Connect with us

Društvo

Kada može biti oduzeto BH. DRŽAVLJANSTVO?

Vjerovatno ste već čuli ili pročitali da se građani iz nekog razloga odriču državljanstva, ali da li ste znali da se u nekim slučajevima može oduzeti bh. državljanstvo?

Više o tome kad i u kojim situacijama građani mogu ostati bez njega čitajte u nastavku teksta.

Kada prestaje bh. državljanstvo?
Postoji nekoliko situacija u kojima državljanstvo BiH prestaje, i to:

– odricanjem,

– otpustom,

– oduzimanjem,

– međunarodnim sporazumom.

Naime, građanin koji je napunio 18 godina, a koji živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države, ili mu je zagarantovano sticanje državljanstva druge države, ima pravo da se odrekne državljanstva BiH.

Osim toga, i djetetu koje živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države ili mu je ono zagarantovano, takođe prestaje državljanstvo BiH odricanjem na zahtjev oba roditelja kojima je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je bh. državljanstvo prestalo odricanjem, uz saglasnost drugog roditelja koji je državljanin ove zemlje, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo BiH prestalo odricanjem. Takođe, ako je drugi roditelj mrtav ili je izgubio roditeljsko pravo, ili je stranac ili osoba bez državljanstva, ili na zahtjev usvojioca, ako mu je prestalo državljanstvo BiH odricanjem i odnos između usvojioca i usvojenog djeteta je odnos potpunog usvojenja.

Otpust iz državljanstva BiH može biti odobren na osnovu zahtjeva osobe koja živi na teritoriji ove države, koja ispunjava sljedeće uslove:

– da ima 18 godina,

– da se protiv njega ne vodi krivični postupak zbog učinjenog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, ili ako je osuđen na kaznu zatvora u BiH, da tu kaznu izdržava,

– da je izmirio sve nužne doprinose, poreze ili druge zakonske obaveze plaćanja utvrđene pravosnažnim odlukama nadležnih organa,

– da je stekao ili mu je garantovano državljanstvo druge države,

– da je ispunio svoje vojne obaveze.

Kada se oduzima državljanstvo?
Prema Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine, državljanstvo može biti oduzeto u sljedećim slučajevima:

– ako je državljanstvo BiH stečeno pomoću prevare, lažnih informacija ili skrivanjem bilo koje relevantne činjenice koja se može odnositi na podnosioca zahtjeva,

– kada državljanin BiH vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama uprkos pravnoj zabrani takve službe,

– kada je državljanstvo BiH stečeno nakon stupanja na snagu ovog zakona, bez ispunjenja uslova iz čl. 9. i 10 (OVDJE pročitajte šta je propisano ovim članovima),

– kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom, zbog preduzimanja radnji kojima se narušavaju ustavni poredak i bezbjednost BiH, ili kada je osuđen radi članstva u organizaciji koja preduzima takve radnje, pod uslovom da takve radnje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH,

– kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom za krivično djelo koje uključuje krijumčarenje vatrenog oružja, eksploziva, radioaktivnog materijala ili narkotičkih sredstava i psihogenih supstanci; ili ilegalni prevoz i trgovinu materijalima i opremom za proizvodnju oružja ili drugih sredstava masovnog uništenja; ili ilegalni ulazak u BiH, ostanak ili izlazak iz BiH pojedinaca ili grupa; ili organizuje ili učestvuje u trgovini ljudima i krijumčarenju ljudima, pod uslovom da takve radnje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH,

– kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom za krivično djelo koje proizlazi iz aktivnosti koje se razlikuju od onih iz tač. d) i e) ovog člana, a koje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH.

Inače, osoba koje izgubi državljanstvo jednog entiteta, a ne stekne državljanstvo drugog entiteta, gubi državljanstvo BiH, a s tim u vezi, i osoba koja izgubi državljanstvo BiH istovremeno gubi i državljanstvo entiteta.

Related Topics:

Društvo

POZNATI SVI DETALJI: Evo kada budući studenti polažu prijemni na Univerzitetu u Banjaluci

Prijemni ispit za upis na prvi ciklusa studija na Univerzitetu u Banjaluci u akademskoj 2026/27. godini biće održan 29. juna, dok će konkurs za upis biti objavljen 10. juna, rečeno je Srni u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Iz ovog univerziteta su naveli da će prijem dokumenata za polaganje prijemnog ispita trajati od 22. do 26. juna, a da je upis primljenih kandidata u prvom upisnom roku planiran od 6. do 10. jula.

