Connect with us

Zanimljivosti

KADA ĆETE UMRIJETI? Ova bizarna aplikacija ima odgovor na to pitanje!

Aplikacija od korisnika traži odgovore na pitanje o osnovnim demografskim informacijama, porodičnoj istoriji i zdravlju, pa zatim koristi napredne AI algoritme za analizu faktora kao što su ishrana, fizička aktivnost, stres i spavanje
Sve veće prisustvo vještačke inteligencije (AI) u našim životima i njeno integrisanje u softvere i aplikacije koje svakodnevno koristimo, svakodnevno menja brojne sfere našeg života, od pretraživanja interneta i onlajn kupovine, preko zdravstvene zaštite, pa do finansija i industrije.

U jednoj od najnovijih primjena, AI se sve više koristi za istraživanje potencijalnih budućih scenarija, posebno u oblastima kao što su predviđanja u zdravstvu i finansijama.

A jedna takva aplikacija, koja u posljednje vrijeme privlači dosta pažnje, je “Death Clock”, odnosno “Sat smrti”, koja prema tvrdnjama autora – koristi vještačku inteligenciju za predviđanje dužinu preostalog životnog vijeka korisnika i dan njihove smrti. Ona to radi na osnovu analize svakodnevnih životnih navika korisnika, kojima istovremeno nudi i personalizovane preporuke za zdraviji život.

Pokrenuta u julu, a zvanično lansirana sredinom septembra, aplikacija koju je razvio developer iz San Franciska Brent Frenson, već je premašila 125.000 preuzimanja, i istovremeno izazivajući radoznalost (potencijalnih) korisnika i podstičući (etičke) debate širom svijeta.
“Death Clock” koristi napredne AI algoritme za procjenu životnog vijeka osobe, analizirajući preko 1.200 studija koje su proučavale dugovječnost ljudi, uključujući tu i one rađene na prestižnim univerzitetima Stanford, Berkli i Kalifornijskom univerzitetu iz Los Anđelesa (UCLA). Time je stvorena ogromna baza u kojoj se nalaze podaci oko 60 miliona učesnika tih studija.

Analiza uključuje širok spektar varijabli životnog stila ljudi, među kojima su: ishrana i prehrambene navike, fizička aktivnost i navike vježbanja, nivoi stresa i obrasci spavanja… Kombinujući obrasce iz studija sa odgovorima korisnika, aplikacija iznosi procenu koliko dugo bi ta osoba mogla da živi, predviđajući čak mogući i datum njene smrti.
Od korisnika se na početku traži da popune sveobuhvatan upitnik koji podrazumijeva odgovore o osnovnim demografskim informacijama kao što su starost, pol i etnička pripadnost, zatim detaljna pitanja o porodičnoj istoriji, mentalnom zdravlju i hroničnim bolestima.

Aplikacija zatim koristi napredne algoritme za analizu faktora kao što su ishrana, navike vežbanja, nivoi stresa i obrasci spavanja kako bi mogla da procijeni dužinu očekivanog životnog vijeka korisnika.
Mnoge slične platforme za izračunavanje dužine života i datuma smrti, kao polaznu osnovu za analizu koriste aktuarske tablice (statistički alat koji se koriste predviđanje trajanja života i vjerovatnoće smrti ljudi), dok Death Clock zahvaljujući naprednom AI-ju korisnicima pruža preciznije predviđanje.

Uprkos svom bizarnom imenu, aplikacija Death Clock privlači veliki broj korisnika koji, podstaknuti mogućim datumom smrti, žele da žive zdravije. To, međutim, ne dolazi besplatno, pa kada korisniku predvidi mogući datum smrti, aplikacija će mu ponuditi da otključa načine na koje će, navodno, moći da “produži svoje smrtne godine”, ali će za to morati da plati godišnju pretplatu od 79,98 dolara.

(MONDO/SmartLife)

Zanimljivosti

DA LI ŽIVIMO U MATRIKSU: Fizičari dokazali pravu istinu

Cijeli naš svijet je samo simulacija na superkompjuteru neke napredne civilizacije. To je zaplet veoma popularan u naučnoj fantastici.

„Matriks“ (Matrix) je vjerovatno najpoznatiji film s tom temom, u kojoj sve počinje kada Neo mora da izabere između crvene i plave pilule prije nego što se probudi, ali ima ih još – „Trinaesti sprat“, „Mračni grad“, „Igrač broj 1“… Da ne spominjemo epizode serijala „Crno ogledalo“.

