Zaključno sa 13. julom 2026. godine, u regionalne centre Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH zaprimljeno je ukupno 26 zahtjeva za povrat PDV-a za kupovinu prvog stana, među kojima ima kompletnih, ali i uočenih nepotpunih zahtjeva.

Rečeno je to za “Nezavisne novine” iz UIO BiH, odakle dodaju da se najčešći nedostaci odnose na nekompletnu dokumentaciju za članove porodičnog domaćinstva za koje se traži povrat PDV-a na dodatnih 15 metara kvadratnih, predaju neovjerenih kopija dokumenata, kao i na nedostavljanje potrebnih dokaza i uvjerenja od strane poreskih institucija i institucija nadležnih za imovinsko-pravne odnose.

Raste broj zahtjeva

“Što se tiče dinamike predaje zahtjeva, bilježi se blagi rast broja zahtjeva iz dana u dan kako se građani bliže kompletiranju svoje dokumentacije, ali je trenutno primjetno da je značajan broj njih još uvijek nepotpun”, kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Usijane linije

U odnosu na sam broj zahtjeva, kako dodaju iz UIO, bilježe izuzetno povećan broj telefonskih poziva, upita putem elektronske pošte i ličnih dolazaka građana u njihove regionalne centre, jer se aktivno raspituju i žele podnijeti ispravne i kompletne zahtjeve.

“U tom smislu pozivamo zainteresovanu javnost da sve neophodne informacije i uslove prvo provjere sa službenicima ili na zvaničnoj veb-stranici UIO-a kako bi predali urednu dokumentaciju”, rekli su iz ove institucije.

Početak isplate novca

Dodali su da početak isplate novca za uredne zahtjeve direktno zavisi od drugih institucija koje Upravi za indirektno oporezivanje trebaju omogućiti pristup svojim elektronskim bazama podataka.

“U narednim danima očekujemo potpisivanje memoranduma o saradnji i razmjeni podataka sa poreskim upravama i institucijama nadležnim za imovinsko-pravne odnose, što će omogućiti bržu službenu provjeru podataka, brži ispitni postupak, provjeru dokaza i utvrđivanje činjenica, što sve prethodi donošenju rješenja o povratu”, kažu iz UIO BiH.

Gdje se zahtjevi predaju

Predaja zahtjeva za povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu u BiH počela je, podsjetimo, 8. jula.

Prijem zahtjeva za povrat PDV-a počeo je u regionalnim centrima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema sjedištu prodavca, u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli i Mostaru, a rok za predaju dokumentacije je do kraja ove godine.

“Pravo na povrat se odnosi na novoizgrađene stanove i novoizgrađene kuće koje je kupac kupio direktno od lica koje je napravilo taj stan ili kuću i koji je poreski obveznik, te je na taj promet platio PDV. Povrat se odnosi na sve kupovine koje su izvršene i uknjižene nakon 12. aprila 2025. godine. Kupac ima pravo na povrat za 40 metara kvadratnih i za 15 metara kvadratnih po članu domaćinstva”, rekla je ranije Milica Vidović iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Nezavisne

Njemački trgovački lanac Lidl ubrzano privodi kraju pripreme za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, a prema najnovijim informacijama planira otvaranje novih marketa u Prijedoru, Cazinu i još jedne poslovnice u Mostaru.

Prema pisanju portala BiznisInfo, od početka godine potvrđeno je više novih projekata, među kojima su marketi u poslovnoj zoni u Vitezu, Čapljini i sarajevskom naselju Koševo, dok su najnovije nezvanične informacije da Lidl priprema gradnju i u Prijedoru, Cazinu te južnom dijelu Mostara.

Kompanija je do sada povezivana s projektima u Kakanju, Zvorniku, Gradišci, Bihaću, Livnu, Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Gračanici, Mostaru, Trebinju, Bijeljini, Doboju, Zenici, Brčkom, Modriči, Laktašima, Travniku, Sarajevu, Čapljini, Tešnju, Kiseljaku, Čitluku, Živinicama, Prnjavoru, Vitezu, Prijedoru i Cazinu.

Nezvanično se kao buduće lokacije i dalje pominju Široki Brijeg i Sanski Most, čime bi Lidl bio prisutan u čak 29 gradova širom BiH. To se poklapa s ranijim planovima kompanije da u prvoj fazi poslovanja otvori prodajne objekte u tridesetak gradova.

