I dok sindrom sagorijevanja na radnom mjestu uzima maha, većina građana kod psihologa dolazi kad je problem već uzeo maha, odnosno kad je tijelo počelo da se “buni”.

No, iako se, za razliku od prije nekoliko godina, građani Srpske sada češće odlučuju potražiti pomoć, oni ipak ne dolaze na vrijeme.

Mladen Golić, psiholog u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Banjaluka, za “Nezavisne” pojašnjava da je burnout sindrom stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim i dugotrajnim stresom.

“Događa se kada se osjećate preopterećeno i ne možete zadovoljiti stalne zahtjeve. Kako se stres nastavlja, vi počinjete gubiti interes ili motivaciju koja vas je dovela na određenu ulogu u vašem poslu. Burnout smanjuje produktivnost i iscrpljuje energiju, ostavljajući vam osjećaj da ste nemoćni, beznadežni, cinični i ogorčeni. Na kraju se možete osjećati kao da nemate ništa ponuditi. Većina nas ponekad osjeća dosadu, preopterećenost ili se osjeća nepriznato, ali ako se tako osjećate većinu vremena, to može biti poziv na oprez jer vodi ka izgaranju”, pojašnjava Golić.

Kako kaže, iz prakse primjećuje da se klijenti više javljaju, ali to ne znači da se povećao njihov broj.

“To znači samo da se danas lakše odlučuju za razgovor, kao i zbog činjenice da je odlazak kod psihologa prestao biti tabu tema u društvu. Nažalost, većina njih dolazi kada je problem već uzeo maha, odnosno kada je tijelo počelo da se ‘buni’, kad već imaju oboljenja štitne žlijezde, želuca, srca, hipertenziju, i kada pored psihičkog funkcionisanja više ne mogu adekvatno funkcionisati ni fizički”, ističe Golić.

Pojašnjava da se sindrom sagorijevanja na poslu kod osobe manifestuje u vidu gubitka kontrole, nesposobnosti, zaboravnosti, otpornosti na prijedloge, osjećaja zarobljenosti, teškoća pri koncentraciji, dosade, gubitka smisla za humor, poricanja, izolacije, tuge, zabrinutosti, frustracije i sl.

Prema njegovim riječima, istraživanja pokazuju da su ovom sindromu posebno izloženi oni čija je profesija briga o drugima, a najugroženiji su zaposleni u zdravstvu, tj. doktori, medicinske sestre i tehničari, psiholozi, socijalni radnici itd.

“Bitno je prepoznati simptome prije nego se pojave zdravstveni problemi i raditi na prevenciji, odnosno izbjegavati pretjeran rad i opterećenje na poslu, ne raditi više od 40 sati sedmično, praktikovati odmaranja tokom vikenda, a ne rad od kuće, te praviti pauze tokom posla, obavljati aktivnosti na poslu savjesno i pošteno, ali ne presavjesno i sa pretjeranom brigom”, dodao je.

Dom zdravlja Doboj trenutno organizuje radionice o sindromu sagorijevanja na radnom mjestu, a jedna od njih je održana u četvrtak u dobojskoj Ekonomskoj školi.

Kako je tom prilikom kazala Mladenka Milovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Doboj, ovaj sindrom ima tri faze, a preporučljivo je reagovati već u prvoj.

“Prva faza je kada osjetimo da odlazimo na radno mjesto, a imamo određene tegobe – da smo u strahu, tužni, neraspoloženi ili ljuti unaprijed, a mogu se javiti i fiziološke reakcije ili nam se ne ide na posao. Već tada treba zatražiti stručne savjete”, rekla je Milanovićeva, dodajući da se druga faza manifestuje potrebom dokazivanja na poslu preuzimanjem na sebe previše obaveza, što dugoročno dodatno iscrpljuje, dok u trećoj fazi dolazi do depresije, impulsivnosti ili bijesa, odnosno do funkcionalne nesposobnosti
Nezavnisne novine