prošlost.
Ipak, ta čuvena, to u moje vrijeme nije bilo, rečenica mi se danas više nego ikada provlači kroz misli. Sada, kada je red na nas da pokažemo kakvi smo ljudi postali, šta znamo, možemo, šta smo spremni da uradimo i kako učimo svoju djecu.

A kad smo kod djece iz dana u dan me podilazi jeza, jer do mene dolaze apsolutno nerealne priče za moje poimanje stvarnosti.

Neki dan kaže drugarica kako njenog bratanca koji je šesti razred da ga djeca u školi zovu, da ne kažem “zezaju”, da je “siromašak”.

I na sve to, onako začuđeno se pita kako, pa veli: “Dijete živi normalno. Ima sve, ne fali mu ništa, možda mu ne kupuju najskuplju odjeću, ali to je dijete, preraste sve kroz par mjeseci, šta će mu skupo i markirano. Nije mi jasno kako…”
Ćutim, psujem, mislim, razmišljam, ne vjerujem…

Malo poslije toga, priča mi druga drugarica kako su njenu malu, koja je PRVI razred u jednoj osnovnoj novobeogradskoj školi, tjerali da digne patike i pokaže da li su original džordanke. Pa čekajte ljudi. PRVI razred osnovne škole.

Onda tako nešto vrtimo, razglabamo, mislimo, i ko one babe što su nas nervirale s komentarima cokćemo i obrćemo: “Pa i mi smo išli u školu, al znao se neki red, a to je da je dijete, dijete! ”

Ne znam za vas, ali ne sjećam se da sam u prvom razredu razmišljala o patikama, a kamoli koje su marke. Ne sjećam se ni da sam u šestom razredu razmišljala o tome. Ono što smo mi znali, do nekog osmog razreda, bilo je to da postoje – starke, skejterke i ermaksice, a kolko koštaju, da l su original i slično, nikoga nije bilo briga! Tu podjelu smo znali, jer je ona manje-više ukazivala na to koju muziku ko sluša u skladu sa tim da li se nosi neki od određenih gorepomenutih modela i toliko.

A tek da li je neko siromašak i na osnovu čega?!
Pa molim vas, znali smo za to da, ako je nečija mama ljekar ili tata advokat, stomatolog, učitelj i slično, su to neka važna zanimanja. Znali smo da li je nečija mama frizer, tata vozač, deka veterinar i slično. I opet, ništa od toga nam nije mnogo značilo. A tek ko koliko para ima ili nema, malo sutra.

I upravo tu nastaje taj problem društva, ali i modernog roditeljstva.

Nekad (da ne kažem u moje vrijeme) se znalo šta su pravi poslovi, šta ljudi zaista rade i koliko je taj rad važan i cijenjen. A šta imamo danas? Gomilu novopečenih mamica i tatica, instaliranih ispred telefona, koji izvode kerefeke u svojoj dnevnoj sobi, i ne radeći ništa zarađuju brdo para prodavajući maglu, šminku i prolaznu ljepotu.

Obezvrijeđuju sve važne tekovine i ruše sve temelje zdravog društva, ruše šablone koje stvaraju radne navike kao što su ustajanje rano ujutru, požrtvovanost, učenje, strpljenje. Pokazuju im da je danas važno da imaš izgled, skup sat, patike, jaknu i da nije bitno da li si pročitao neku knjigu, pogledao dobar film, igrao se u parku, vozio rolere ili naučio novu riječ stranog jezika. Jer u današnjem svijetu, ako imaš kameru, ako imaš šminku, ako imaš pravi filter imaćeš i publiku, stvorićeš svoju žvaku i bićeš sve.

Kakvi učitelji, doktori, advokati, to danas ne zarađuje ni pet para, a pare, pare vrte gdje burgija neće.

