Američki predsjednik tvrdi da će cijene nafte naglo pasti nakon završetka rata sa Iranom i predviđa da bi benzin u SAD mogao pojeftiniti na manje od dva dolara po galonu. Istovremeno, cijene sirove nafte ostaju visoke zbog poremećaja na Bliskom istoku.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je dramatičan pad cijena nafte i goriva u SAD nakon, kako je rekao, američke pobjede u ratu sa Iranom.

Tramp je poruku objavio na društvenoj mreži Truth Social, povezujući završetak sukoba sa naglim pojeftinjenjem energenata.

„Cijene nafte će naglo pasti, kao što pada i sve ostalo, ali više, kada pobijedimo u ratu protiv Irana. Biće tri dolara po galonu, ali na kraju ispod dva dolara po galonu. Sve će se desiti brzo, a Iran nikada neće imati nuklearno oružje“, napisao je Tramp.

Od skoro 100 dolara za barel do jeftinijeg goriva?

Trumpova prognoza dolazi u trenutku kada su cijene sirove nafte i dalje pod snažnim uticajem sukoba na Bliskom istoku.

Brent se trenutno kreće oko 97 dolara po barelu, dok je WTI iznad 92 dolara. Tržišta posebno prate situaciju oko Hormuškog moreuza, ključnog pravca za globalni transport nafte, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine energentima.

Zbog toga Trumpova najava predstavlja veoma optimističnu projekciju budućih cijena.

Prema njegovom scenariju, prvo bi cijena goriva pala na oko tri dolara po galonu, a zatim bi se spustila ispod dva dolara.

Za poređenje, prosječna cijena goriva u SAD trenutno je oko 4,15 dolara po galonu, dok je u Kaliforniji znatno viša i dostiže oko 5,86 dolara.

Jedan američki galon iznosi približno 3,79 litara.

To znači da bi cijena od dva dolara po galonu odgovarala iznosu od oko 53 centa po litru.

Tramp: Iran neće imati nuklearno oružje

Američki predsjednik je svoju prognozu cijena goriva povezao i sa jednim od ključnih ciljeva američke politike prema Iranu.

„Iran nikada neće imati nuklearno oružje“, poručio je Tramp.

Njegova objava dolazi u trenutku kada se sukob dodatno komplikuje, a Iran istovremeno prijeti novim ekonomskim mjerama protiv SAD i mogućim napadima na energetsku infrastrukturu u regionu.

Zbog poremećaja u transportu i povećanog rizika za snabdijevanje, tržište u cijenu nafte ugrađuje dodatnu premiju rizika, što trenutno djeluje u suprotnom smjeru od scenarija koji najavljuje Tramp.

Veliko obećanje američkim potrošačima

Ako bi se Trumpova prognoza ostvarila, cijena od dva dolara po galonu značila bi pad od više od 50 odsto u odnosu na sadašnji američki prosjek.

Ipak, nije riječ o zvaničnoj prognozi američkih energetskih institucija niti o garantovanom budućem nivou cijena, već o političkoj procjeni američkog predsjednika.

Na cijenu goriva utiču cijena sirove nafte, rafinerijski kapaciteti, transport, porezi i stanje na svjetskom tržištu. Zato eventualni završetak rata sam po sebi ne garantuje da bi gorivo u SAD automatski palo ispod dva dolara po galonu.

Tramp, međutim, tvrdi da će se pad dogoditi brzo – čim SAD, prema njegovim riječima, „pobijedi“ u ratu sa Iranom.

Novi ruski raketni udari pogodili su Kijev, dok su požari izbili na više lokacija, a iz jedne stambene zgrade spasilačke ekipe izvlačile zarobljene stanare.

Rusija je u utorak ujutru, nedugo nakon odlaska američkih mirovnih pregovarača, nastavila vazdušne napade na ukrajinski glavni grad Kijev, napavši grad balističkim raketama i ranivši šest osoba, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.

U pogođenoj stambenoj zgradi ostalo je zarobljeno više osoba, a širom Kijeva izbili su požari, rekao je Kličko u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, nakon, kako je naveo, ruskih napada balističkim raketama.

Petospratnica i trospratnica oštećene su usljed pada krhotina, saopštila je odvojeno kijevska vojna uprava na Telegramu, pozivajući građane da potraže sklonište.

