Connect with us

Politika

Kako će PRAVOBRANILAŠTVO BIH reagovati u slučaju KUPOVINE “KUMOVE ZGRADE” za UIO

Pravobranilaštvo BiH postupiće po zaključku Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH kojim se traži da preduzme pravne radnje radi pokretanja upravnog spora u vezi sa kupovinom zgrade za smještaj Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Iako na adresu Pravobranilaštva BiH pomenuti zaključak nije bio dostavljen do juče popodne, iz ove institucije su nam potvrdili da će raditi ono što je od njih zatraženo iz parlamenta.

“Pravobranilaštvo BiH će u ovom slučaju reagovati, radićemo u skladu sa zakonom. Rokovi po kojima trebamo reagovati u ovom slučaju biće poznati kada dobijemo zaključke i vidimo na šta su nas obavezali iz PD PS BiH”, poručili su iz Pravobranilaštva BiH.

A uloga Pravobranilaštva BiH sada je ključna, jer kako navode sagovornici “Nezavisnih novina”, ova institucija je jedina koje se pita da li će biti sklopljen posao između UIO BiH i “Grand Tradea”, vrijedan 99,5 miliona KM, koji se odnosi na kupovinu dva objekta za UIO u Banjaluci, a za šta je nedavno saglasnost dao Zoran Tegeltija, direktor UIO BiH.

Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, pojašnjava da nijedan organ/institucija nema pravo da zaključi bilo kakav ugovor bez saglasnosti Pravobranilaštva BiH, jer oni nisu pravna lica.

“Pravobranilaštvo BiH po zakonu čuva imovinsko-pravne interese BiH, oni, dakle, zastupaju sve, od parlamenta do neke agencije. Ni Savjet ministara BiH niti bilo ko od njih nije pravno lice. Znači, ako bude kupovina te zgrade ili nešto drugo, ugovor bi trebalo da potpiše Pravobranilaštvo BiH, jer oni bez njega ne mogu zaključiti nikakav ugovor, ni kupiti bilo šta, čak ni čačkalicu ili kilogram luka. Jer, Pravobranilaštvo BiH je to koje daje mišljenje na svaki ugovor. Ako pravobranilac ospori nešto, neće da potpiše, onda od tog ugovora nema ništa”, poručuje Mandić.

Na koji način to funkcioniše, Mandić se prisjeća kroz jedan slučaj dok je on bio pravobranilac BiH.

“Radilo se o prodaji kasarne Jajce. Parlamentarna skupština, sjećam se, donijela je odluku da se to kupi, za jedan evro. Ja sam to odbio i nisu je kupili. Pravobranilaštvo je ovdje ključ, bez njega nema ništa”, dodao je Mandić za “Nezavisne novine”.

Sve nade u Pravobranilaštvo BiH polažu oni koji od početka osporavaju kupovinu objekata za potreba UIO BiH.

Jasmin Emrić, član Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH, na čiji je prijedlog usvojen zaključak koji smo naveli na početku ovog teksta, očekuje da pravobranilac BiH u ovom slučaju postupi po Zakonu o upravnim sporovima BiH, te ospori odluku kojom se prihvata ponuda firme Mileta Radišića za prodaju dva objekta UIO BiH.

“Tim zakonom je propisano da se Pravobranilaštvo BiH može u skladu sa članom 2, stav 2, uključiti u smislu da se pokrene upravni spor protiv konačnih općih akata upravnih organizacija. Mi smo zato i predložili da Pravobranilaštvo, u skladu sa svojim nadležnostima, uloži pravna sredstva i preduzme konkretne pravne radnje, kako bi se pokrenuo spor i podnijela tužba pred upravnim odjeljenjem Suda BiH radi pobijanja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača u otvorenom postupku koji je završen za kupovinu, kako se to kolokvijalno naziva, kumove zgrade, a koju je potpisao Tegeltija, direktor UIO”, kaže Emrić.

Tužba, dakle, ima za cilj da se posao kupovine zgrade poništi, jer je, kako navodi Emrić, sve rađeno suprotno zaključcima PD PS BiH, a kojima je traženo od Savjeta ministara BiH, UIO BiH i UO UIO BiH, da se obustavi sporna javna nabavka.

“Nadležne institucije nisu provele zaključke i tu se nalazi osnova da se odluka koju je potpisao Tegeltija pobije pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH i da se traži poništenje toga, do konačnog općeg akta”, napominje Emrić.

Pored navedenog, oni traže i da Pravobranilaštvo BiH zatraži od UIO BiH da se odgodi izvršenje odluke koju je potpisao Tegeltija, do konačne sudske odluke.

“Izvršenje takve odluke nanijelo bi štetu BiH koja se ne bi mogla nadoknaditi. Ukoliko UIO ne odgodi izvršenje po zahtjevu Pravobranilaštva BiH, onda pravobranilac u skladu sa članom 18, Zakona o upravnim sporovima, u pisanom formi može tražiti od suda odgađanje izvršenja pobijane odluke protiv koje je podnesena tužba”, rekao je Emrić za “Nezavisne”.

Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH, kaže da se od ove teme pravi isključivo politički performans. Dodaje da, ukoliko postoji bilo šta sporno u kupovini zgrade za UIO BiH, postoje nadležne institucije koje na to moraju reagovati.

“Upravo iz tog razloga je to politički performans koji se kroz tu komisiju za borbu protiv korupcije pokušava predstaviti javnosti na način da se pribavljaju politički poeni u kojima neko želi da se bavi poslovima za koje apsolutno nema nadležnost. Takođe, sam proces javne nabavke nije nešto što Pravobranilaštvo BiH treba da kontroliše, prati ili bilo šta drugo radi. Ako je bilo spornih stvari, poput kršenja Zakona o javnim nabavkama, postoji Komisija za žalbe i sve institucije koje mogu da reaguju u vezi s tim pitanjem”, poručio je Kojić za “Nezavisne”.

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ UZVRATIO CVIJANOVIĆEVOJ: Ko je Konakoviću prepustio Ministarstvo spoljnih poslova?

Povodom izjave Željke Cvijanović da je Elmedin Konaković „pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu“, oglasio se član Predsjedništva SDS Marinko Božović sa pitanjem: – Ko je, ako ne SNSD, u dva uzastopna mandata prepustio Ministarstvo spoljnih poslova BiH bošnjačkim kadrovima?

Božović je dalje upitao ko je dao saglasnost za imenovanje Zlatka Lagumdžije za ambasadora BiH pri UN i Svena Alkalaja za ambasadora BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

On je podsjetio Cvijanovićevu da su za takva imenovanja neophodna saglasnost Predsjedništva BiH?

-Upravo su kadrovske i političke odluke SNSD-a dovele do ovakvog stanja. Ne možete prvo nekoga dovesti na funkciju, a onda se predstavljati kao njegov najveći kritičar – naglasio je Božović.

 

On je na kraju konstatovao da je očigledno SNSD-u važnije bilo da u raspodjeli vlasti zadrži Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje, nego Ministarstvo spoljnih poslova, kako bi imao dovoljno ruku za izglasavanje posla poput kupovine „Kumove zgrade“.

-Strateško predstavljanje srpskog naroda u svijetu žrtvovano je zbog kontrole novca i političkih interesa – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI HITNU SJEDNICU: Vlada mora ispraviti grešku prema roditeljima njegovateljima

Nedavne izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti nisu riješile ključne probleme roditelja njegovatelja, poručio je na konferenciji za novinare poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević. Od Vlade traži da se što prije održi posebna sjednica parlamenta kako bi nepravda bila ispravljena.

Premijer Republike Srpske Savo Minić je tvrdio da će pravo na naknadu dobiti svi roditelji djece sa invaliditetom nezavisno od starosti djeteta, kaže Kresojević i dodaje da je sa novim zakonom ostalo neriješeno pitanje starosne granice od 30 godina.

“Što znači da roditelji koji su ranije imali dijete od 40 godina i po ranijem zakonu zbog ograničenja od 30 godina nisu dobijali pravo na naknadu za roditelja njegovatelja da ni po novom zakonu neće dobiti”, kaže Kresojević.

On kaže da je premijer Minić najavio da će pravo na nakndatu dobiti i roditelji čija djeca pohađaju školu, ali da to novim zakonom nije predviđeno.

“Tražimo hitno zasijedanje Narodne skupštine na kojoj će se izmijeniti Član 37a Zakona o socijalnoj zaštiti gdje će biti omogućeno baš svakom roditelju njegovatelju da dobije pravo na naknadu. Takođe tražimo bez odlaganja da škola i boravak u dnevnim centrima ne bude prepreka za naknadu roditeljima njegovateljima”, smatra Kresojević.

Kaže da vlast vrši pritisak na udruženja i narodne poslanike, ali da će istrajati da ova nepravda bude ispravljena.

“Kada dođete u Narodnu skupštinu i kažete da veliki broj ljudi na Kliničkom centru ima problem sa bolničkom bakterijom oni kažu nemojte da govorite o tome. Kada kažete u Narodnoj skupštini da treba borci da dobiju pet najboljih godina zato što su poklonili 4 ili 5 najboljih godina u rovovima za Republiku Srpsku da onda im se Rebublika Srpska za penziju oduži sa najboljim godinama tada dođe predsjednik BORS-a i kaže da pojedini poslanici to koriste u predizborne svrhe”, kaže Kresojević.

Insistiraćemo i na tome, kaže Kresojević, da preko hiljadu boraca koji imaju PTSP, a nemaju mogućnost da ostvare pravo na invalidninu po tom osnovu, da to dobiju. Ako ima novca za Serdarova i Vijadukt, smatra Kresojević, isti se mora naći i za ove kategorije.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Aktuelno