Zbog toga što prava profesija nema cijenu i što se kvazi zanimanja stavljaju na pijedestal, djeca napadaju nastavnike, ne ustaju starijima u prevozu, kažu, opsuju, uvrijede bez razmišljanja, maltretiraju drugare i ne znaju za osnovnu kulturu. San im je da postanu blogeri, jutjuberi, influenseri…

I opet, naravno da i u tom moru svačega ima kvalitetnih ljudi, ali baš kao što je često slučaj i sa tim morem, na površini i blizu obale su uvijek prvo oni najprljaviji i najljigaviji slojevi, a rijetko ko ima volje, želje i snage da zapliva malo dalje, pa gleda, brčka noge i ne mrdne prstom. A djetetu ako se ne pokaže da van te prljavštine postoji i čisto, neće ni znati razliku.

Pa kako onda da zna da ako neko ne nosi markirano to ne znači da je siromašak, ili još gore i ako je neko siromašak da to ne znači da je loš čovjek i da ga ne treba izbjegavati i zadirkivati. Da ako neko ne nosi original patike ne znači da je manje vrijedan i da ni patike, ni telefon, ni najnovije, najmoderdnije, ni najskuplje nisu mjerilo ljudskosti?!

Možda jesu nama govorili – to u moje vrijeme nije bilo, ali moralo je da se desi nešto da bi TO što NIJE BILO sada u ovom (ili onom) vremenu STVORILO, a stvorili smo ga SVI MI i umjesto da prebacujemo loptu i tražimo krivca i razlike od vremena do vremena, možda bismo mogli da počnemo da radimo nešto drugačije već sada. Prije nego što svako od nas postane DUŠEVNI SIROMAŠAK.

BLICŽENA

Related Topics:

Društvo

SPREMITE KIŠOBRANE: Nestabilno vrijeme donosi pljuskove i grmljavinu

Nakon nekoliko dana visokih temperatura, danas stiže osjetna promjena vremena. Prema prognozi meteorologa, očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz povremenu kišu i lokalne pljuskove koji ponegdje mogu biti praćeni grmljavinom.

Jutro će biti svježije, uz temperaturu oko 16 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura dostići oko 23 stepena Celzijusova, što je znatno niže u odnosu na prethodne dane. Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Meteorolozi savjetuju građanima da zbog mogućih pljuskova i grmljavine planiraju aktivnosti na otvorenom uz dodatni oprez.

Nastavi čitati

Društvo

NOVAC STIŽE ZA NEKOLIKO SEKUNDI: Pušten sistem instant plaćanja u BiH

Centralna banka BiH pustila je u funkciju domaći sistem instant plaćanja, koji omogućava da prenos novca sa jednog na drugi račun bude izvršen za svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je radni dan, vikend ili praznik.

Novi sistem dostupan je 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine, a predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u modernizaciji platne infrastrukture BiH u posljednjih 25 godina.

Novac stiže odmah, bez čekanja na radno vrijeme banaka
Iz Centralne banke BiH saopšteno je da je sistem od prvog dana dostupan svim komercijalnim bankama u zemlji.

U početnoj fazi priključile su se:

Ove tri banke zajedno čine oko četvrtine ukupne aktive bankarskog sektora u BiH, a njihovi klijenti već mogu koristiti brže transakcije.

Kada se priključe i ostale banke, građani i privredni subjekti moći će da obavljaju plaćanja za samo nekoliko sekundi, bez obzira na termin u kojem se transakcija obavlja.

Koristi za građane i privredu
Uvođenje instant plaćanja donosi brojne prednosti za građane, kompanije, banke i cjelokupnu ekonomiju.

Iz Centralne banke BiH navode da će građani imati:

novac dostupan odmah nakon uplate;
brži prenos sredstava između računa;
veću jednostavnost i sigurnost prilikom plaćanja.
Za privredu novi sistem znači:

brži priliv novca;
efikasnije upravljanje novčanim tokovima;
poboljšanu likvidnost kompanija.
Bankama će omogućiti razvoj novih digitalnih usluga i unapređenje korisničkog iskustva.

