Iran danas ima 45 puta više obogaćenog urana nego što je to bilo predviđeno međunarodnim nuklearnim sporazumom iz 2015. godine, upozorava Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u svom posljednjem izvještaju. Zalihe obogaćenog urana sredinom maja procijenjene su na čak 9247,6 kilograma, a među njima se nalazi 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60%, što je veoma blizu 90% potrebnih za proizvodnju nuklearnog oružja.

IAEA navodi da Iran, teoretski, već sada posjeduje dovoljno materijala za izradu desetak atomskih bombi. Iako Teheran negira da mu je cilj razvoj nuklearnog naoružanja, nivoi obogaćivanja i obim proizvodnje odavno premašuju sve što bi imalo civilnu svrhu.

SAD i Iran nedavno su održali nekoliko rundi pregovora, pokušavajući da se ublaže tenzije, ali izraelski napadi prošlog petka dodatno su zapalili situaciju. Washington je izrazio zabrinutost, a međunarodna zajednica sa zebnjom prati razvoj događaja.

Najvažnija iranska nuklearna postrojenja:
🔹 Natanz – Glavno postrojenje za obogaćivanje urana, smješteno 250 km južno od Teherana. Ima gotovo 70 kaskada centrifuga, od kojih se neke nalaze pod zemljom. Tokom izraelske operacije prošlog petka, upravo je Natanz bio glavna meta.

🔹 Fordo – Tajno izgrađeno postrojenje ispod planine kod svetog grada Qoma. Javnosti je otkriveno tek 2009. godine. Tu su 2023. pronađene čestice urana obogaćenog do 83,7%.

🔹 Isfahan – Postrojenje za pretvorbu urana i izradu nuklearnog goriva. Iran je 2022. najavio izgradnju novog istraživačkog reaktora upravo na toj lokaciji.

🔹 Arak – Reaktor za proizvodnju teške vode i plutonija, čiji je razvoj zaustavljen 2015, ali je Iran najavio da bi mogao biti pušten u rad do 2026. godine.

🔹 Teheran – Nuklearni istraživački centar sa reaktorom koji su još 1967. godine isporučile SAD.

Nuklearne elektrane u pogonu i izgradnji:
🔸 Bušehr – Jedina iranska nuklearna elektrana, sagrađena uz pomoć Rusije. Počela je s radom 2011. i priključena je na mrežu godinu dana kasnije.

🔸 Darkhovin i Sirik – Iran je krajem 2022. počeo gradnju elektrane od 300 MW u Darkhovinu, a početkom 2024. započeti su radovi na ogromnom kompleksu u Siriku, snage čak 5000 megavata.

Dok svijet balansira između diplomatskih pritisaka i ratne retorike, nuklearni kapacitet Irana više nije teorija, već realna prijetnja, čije posljedice mogu promijeniti geopolitičku mapu Bliskog istoka – i svijeta.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je dao direktivu za uništavanje iranskog nuklearnog programa u novembru 2024. godine.

“Direktiva je stigla ubrzo nakon atentata na (vođu Hezbolaha Hasana) Nasrale”, rekao je on, dodajući da je znao da će Iran ubrzati postupak proizvodnje nuklearnog oružja poslije toga.

Netanjahu je naveo da je Izrael identifikovao korake koje Iran preduzima ka naoružavanju, pored obogaćivanja uranijuma o odredio datum napada za kraj aprila ove godine, ali nije rekao zašto udar nije izvršen tada.

Tajms of Izrael navodi da je jedan od razloga možda najava američkog predsjednika Donalda Trampa u aprilu da će se uključiti u direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu te zemlje.

Netanjahu, međutim, nije objasnio zašto je izabrao rane jutarnje sate danas da izvrši napad na nuklearna postrojenja u Iranu.

On tvrdi da je nakon izraelskih udara na iranski program balističkih raketa prošle godine, Teheran započeo program proizvodnje 300 balističkih raketa mjesečno.

Netanjahu je dodao da je želio da napadne Iran 2011. ili 2012, ali nije mogao da dobije dovoljnu podršku, a bezbjednosni zvaničnici iz tog perioda su negirali tu izjavu, dodaje izraelski list.

SAD su počele da razmještaju dodatne vojne snage u regionu Bliskog istoka, usljed zabrinutosti da bi Iran mogao da odgovori na izraelske napade na iransku teritoriju, javio je AP, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike.

Zvaničnici navode da je Ratna mornarica SAD usmjerila razarač “Tomas Hadner” ka istočnom Sredozemlju i da je drugom razaraču naređeno “pomjeranje naprijed”, kako bi bio dostupan ukoliko Bijela kuća zatraži njegovo djelovanje, prenio je TASS.

Izvori su rekli da je u Vašingtonu u toku sastanak predsjednika SAD Donalda Trampa sa članovima Savjeta bezbjednosti SAD.