Ipak, novo istraživanje matematički je dokazalo pravu istinu o ovome: mogućnost da živimo u kompjuterskoj simulaciji nije samo nevjerovatna – nemoguća je, saopštio je Univerzitet Britanske Kolumbije, kampus Okanagan (UBC).

Dr Mir Fajzal, vanredni profesor na Fakultetu nauka UBC-a, i njegove kolege dr Lorens Kraus, Aršid Šabir i Frančesko Marino pokazali su da fundamentalna priroda stvarnosti funkcioniše na način koji nijedan računar nikada ne bi mogao da simulira.

Njihova otkrića, objavljena u časopisu Journal of Holography Applications in Physics, idu dalje od pukog nagoveštaja da ne živimo u simuliranom svijetu poput „Matriksa“. Oni dokazuju nešto mnogo dublje: univerzum je izgrađen na vrsti razumijevanja koje postoji izvan domašaja bilo kog algoritma.

Sopstvena simulacija
„Sugerisano je da bi svemir mogao da bude simulacija. Kada bi takva simulacija bila moguća, simulirani svemir bi sam mogao da dovede do života, koji bi zauzvrat mogao da stvori sopstvenu simulaciju. Ova rekurzivna mogućnost činila je veoma malo vjerovatnim da je naš svemir originalni, a ne simulacija smještena u drugoj simulaciji. Smatralo se da ova ideja leži izvan domašaja naučnog istraživanja. Međutim, naše nedavno istraživanje je pokazalo da se ona, zapravo, može naučno obraditi“, rekao je dr Fajzal.

Istraživanje se oslanja na fascinantnu osobinu same stvarnosti. Moderna fizika je otišla daleko iza Njutnovih opipljivih „stvari“ koje se odbijaju u svemiru. Ajnštajnova teorija relativnosti zamijenila je Njutnovu mehaniku, a kvantna mehanika ponovo je transformisala naše razumijevanje. Današnja najsavremenija teorija – kvantna gravitacija – sugeriše da čak ni prostor i vrijeme nisu fundamentalni. Oni proizilaze iz nečeg dubljeg: čiste informacije, navodi se u saopštenju.

Ova informacija postoji u onome što fizičari nazivaju platonskim carstvom – matematičkoj osnovi stvarnijoj od fizičkog univerzuma koji doživljavamo. Iz tog carstva proizilaze sami prostor i vrijeme.

„Nearitmičko razumijevanje“
Tu postaje zanimljivo. Tim je pokazao da čak ni ova informatička osnova ne može u potpunosti da opiše stvarnost koristeći samo računanje. Koristili su moćne matematičke teoreme – uključujući Gedelovu teoremu nepotpunosti – da dokažu da potpuno i dosljedno opisivanje svega zahtijeva ono što oni nazivaju „nearitmičkim razumijevanjem“.

„Razmislite o tome na ovaj način“, navodi se u saopštenju. „Računar prati recepte, korak po korak, bez obzira na to koliko su složeni. Ali neke istine se mogu shvatiti samo nearitmičkim razumijevanjem – razumijevanjem koje ne sledi nijedan niz logičkih koraka. Ove ‘Gedelove istine’ su stvarne, ali ih je nemoguće dokazati računanjem.“

Osnovni primjer je izjava: „Ova istinita izjava nije dokaziva.“ Ako bi bila dokaziva, bila bi lažna, čineći logiku nedosljednom. Ako nije dokaziva, onda je istinita, ali to čini svaki sistem koji pokušava da je dokaže nepotpunim. U svakom slučaju, čisto računanje ne uspijeva.

„Pokazali smo da je nemoguće opisati sve aspekte fizičke stvarnosti koristeći računarsku teoriju kvantne gravitacije. Zato se nijedna fizički potpuna i dosljedna teorija svega ne može izvesti samo iz računanja. Naprotiv, zahtijeva nearitmičko razumijevanje, koje je fundamentalnije od računarskih zakona kvantne gravitacije i stoga fundamentalnije od samog prostora i vremena“, rekao je dr Fajzal.

Pošto bi računarska pravila u platonskom carstvu, u principu, mogla da liče na ona u kompjuterskoj simulaciji, zar to carstvo samo ne bi moglo biti simulirano? Ne, kažu istraživači. Njihov rad otkriva nešto dublje.

„Oslanjajući se na matematičke teoreme vezane za nepotpunost i nedefinisanost, dokazujemo da se potpuno dosljedan i kompletan opis stvarnosti ne može postići samo računanjem. Zahteva nearitmičko razumijevanje, koje je po definiciji izvan algoritamskog računanja i stoga se ne može simulirati. Stoga, ovaj univerzum ne može biti simulacija“, rekao je dr Fajzal.