Naknade niže od postojećeg sistema
Centralna banka BiH navela je da je naknada za obradu transakcije u sistemu instant plaćanja niža u odnosu na naknadu koja se trenutno primjenjuje u sistemu žiro kliringa.

Selimović: BiH dobila modernu infrastrukturu po evropskim standardima
Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da je uspostavljanjem ovog sistema BiH dobila savremenu platnu infrastrukturu koja je usklađena sa evropskim standardima.

– Uspostavljanjem i puštanjem u funkciju domaćeg sistema instant plaćanja, BiH dobija modernu platnu infrastrukturu koja je spremna za budući razvoj digitalnih finansijskih usluga – rekla je Selimovićeva.

Projekat realizovan uz podršku Evropske unije
Domaći sistem instant plaćanja uspostavljen je po uzoru na evropski sistem instant plaćanja, koji je za zemlje Zapadnog Balkana prilagodila Banka Italije uz saglasnost Evropske centralne banke.

Projekat je realizovan uz podršku Evropske komisije i Delegacije Evropske unije u BiH.

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka rekao je da pokretanje ovog sistema predstavlja važan korak ka jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije.

– Usklađivanjem platne infrastrukture sa evropskim standardima, Centralna banka doprinosi sigurnim, jednostavnim i trenutnim finansijskim transakcijama za građane, istovremeno otvarajući put budućoj integraciji u prekogranične evropske platne mreže – rekao je Soreka.

On je naveo da Evropska unija izdvaja dva miliona evra za podršku izradi Projekta TIPS klon i finansiranje njegovog održavanja tokom prve godine.

Slijede nove funkcije i dodatne usluge
Centralna banka BiH najavila je da će u narednom periodu nastaviti razvoj sistema kroz uvođenje novih funkcionalnosti i dodatnih usluga.

Cilj je da građani i privreda dobiju još jednostavnije, sigurnije i inovativnije načine plaćanja, prenosi Glas.

Nastavi čitati

Društvo

PRAVDA NA PAPIRU, KOPANJE NA TERENU: Uprkos presudi, bageri ne staju na Bukovoj Kosi

Iskopavanje uglja na lokalitetu “Bukova Kosa” kod Prijedora nastavljeno je uprkos nedavnoj odluci Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je poništena koncesija za istraživanje ovog ležišta.

Iako su mještani odluku suda dočekali kao važnu pravnu pobjedu, ona nije zaustavila rad rudnika, jer kompanija “Drvo-Export” iz Teslića već dvije godine posjeduje koncesiju za eksploataciju uglja, izdatu nakon završetka istražnih radova.

Odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Teslića Srđan Klječanin Rufi, koji stoji iza ove firme, za CAPITAL kaže da rudnik radi punim kapacitetom i da će eksploatacija biti nastavljena i u narednom periodu.

“To zavisi od naših potreba, kao i kupaca iz Srbije. Sve zavisi od potreba naših kupaca. Što se tiče poništene koncesije, istraživanje na ovom lokalitetu je davno završeno. Ta koncesija je, takođe, istekla prije dvije godine“, kaže Klječanin.

Mještani pričaju da kompanija “Drvo-Export” iz Teslića iskopavanje vrši punom parom, ali da ugalj ne odvoze iz rudnika nego lageruje na tri velike deponije.

Tvrde da se posljedice rudarenja svakodnevno osjećaju, posebno zato što na njima neprestano izbijaju požari više od godinu dana.

Bojana Knežević koja živi nedaleko od ovog lokaliteta kaže da je situacija oko rudnika katastrofalna, da su kuće obavijene čađi i dimom, a da radnici požare na deponijama povremeno ručno gase.

“Sigurno deset mjeseci niko nije odvozio ugalj iz rudnika. Napravljene su tri ogromne deponije. Sve su razvalili i uništili privatnu svojinu. Ono što nisu otkupili od mještana, zagadili su kopanjem i prašinom“, kaže Kneževićeva.

