Zanimljivosti

KADA ĆETE UMRIJETI? Ova bizarna aplikacija ima odgovor na to pitanje!

Aplikacija od korisnika traži odgovore na pitanje o osnovnim demografskim informacijama, porodičnoj istoriji i zdravlju, pa zatim koristi napredne AI algoritme za analizu faktora kao što su ishrana, fizička aktivnost, stres i spavanje
Sve veće prisustvo vještačke inteligencije (AI) u našim životima i njeno integrisanje u softvere i aplikacije koje svakodnevno koristimo, svakodnevno menja brojne sfere našeg života, od pretraživanja interneta i onlajn kupovine, preko zdravstvene zaštite, pa do finansija i industrije.

U jednoj od najnovijih primjena, AI se sve više koristi za istraživanje potencijalnih budućih scenarija, posebno u oblastima kao što su predviđanja u zdravstvu i finansijama.

A jedna takva aplikacija, koja u posljednje vrijeme privlači dosta pažnje, je “Death Clock”, odnosno “Sat smrti”, koja prema tvrdnjama autora – koristi vještačku inteligenciju za predviđanje dužinu preostalog životnog vijeka korisnika i dan njihove smrti. Ona to radi na osnovu analize svakodnevnih životnih navika korisnika, kojima istovremeno nudi i personalizovane preporuke za zdraviji život.

Pokrenuta u julu, a zvanično lansirana sredinom septembra, aplikacija koju je razvio developer iz San Franciska Brent Frenson, već je premašila 125.000 preuzimanja, i istovremeno izazivajući radoznalost (potencijalnih) korisnika i podstičući (etičke) debate širom svijeta.
“Death Clock” koristi napredne AI algoritme za procjenu životnog vijeka osobe, analizirajući preko 1.200 studija koje su proučavale dugovječnost ljudi, uključujući tu i one rađene na prestižnim univerzitetima Stanford, Berkli i Kalifornijskom univerzitetu iz Los Anđelesa (UCLA). Time je stvorena ogromna baza u kojoj se nalaze podaci oko 60 miliona učesnika tih studija.

Analiza uključuje širok spektar varijabli životnog stila ljudi, među kojima su: ishrana i prehrambene navike, fizička aktivnost i navike vježbanja, nivoi stresa i obrasci spavanja… Kombinujući obrasce iz studija sa odgovorima korisnika, aplikacija iznosi procenu koliko dugo bi ta osoba mogla da živi, predviđajući čak mogući i datum njene smrti.
Od korisnika se na početku traži da popune sveobuhvatan upitnik koji podrazumijeva odgovore o osnovnim demografskim informacijama kao što su starost, pol i etnička pripadnost, zatim detaljna pitanja o porodičnoj istoriji, mentalnom zdravlju i hroničnim bolestima.

Aplikacija zatim koristi napredne algoritme za analizu faktora kao što su ishrana, navike vežbanja, nivoi stresa i obrasci spavanja kako bi mogla da procijeni dužinu očekivanog životnog vijeka korisnika.
Mnoge slične platforme za izračunavanje dužine života i datuma smrti, kao polaznu osnovu za analizu koriste aktuarske tablice (statistički alat koji se koriste predviđanje trajanja života i vjerovatnoće smrti ljudi), dok Death Clock zahvaljujući naprednom AI-ju korisnicima pruža preciznije predviđanje.

Uprkos svom bizarnom imenu, aplikacija Death Clock privlači veliki broj korisnika koji, podstaknuti mogućim datumom smrti, žele da žive zdravije. To, međutim, ne dolazi besplatno, pa kada korisniku predvidi mogući datum smrti, aplikacija će mu ponuditi da otključa načine na koje će, navodno, moći da “produži svoje smrtne godine”, ali će za to morati da plati godišnju pretplatu od 79,98 dolara.

(MONDO/SmartLife)

Zanimljivosti

Lutka LABUBU prestigla BARBI! Ogroman rast prihoda kineske kompanije

Kineska kompanija Pop mart, poznata po svojoj popularnoj lutki Labubu, saopštila je danas da je njen neto profit u prvoj polovini 2025. godine porastao za čak 396, 5 odsto međugodišnje, dok su prihodi skočili za 204, 4 odsto.