Posebnu pažnju Lidl posvećuje Hercegovini, gdje osim postojećih planova za Mostar priprema ili razvija projekte u Čapljini, Čitluku, Livnu i Trebinju. Istovremeno, ulaskom u Prijedor i Cazin dodatno širi mrežu na području Krajine.

Prema nezvaničnim informacijama, otvaranje prvih Lidlovih marketa u Bosni i Hercegovini moglo bi uslijediti tokom naredne godine. Za sada još nije potvrđen projekat u Tuzli, gdje kompanija, prema navodima BiznisInfo, i dalje traži odgovarajuću lokaciju za izgradnju objekta.

Negativna kretanja u industriji Republike Srpske nastavljena su i ove godine. Podaci Privredne komore Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci manja za 7,6 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Pad industrijske proizvodnje u svim ključnim sektorima

U oblasti vađenja ruda i kamena proizvodnja je smanjena za 14,3 odsto, dok je u prerađivačkoj industriji zabilježen pad 8,2 odsto, a sektor proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije bilježi pad od 1,3 odsto.

“Negativna kretanja prate i tržište rada. Broj zaposlenih u industriji u prvih pet mjeseci ove godine manji je za 3,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najveće smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je u oblasti vađenja ruda i kamena, gdje je broj radnika manji za 8,2 odsto, dok je u prerađivačkoj industriji zaposlenost smanjena za 3,1 odsto”, navodi se u podacima Privredne komore RS.

Dodaju da je pad broja zaposlenih evidentiran i u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije.

Podaci pokazuju da se industrija Republike Srpske i dalje suočava sa usporavanjem proizvodnje i padom zaposlenosti, pri čemu je prerađivačka industrija među najpogođenijim granama.

Negativni trendovi potvrđeni i kroz BDP

Negativna kretanja potvrđuju i podaci o bruto domaćem proizvodu. Industrijska proizvodnja bilježila je negativan realni rast BDP-a tokom sva četiri prošlogodišnja tromjesečja, i to od -3,7 odsto, -1,8 odsto, -1,9 odsto i -3,4 odsto.

Još izraženiji pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji, gdje je procijenjeni realni BDP po tromjesečjima iznosio -7,6 odsto, -2,2 odsto, -2,0 odsto i -5,4 odsto, što potvrđuje da je riječ o sektoru koji je pod najvećim pritiskom.

Račić: Oporavak zavisi od tržišta zapadne Evrope

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da oporavak prerađivačke industrije nije evidentan još od 2021. godine.

“Naša prerađivačka industrija već nekoliko godina bilježi pad, a glavni razlog za to je ekonomska kriza na tržištu zapadne Evrope. Budući da je Republika Srpska u velikoj mjeri orijentisana na izvoz, negativna kretanja na tim tržištima direktno utiču i na domaću privredu “, rekao je Račić.

Dodao je da je posebno zabrinjavajući pad u prerađivačkoj industriji, koji iznosi oko osam odsto, te da značajan pad bilježe i tekstilna i obućarska industrija.

“Dok se ne stabilizuje ekonomska situacija u zemljama zapadne Evrope, teško je očekivati značajniji oporavak naše industrije”, istakao je Račić.

Poslodavci upozoravaju na rast troškova i višestruke krize

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ranije je za “Nezavisne novine” rekao da su poslodavci na ovakav razvoj događaja upozoravali još od 2020. godine.

“Poklopilo se više faktora koji su negativno uticali na kompletnu industrijsku proizvodnju. Prva je pogođena prerađivačka industrija. Od 2020. godine imali smo četiri velike krize – pandemiju virusa korona, energetsku krizu, zatim inflatornu krizu koja je pogodila cijelu Evropu, te ratnu krizu koja je usporila lance snabdijevanja i ponovo pokrenula energetsku krizu koja i danas traje”, rekao je Škrebić.

Kako je naveo, dodatni problem predstavlja rast troškova rada.

“Upozoravali smo da će, ukoliko rast plata sustigne inflaciju, a inflacija bude veća od rasta produktivnosti, domaća privreda postati nekonkurentna, što će industriju dovesti u ozbiljne probleme”, zaključio je Škrebić.