Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Evropa ostvaruje klimatske ciljeve i potvrdila ambiciju da ovaj kontinent postane prvi klimatski neutralan i potpuno elektrifikovan.

Ona je dodala da je cilj EU da do 2040. godine udvostruči udio električne energije u finalnoj potrošnji energije, kako bi iznosio 46 odsto.

To se odnosi na energiju koja se koristi za grijanje, vožnju i električnu energiju iz utičnice kod kuće, rekla je fon der Lajenova, a prenosi agencija DPA.

Ona je podržala cilj koji je postavila zemlja domaćin Turska – da se do 2035. godine električnom energijom pokrije 35 odsto svjetske potrošnje energije.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, elektrifikacija bi donijela niže troškove uvoza goriva i niže račune za energiju za potrošače, kao i manje emisija štetnih gasova i veću energetsku bezbjednost.

Fon der Lajenova je opisala ljeto 2026. godine kao „ljeto istine“ i podsjetila na poplave u Nepalu i suše u Sudanu i Centralnoj Americi.

„Evropa je imala jednu od najtežih sezona šumskih požara“, dodala je ona.

Fon der Lajenova je ukazala na to da treba učiniti više kako bi se usporile klimatske promjene, rekavši da će Evropa u tome „odigrati svoju ulogu“.

Iran će napasti američke vojne baze u Evropi i drugim udaljenim područjima ukoliko budu korišćene za izvođenje vazdušnih udara na Islamsku Republiku, izjavio je danas sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Mohsen Rezai.

On je upozorio da bi iranski odgovor na eventualne nove američke napade obuhvatio i udaljene američke vojne objekte, uključujući one koji dosad nisu bili na meti iranskih snaga.

„Možemo da napadnemo čak i određena ostrva za koja oni vjeruju da su van domašaja naših raketa“, rekao je Rezai.

Prema njegovim riječima, svaka vojna baza iz koje polijeću američki avioni mogla bi da bude smatrana legitimnom metom u slučaju napada na Iran.

Rezai je ocijenio da američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu više nemaju politički kapacitet da vode „čak ni desetodnevni rat“.

On je, takođe, odbacio navode o aktuelnim pregovorima između Teherana i Vašingtona, kao i informacije o razgovorima koji se navodno vode u Kataru.

„Potvrđujem da trenutno ne vodimo nikakve razgovore sa Amerikancima. Između Sjedinjenih Američkih Država i nas u ovom trenutku nema pregovora“, rekao je Rezai, ocjenjujući da su izvještaji o razgovorima u Kataru netačni i da im je cilj smanjenje ekonomskog pritiska i cijena nafte.

On je naveo da Iran ni sa posrednicima ne razgovara o svom nuklearnom programu i da namjerava da zadrži sav obogaćeni nuklearni materijal za koji tvrdi da će biti korišćen u razvoju nuklearnih pogonskih sistema za brodove i podmornice.

Prema njegovim riječima, odgovor koji je Teheran dobio od Vašingtona na svoje uslove bio je nejasan i obmanjujući, a SAD do sada nisu dostavile jasan odgovor na iranske zahtjeve.

Rezai je negirao i da postoje planovi za sastanak sa potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom.

On je ponovio da Vašington mora da prihvati svih sedam ključnih iranskih uslova, među kojima su ukidanje američkih sankcija i blokade, isplata odštete i povlačenje izraelskih snaga iz Libana, kako bi Ormuski moreuz bio ponovo otvoren.

„Prva tačka naše diplomatije sa Sjedinjenim Američkim Državama jeste okončanje rata na svim frontovima, a posebno u Libanu“, rekao je Rezai.

Izrael će postepeno ukinuti američku vojnu pomoć i preći na novi model saradnje sa Vašingtonom zasnovan na partnerstvu, saopštio je danas kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio da će vojna pomoć Izraelu biti okončana do kraja ove godine.

„Trideset godina kasnije, premijer Netanjahu izjavio je da je izraelska ekonomija dovoljno snažna da postepeno ukine i američku vojnu pomoć“, navedeno je u saopštenju, prenio je „Tajms of Izrael“.

Kabinet izraelskog premijera ocijenio je da Izrael danas ima snažnu i stabilnu ekonomiju i da dvije zemlje preduzimaju značajan korak ka prelasku sa odnosa zasnovanih na pomoći na partnerstvo.

Izraelski kabinet je naveo i da je američki državni sekretar Marko Rubio ove sedmice izjavio da je prelazak sa američke pomoći na drugačiji model saradnje korak koji je predložio sam Izrael.

„Zajednička inicijativa premijera Netanjahua i američkog predsjednika Donalda Trampa pokazuje snagu savezništva dvije zemlje i njegovu sposobnost da se prilagodi promijenjenim okolnostima“, navodi se u saopštenju.

Netanjahu je, međutim, kako napominje izraelski list, ranije govorio o postepenom ukidanju američke vojne pomoći tokom naredne decenije, dok je Tramp najavio da bi američka vojna pomoć Izraelu trebalo da bude okončana do kraja ove godine.