Fundamentalni zakoni fizike
Koautor studije, dr Lorens Kraus, kaže da ovo istraživanje ima duboke implikacije.

„Fundamentalni zakoni fizike ne mogu biti sadržani u prostoru i vremenu, jer ih oni generišu. Dugo se, međutim, nadalo da bi istinski fundamentalna teorija svega na kraju mogla opisati sve fizičke fenomene kroz proračune zasnovane na tim zakonima. Ipak, pokazali smo da to nije moguće. Potpun i dosljedan opis stvarnosti zahtijeva nešto dublje – oblik razumijevanja poznat kao nearitmičko razumijevanje“, rekao je on.

Zaključak tima je jasan i predstavlja važno naučno dostignuće, naglasio je Fajzal.

„Svaka simulacija je inherentno algoritamska – mora da prati programirana pravila. Ali pošto je fundamentalni nivo stvarnosti zasnovan na nearitmičkom razumijevanju, univerzum ne može biti, i nikada ne bi mogao biti, simulacija“, zaključio je on.

Hipoteza simulacije dugo se smatrala netestabilnom, svrstanom u filozofiju, pa čak i naučnu fantastiku, a ne u nauku. Ovo istraživanje je čvrsto dovodi u domen matematike i fizike i pruža definitivan odgovor.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

ŠIRI IMPERIJU! Đoković preuzima najluksuzniji hotel na Jadranu!

Od maja naredne godine grad – hotel Sveti Stefan mogao bi ponovo da otvori svoja vrata, a prema nezvaničnim informacijama, menadžersku palicu mogao bi da preuzme svjetski teniski as Novak Đoković.

Ova mogućnost sve je izvjesnija nakon sastanka koji je nedavno održan u Vladi Crne Gore.

Kako saznaje RTV Budva, sastanak je na inicijativu Vlade održan prošlog utorka, a prisustvovali su predstavnici kompanija Adriatic Properties, koja trenutno gazduje kompleksom Sveti Stefan, Hoteli Stefan AD i HTP Miločer.

Prema navodima izvora, dogovoreno je da Đoković, kao predstavnik hotelskog lanca Aman, preuzme većinski paket akcija, što bi omogućilo ponovno otvaranje prestižnog turističkog kompleksa nakon pet godina.

Zvanična potvrda ove informacije za sada nije stigla, ali izvori navode da bi detalji mogli biti poznati uskoro, dok se pripreme za otvaranje planiraju za maj naredne godine.

Da podsjetimo, Aman Resorts je luksuzni hotelski lanac osnovan 1988. godine, poznat po ekskluzivnim, intimnim odmaralištima na najljepšim svjetskim lokacijama – od Balija i Tajlanda do Crne Gore i Švajcarske.

Brend se ističe minimalističkim dizajnom, vrhunskom uslugom i filozofijom privatnosti i mira. Hoteli su uglavnom manji, s ograničenim brojem apartmana, što gostima pruža osećaj privatnog utočišta, prenosi Kamatica.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OVA KAMERA VIDI GOTOVO SVE: Naučnici napravili nešto što djeluje nemoguće

Zamislite da postoji kamera koja vidi sve, od predmeta tik ispred vas do horizonta, potpuno oštro u jednom kadru.

Upravo to su postigli istraživači sa Carnegie Mellon Univerziteta, koji su razvili sočivo nove generacije sposobno da u isto vrijeme fokusira svaki dio slike.

Tradicionalna fotografija uvijek je imala granicu: morate izabrati da li će biti oštar prednji plan ili pozadina.

Novi sistem iz Carnegie Mellona briše tu granicu. Zahvaljujući kombinaciji specijalno zakrivljenih sočiva i čipa koji savija svetlost, svaka tačka na slici ostaje savršeno jasna.

Ova tehnologija nije softverska iluzija poput “portret moda”.

Ovdje sočivo fizički hvata sve detalje u realnom vremenu.

Naučnici su već dobili priznanje za svoj rad na prestižnoj konferenciji posvećenoj računarskom vidu.

Ako se ova tehnologija prenese u telefone, mogli bismo da zaboravimo na ručno fokusiranje. Svaka fotografija bila bi savršeno oštra, od latica cvijeća pod nogama do planina na horizontu. Osim u pametnim telefonima, sistem bi mogao da unaprijedi medicinsku dijagnostiku, mikroskopiju i samovozeće automobile, gdje je preciznost slike od ključne važnosti.

Za sada je ovo još uvijek prototip, ali tim već pregovara sa proizvođačima sočiva i čipova. Ako usp

Nastavi čitati

Aktuelno