Akcije Pop marta porasle su za više od 200 odsto od početka godine, čime je tržišna vrijednost kompanije prestigla tradicionalne proizvođače igračaka kao što su Matel, proizvođač lutke Barbi, ali i japansku firmu Sanrio, vlasnik brenda Helou Kiti.

Prihod od lutaka Labubu za prvu polovinu 2025. iznosi 4,81 milijardu juana (oko 575 miliona evra), što čini 34,7 odsto ukupnih prihoda Pop marta, prenosi Rojters. Fanovi Labubu lutaka su i poznate ličnosti među kojima je i pop pjevačica Rijana i bivši fudbaler Dejvid Bekam, kao i pjevačica Liza iz južnokorejske grupe Blekpink, što je dodatno doprinijelo popularnosti ovog brenda.

Kompanija navodi da su zalihe lutaka Labubu u maloprodaji širom svijeta rasprodate, a izvršni direktor Vang Ning izjavio je prošlog mjeseca da će prodaja ovih traženih igračaka od septembra premašiti 10 miliona jedinica dnevno.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

PET pita iz BiH među NAJBOLJIMA na svijetu – burek DRUGI

Taste Atlas objavio je novu listu Top 50 najboljih “slanih peciva”, a na njoj je do 26. mjesta čak 5 pita iz Bosne i Hercegovine.

Burek je na visokom 2. mjestu, sirnica na 9. mjestu, zeljanica na 18. mjestu, krompiruša na 22. i buredžici na 26. mjestu.

Na prvom mjestu su Pazarske mantije.

Pogledajte listu ispod:

(N1)

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NOVA FUNKCIJA! ChatGBT vas sada pita da li vam je potrebna pauza

OpenAI je uveo novu funkciju u ChatGPT koja korisnicima daje blage podsjetnike da naprave pauzu tokom dugih sesija razgovora sa AI. Cilj ove promjene je da se podstakne zdraviji odnos između korisnika i vještačke inteligencije, koja je često previše susretljiva i podsticajna, čak i kada to nije u korisnikovu korist.

“Just Checking In” – AI vas sada pita da li vam treba pauza

Nova funkcija se ogleda u pop-up obavještenjima koja se pojavljuju tokom dužih razgovora. Da bi nastavili da koriste ChatGPT, korisnici će morati da kliknu kroz poruku poput:

Ovo podsjeća na upozorenja koja su se pojavljivala na konzolama kao što su Nintendo Wii i Switch, kada bi igrači igrali predugo. Međutim, ovde postoji i ozbiljnija pozadina – raniji slučajevi kada je ChatGPT, nenamjerno, ohrabrivao korisnike koji su pokazivali znakove mentalne nestabilnosti.

Tamna strana pretjerano susretljive vještačke inteligencije

Prema pisanju “The New York Timesa”, zabilježeni su slučajevi u kojima je ChatGPT podržavao korisnike u deluzijama i negativnim mislima, uključujući i suicidalne ideje. Iako su ti korisnici već imali istoriju mentalnih poteškoća, ChatGPT se nije uvijek pokazao kao pouzdan filter za opasne ili osjetljive teme.

OpenAI je priznao te propuste u svojoj zvaničnoj objavi i najavio da će chatbot u budućnosti pažljivije pristupati pitanjima koja se odnose na “važnije lične odluke”. Umjesto direktnih odgovora, ChatGPT će nuditi alternativne pristupe, postavljati pitanja, navoditi prednosti i mane, i pomoći korisnicima da promišljaju, a ne da slijepo slijede sugestije.

Balans između korisnosti i pretjerane uslužnosti

OpenAI želi da ChatGPT ostane prijatan i koristan alat, ali svjesni su i rizika da AI može postati previše podilazan korisnicima. U aprilu je kompanija morala da povuče jednu verziju ažuriranja jer je ChatGPT postao previše “slađuškan” i iritantno saglasan sa svime.

Pauze koje AI sada predlaže nisu samo korak ka mentalnoj higijeni korisnika, već i prilika da korisnici razmisle o tačnosti odgovora koje dobijaju. Uz ovakve funkcionalnosti, ChatGPT postaje ne samo pametniji, već i odgovorniji alat za svakodnevnu upotrebu, prenosi “PCpress“.

Nastavi čitati