Heavy damage in Ukraine’s capital, Kyiv, this morning after a major overnight Russian drone and missile attack.

Russian forces launched roughly two dozen ballistic missiles and 30+ cruise missiles at Kyiv and the nearby city of Bila Tserkva, killing at least two. pic.twitter.com/6FTBcmQU0Z

— OSINTtechnical (@Osinttechnical) September 8, 2026

Dok su se u Kijevu čule eksplozije, susjedna Poljska, članica NATO-a i Evropske unije, započela je vojne vazduhoplovne operacije kako bi zaštitila svoj vazdušni prostor, saopštile su njene oružane snage na platformi X.

Trampova administracija obnovila je napore da okonča ruski rat u Ukrajini, koji traje četiri i po godine, ali je Rusija nastavila napade nakon što su američki mirovni izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof otišli iz Kijeva poslije sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u nedjelju.

Oni su u Kijev stigli nakon razgovora u Moskvi, poslije kojih je Kremlj saopštio da ne isključuje nastavak trostranih pregovora.

U Rusiji su ukrajinski dronovi oštetili civilnu infrastrukturu i povrijedili ljude u gradu Saratovu na reci Volgi, oko 730 kilometara jugoistočno od Moskve, prema riječima regionalnog guvernera.

Here are the flight routes for last night's combined Russian missile and drone attack on Ukraine.

Preliminarily, the following was launched:

~24 Kh-101 cruise missiles.
~16 Iskander-M/S-400 ballistic missiles
~10 Iskander-K cruise missiles
~6 Kn-23 ballistic missiles
~2 Zircon… https://t.co/VgrAXx1wWg pic.twitter.com/PPSn8exy8o

— AMK Mapping 🇳🇿 (@AMK_Mapping_) September 8, 2026

Nakon pobjede na izborima, AfD se zalaže za stroža pravila o azilu i povratak Nijemaca iz inostranstva u Saksoniji-Anhaltu.

Pritvorski centri za deportaciju, obavezan rad za tražioce azila i građanske patrole – Alternativa za Njemačku (AfD) planira velike promjene u Saksoniji-Anhaltu ukoliko bude formirala vlast.

Ta stranka odnijela je ubijedljivu pobedu na izborima u ovoj nemačkoj pokrajini, ali još nije izvjesno da li će uspjeti da formira vladu i postavi svog kandidata Ulriha Zigmunda za pokrajinskog premijera.

Ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhaltu njemačka obavještajna služba klasifikovala je kao “potvrđeno krajnje desničarski”.

Radikalno pooštravanje pravila o azilu
AfD je u nacrtu programa obećao “deportacije od prvog minuta” ukoliko preuzme vlast u Saksoniji-Anhaltu. Cilj stranke je da deportuje što više migranata koji nemaju dozvolu boravka.

Stranka se zalaže za znatno stroža pravila o azilu, veći broj pritvora do sprovođenja deportacije i obavezan rad za tražioce azila. Planira i ukidanje državnog finansiranja programa integracije, koje naziva “industrijom azila”.

AfD želi da djeci i adolescentima koji nemaju pravo stalnog boravka u Njemačkoj zabrani pohađanje redovne nastave. U okviru pokrajinske vlade bilo bi osnovano i posebno tijelo za “remigraciju”, koje bi koordiniralo politiku azila.

Ipak, nije jasno koliko bi tih mera pokrajinska vlada zakonski mogla da sprovede. Formiranje posebnih odjeljenja za izbjeglice moglo bi, na primjer, da predstavlja kršenje međunarodnog i evropskog prava.

Odluke o tome ko može da bude deportovan u nadležnosti su savezne vlade, a ne pojedinačne njemačke pokrajine.

Zaokret u migracionoj politici
AfD se protivi doseljavanju u Njemačku i u programu zahtjeva “zaokret od 180 stepeni u migracionoj politici”. Cilj je smanjenje broja migranata u Saksoniji-Anhaltu.

Ova pokrajina se, međutim, godinama suočava sa nedostatkom kvalifikovanih radnika, naročito u zdravstvu i ustanovama za brigu o starijima.

AfD taj problem namjerava da riješi podsticanjem Nijemaca koji žive u inostranstvu da se vrate u zemlju. Stranka planira program koji bi povratnicima omogućio novčani bonus i pomoć pri pronalaženju stanova i mjesta u vrtićima.