Podsjećamo, Vrhovni sud Republike Srpske poništio je nedavno odluku Vlade RS o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na Bukovoj Kosi, prihvativši argumente Centra za životnu sredinu i mještana da javnost nije bila adekvatno uključena u postupak dodjele koncesije.

Presuda bez uticaja

Sud je ocijenio da građani imaju legitiman pravni interes da osporavaju odluke koje mogu ugroziti njihovo pravo na zdravu životnu sredinu.

Međutim, ta presuda za sada nema neposredan uticaj na eksploataciju uglja, jer se ona odvija na osnovu koncesije za eksploataciju koju je Vlada Republike Srpske dodijelila “Drvo-Exportu” 2024. godine.

Međutim, sudovi su poništili druge dozvole na ovom lokalitetu, ali ništa od toga nije zaustavilo razaranje ovog sela.

CAPITAL je ranije pisao da je ekološka dozvola za ovaj rudnik dva puta poništavana pred sudom, da su mještani godinama upozoravali na nestanak izvora vode, zagađenje i proširenje eksploatacionog polja, te da su tvrdili kako se radovi odvijaju mimo prvobitno odobrenih granica

Iz Centra za životnu sredinu nakon presude su upozorili da iako presuda Vrhovnog suda predstavlja važan pravni presedan, ona sama po sebi nije riješila probleme na terenu.

Rekli su da se eksploatacija uglja na Bukovoj Kosi i dalje odvija nesmetano, uprkos tome što su prethodno poništavane pojedine dozvole, a građani i dalje ukazuju na posljedice po životnu sredinu.

Inače, iskopavanje na ovom lokalitetu na Kozari počelo je gotovo godinu dana prije izdavanja bilo kakvih dozvola i koncesije koju imaju od 2024. godine.

Dozvolu su naknadno dobili od Vlade RS koja je prethodno godinu dana ignorisala žalbe mještana i molbe da se u njihovim selima ne otvaraju novi rudnici.

Mještani su stalno isticali da se eksploatiše ugalj koji sadrži visok udio sumpora, od devet do 13 odsto i da im prijete požari i teško zagađenje vazduha i vode.

Voda obojena teškim metalima

Isticali su da su stručnjaci i ranije upozoravali da se ugalj sa tolikom količinom sumpora ne eksploatiše i ne sagorijeva upravo zbog štete koja se nanosi prirodi i zdravlju ljudi.

Kasnije analize iz Instituta za biohemiju u Srbiji pokazale da su oborinske vode u ovom kraju promijenile boju u narandžastu, te da sadrže teške metale.

Površina eksploatacionog polja, po izjavama mještana, prelazi dozvoljene granice i sa 9,7 hektara popela se na 46 hektara, iako eventualni projekat proširenja nije bio predmet prethodne procjene uticaja na životnu sredinu.

Uz to, po tužbama Centra za zaštitu životne sredine Banjaluka, ekološka dozvola za ovaj rudnik je, do sada, poništena dva puta i još uvijek je predmet spora.

Ipak, nakon odluke Vrhovnog suda, mještani očekuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, naročito prava na zdravu životnu sredinu, poštovanje privatnog i porodičnog života, i prava na imovinu.

Kako su njihova prava i interesi ozbiljno ugroženi realizacijom koncesije, čija dodjela je bila nezakonita, mještani i ekolozi traže hitno revidiranje zakonitosti rudnika na “Bukovoj kosi” i sličnih privatnih projekata.

Takođe, u decembru 2025. godine, problemi sa zakonitošću koncesija u BiH izneseni su i pred Komitet UN-a po pitanjima usklađenosti sa Aarhuskom konvencijom.

Komitet UN-a je prihvatio žalbu Centra, te je postupak preispitivanja usklađenosti u toku.

Podsjećamo, CAPITAL je o ovom rudniku i nezakonitostima koje prate njegov rad napisao seriju tekstova.

Nastavi čitati

Aktuelno