Kandidati će i ove godine imati mogućnost da prijavu za upis podnesu elektronskim putem posredstvom informacionog sistema E-UPIS, koji je dostupan na zvaničnoj internet stranici Univerziteta u Banjaluci.

Budući studenti će u tekstu konkursa moći da pronađu sve potrebne informacije o uslovima upisa, broju raspoloživih mjesta na studijskim programima, potrebnoj dokumentaciji, kao i načinu polaganja prijemnog ispita i kriterijumima za rangiranje kandidata.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta, a kandidati će blagovremeno biti informisani i o svim drugim aktivnostima u vezi sa upisom.

Drugi upisni rok biće organizovan na fakultetima i Akademiji umjetnosti na kojima nakon prvog upisnog roka ostane slobodnih mjesta.

Objavljivanje konkursa u drugom upisnom roku predviđeno je 12. avgusta. Prijem dokumenata za upis trajaće od 24. do 28. avgusta, prijemni ispit biće održan 31. avgusta, a upis primljenih kandidata od 7. do 11. septembra.

Iz ove visokoškolske ustanove su pozvali zainteresovane maturante i druge kandidate da prate zvanične informacije o upisu i da na vrijeme pripreme neophodnu dokumentaciju za prijavu na konkurs.

Univerzitet u Banjaluci je najveća visokoškolska ustanova u Republici Srpskoj, koja kroz svoje fakultete i Akademiju umjetnosti obrazuje studente u različitim naučnim i umjetničkim oblastima.

Svake godine ova visokoškolska ustanova privlači veliki broj kandidata iz Republike Srpske, FBiH i regiona.

Agencije

Nastavi čitati

Društvo

RODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece

Inspektorat Republike Srpske kontroliše obaveznu imunizaciju djece.

Uslučaju da zdravstvena ustanova dostavi podatke o roditelju koji odbija vakcinaciju, roditelji se službeno pozivaju da se izjasne da li i dalje odbijaju vakcinaciju, pri čemu se još jednom ukazuje na rizik od nevakcinisanja, a predviđene su i novčane kazne.

Za RTRS portparol Inspektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić istakla je da kazna za roditelji koji odbijaju vakcinaciju iznosi od 100 do 1.000 KM.

– Domovi zdravlja dužni su da prate vakcinalni status djeteta i dostavljaju podatke inspekciji. U 40 slučajeva je bilo prekršajnih postupaka protiv roditelja u protekloj godini – dodala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

RiTE UGLJEVIK KREĆE U NOVU EMISIJU AKCIJA: Pokušaj da se pokrije višemilionski dug Slovencima

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ krenula je u petu emisiju akcija kojom pokušava da prikupi 25,65 miliona maraka za plaćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“, a po osnovu izgubljene arbitraže.

Upis i uplata akcija počinje 8. juna, a trajaće mjesec dana s tim da će se prvih 15 dana koristiti pravo preče kupovine.

Očekuje se da će to pravo iskoristiti „Elektroprivreda Republike Srpske“ kao većinski vlasnik ovog preduzeća, piše Capital.

„Sredstva dobijena emisijom akcija biće namijenjena za pokrivanje obaveza po arbitražnoj odluci, čime će se smanjiti iznos ukupnog duga. Izmirenje duga će dovesti do smanjenja ukupnog iznosa obaveza, što će pozitivno uticati na finansijsku stabilnost emitenta i njenu kreditnu sposobnost“, navodi se u prospektu emisije.

U RiTE „Ugljevik“ očekuju da će postojeći akcionari iskoristiti pravo preče kupovine te da neće doći do razvodnjavanja vlasničke strukture nakon emisije.

Inače, u prospektu stoji i da ovo preduzeće ima visok rizik po pitanju likvidnosti.

„Nelikvidnost može da dovede u pitanje funkcionisanje poslovanje preduzeća, kao i elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj“, upozorava se u ovom dokumentu.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamate za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine.

Takođe, Slovencima se mora platiti još 54 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine uz obavezu da isporučuju trećinu struje sve dok elektrana radi.

U aprilu ove godine je postignut i sporazum za isplatu 67 miliona evra po pitanju kamata.

Iz ERS-a su ranije najavili da će emisije akcija biti jedan od modela kojim će se plaćati dugovi.

Prethodno je u martu Vlada RS dala saglasnost ERS-u da se kreditno zaduži za 50 miliona maraka takođe po ovom osnovu.

Nastavi čitati

Aktuelno