Nije poznato koliko bi se ljudi vratilo niti koliko bi novca bilo izdvojeno za ovaj program.

Saksonija-Anhalt već duže od 30 godina bilježi snažan pad broja stanovnika. Nijedna druga njemačka pokrajina nije izgubila toliko stanovnika od ujedinjenja zemlje 1990. godine. Broj stanovnika smanjen je sa približno 2,9 miliona na oko 2,1 milion.

Predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja u Haleu Rajnt Grop upozorio je da bi vlast AfD-a mogla dodatno da produbi nedostatak kvalifikovanih radnika.

“Visokoobrazovani stručnjaci naročito imaju mogućnost izbora. Ako budu osjećali da nisu dobrodošli ili da mogu da očekuju neprijateljstvo, izabraće druge regione”, rekao je Grop za njemački list “Velt”.

Približavanje Rusiji i ukidanje sankcija
Pokrajinske vlade gotovo da nemaju ovlašćenja u njemačkoj spoljnoj i odbrambenoj politici, ali mogu da utiču na političke rasprave preko Bundesrata, parlamentarnog doma koji predstavlja savezne pokrajine.

Zbog toga bi pokrajinski premijer iz redova AfD-a mogao da stekne značajan politički uticaj.

Njemačka je nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine gotovo potpuno obustavila uvoz ruske nafte. AfD se, međutim, zalaže za približavanje Rusiji i ukidanje sankcija.

Ovaj zahtjev je uglavnom simboličan jer Saksonija-Anhalt mora da poštuje odluke savezne vlade, ali bi premijer iz redova AfD-a mogao da promijeni ton rasprave u Bundesratu.

AfD takođe želi da proširi nastavu ruskog jezika u školama i da u te svrhe posebno angažuje ljude kojima je ruski maternji jezik.

Kada je riječ o Ukrajini, stranka zahtjeva “ofanzivu povratka” ukrajinskih izbjeglica. Međutim, ni o njihovom eventualnom protjerivanju ne može da odlučuje pokrajinska, već isključivo savezna vlast.

AfD želi da uvede građanske patrole
Posebno kontroverzan deo programa jeste osnivanje svojevrsne pomoćne policije.

Redovna policija je, prema programu AfD-a, “preopterećena” zadatkom održavanja bezbjednosti.

“Zbog toga ćemo osnovati dobrovoljne građanske patrole kao treći stub lokalnog bezbjednosnog sistema”, navedeno je u programu stranke.

Profesor prava i kriminolog Tomas Feltes sa Univerziteta Rur u Bohumu upozorio je na opasnosti takve ideje.

“Dužnost policije je da otklanja opasnosti i štiti građane. Samo je policija ovlašćena da pri tome koristi silu”, napisao je Feltes za “Legal Tribune Online”.

On je ocenio da bi građanske patrole u suštini bile grupe samoproklamovanih čuvara reda koje bi negativno uticale na bezbjednost.

“Tamo gdje su takve grupe aktivne, samo se podstiče strah od kriminala – ne samo među njihovim pripadnicima, već prije svega među svim ostalim ljudima”, naveo je Feltes.

Promjene u kulturi, školstvu i društvenoj politici
Jedan od glavnih stubova programa AfD-a jeste politika nacionalnog identiteta. Stranka želi da promoviše pozitivnu sliku njemačke istorije i suštinski drugačiji odnos prema prošlosti zemlje.

AfD proces suočavanja sa njemačkim zločinima iz nacističkog perioda opisuje kao “produžavanje kompleksa krivice” i želi da u skladu sa tim promeni školske programe.

Stranka se protivi i promovisanju društvene raznolikosti. Zastave duginih boja, kao simboli različitosti, bile bi zabranjene u školama.

AfD odbacuje i svjetski poznatu arhitekturu Bauhausa, koja je procvat doživjela upravo u Saksoniji-Anhaltu, označavajući je kao “previše globalističku”. Umjesto toga, stranka zahtijeva “patriotsku kulturnu politiku”.

AfD namjerava i da ukine finansiranje brojnih projekata za promociju demokratije koji trenutno dobijaju novac iz pokrajinskog budžeta, navodi Dojče vele.