Društvo
KAKO IZDRŽATI POSKUPLJENJA Litar mlijeka biće kao litar goriva

Proizvođači mlijeka iz Republike Srpske traže povećanje otkupne cijene mlijeka na minimalno 1,20 KM, što je za više od 50 odsto veća od trenutne, te bi u narednom periodu mlijeka moglo dodatno da poskupi.
Dodatni problem predstavlja i ograničenje izvoza i povećanje cijene mlijeka od strane Srbije, koja jedino nije zabranila da se mlijeko izvozi u Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje su članice “Otvorenog Balkana”.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske, istakao je da su na sastanku s proizvođačima tražili da cijena bude minimalno 1,20 KM po litru.
– Trenutno prodajemo mlijeko od 0,53 do 0,80 KM po litru, zavisno od klase, i to nam se nikako ne isplati. Već pet godina tražimo plavi dizel, a ne dobijamo ga. Nema više ko da proizvodi mlijeko. I po cijeni od 1,20 KM ćemo izgubiti proizvođače – rekao je Usorac za Nezavisne.
Dodao je da više nema uvoznog mlijeka, ali ni mesa.
U maloprodaji je mlijeko i do 2,50 KM, a nama se plaća 0,80 KM, pa vidite koliko se uzima novca. Mlijeko će enormno poskupjeti i sirotinja više neće moći da ga kupuje, nego samo političari koji primaju 8.000 KM platu – naveo je Usorac.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da zabrana izvoza iz Srbije ne bi trebalo da napravi veće poremećaje na našem tržištu, s obzirom na kapacitete mlijeka s kojima Republika Srpska i Bosna i Hercegovina raspolažu.
– Oni ne samo da mogu da podmire domaće tržište, nego i da povećaju proizvodnju i mogućnost plasmana na inostrano tržište. Ovo je možda i šansa za domaće mljekare – rekao je Blagojević.
Ipak, s druge strane, kako kaže Blagojević, problem bi mogao biti ukoliko dođe do zabrane izvoza nekih proizvoda kojih kod nas nema u tolikim kapacitetima.
Srbija nije zabranila izvoz u Albaniju i Sjevernu Makedoniju, koje su članice ‘Otvorenog Balkana’, i one se uzajamno pomažu ukoliko dođe do nestašice nekih proizvoda u nekoj od ovih zemalja. Ovo je još jedan pokazatelj kolika je neophodnost da BiH pristupi ‘Otvorenom Balkanu’, posebno u ovim kriznim situacijama – naglasio je Blagojević.
Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da kada je u pitanju mljekarska industrija, treba se dugoročno razmišljati da se stočarstvo značajno razvija i subvencioniše kako bi se obezbijedila sirovinska baza.
– Kada je krenula kriza vezana za Ukrajinu, bilo je problema u snabdijevanju nekim robama kao što su žitarice i sirovine u toj oblasti. Tada je rečeno iz Srbije da neće biti problema za region, i Srbija se tada regionalno ponašala. Ovo što se sada dešava za mlijeko je odgovor na potrebe ‘Otvorenog Balkana’ i sasvim normalna objava da se ograniči izvoz na sve ostale, osim na zemlje s kojima Srbija ima otvorenu saradnju. Ovo pokazuje da bismo trebali da radimo u tom pravcu da se nađemo u društvu te trojke, jer ne znamo šta će se dešavati sa drugim robama. Poremećaji su dnevni i pitanje je kako možemo odgovoriti na to i kojim mjerama – objašnjava Marinković.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su naveli da je u prvih osam mjeseci iz Srbije uvezeno 5.747.026 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda ukupne vrijednosti 11.238.015 KM.
– U istom periodu prošle godine uvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu od 11.281.757 KM – rekli su iz UIO BiH
Društvo
KOCKA UNIŠTAVA SRPSKU! Djeca u osnovnoj školi već znaju da uplate tiket!

U sjeni siromaštva i sveopšte krize, cvjeta – kocka. Kladionica je sve više, a djeca još u osnovnoj školi znaju kako se uplaćuje tiket. Potrošnja u igrama na sreću broji se u milijardama, a gubici – u porodicama, zdravlju i budućnosti. Umjesto da oporezuju ovu oblast i zaštite građane, nadležni okreću glavu od problema.
Tržište igara na sreću, sudeći po broju objekata koji se otvaraju na svakom ćošku, predstavlja jedan od najunosnijih poslova. Ipak, država u nedovoljnoj mjeri ostvaruje prihod, smatra predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić.
„Prihodi koje ubire država govore da ovo nije u dovoljnoj mjeri oporezovano, ne samo klasičnim porezima, nego i drugim vrstama paušala, dozvola i drugih nameta. Ostaje i otvoreno pitanje da li igre na sreću trebaju ući u PDV, odnosno da li trebaju biti oporezovane i na taj način“, kaže Trivić.
U 2021. godini ukupni prihodi od igara na sreću u Republici Srpskoj, koji uključuju naknade za priređivanje igara i poreze na dobitke, iznosili su 68 miliona KM. U 2022. godini zabilježen je značajan rast na 94, a u 2023. godini na čak 124 miliona KM. Prošla godina bila je rekordna i prihodi su premašili iznos od 150 miliona KM.
Raniji pokušaji da se igre na sreću uključe u sistem PDV-a propali su.
„Pojavio se prijedlog zakona u parlamentarnoj proceduri na nivou BiH da treba uvesti PDV, a onda su neki objašnjavali zašto je to neprovodivo zbog same specifičnosti te djelatnosti. Ja mislim kada bi se išlo u tom pravcu da je sve provodivo kada se želi to uraditi. Kada se ne želi, onda se nađe izgovor zašto se to ne radi“, smatra Trivić.
Novac koji građani troše na igre na sreću mjeri se u milijardama maraka. Poseban problem predstavlja to što je kocka sve zastupljenija među mladima.
„Zadnji podaci govore da je situacija sa klađenjem i kockanjem u Republici Srpkoj zaista alarmantna. Podaci pokazuju da su maloljetna djeca, čak i djeca iz osnovne škole ta djeca koja se klade i na nama kao društvu je da se sistemski borimo za rješenja. Niko nije naivan da misli da će se sa jednom, dvije ili tri mjere preko noći problem riješiti, ali rješenje nije da samo konstatujemo i da ne radimo ništa“, objašnjava Mirna Savić-Banjac, poslanik PDP u NS Republike Srpske.
Jedna od ključnih mjera jeste prevencija, odnosno odvraćanje najmlađih od kontakta sa kladionicama.
„To je bila jedna od mjera koju smo konkretno predložili na dva načina. Jedan je bio u Skupštini grada Banjaluka, gdje smo stavili upravo visoke takse za kladionice u krugu 500 metara od škola. Drugi način je bila inicijativa o izmjeni zakona o igrama na sreću u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje takođe želimo da se to zabrani. Pozitivan epilog je izostao za oba naša pokušaja, ali nastavićemo da se borimo“, poručuje Savić-Banjac.
Građani sa kojima smo razgovarali širom Republike Srpske dijele mišljenje da je kocka društveno štetna i da bi njeno prisustvo trebalo biti značajno smanjeno.
Psiholozi upozoravaju – kockanje nije samo hobi. To je ozbiljna zavisnost sa posljedicama koje mogu ostaviti trag za cijeli život.
„Jedna od najvećih opasnosti jeste razvijanje zavisnosti od kocke, što nije nimalo bezazleno i ono što je problematično u tome jeste da osobe koje razvijaju zavisnost najčešće toga nisu svjesne“, kaže psiholog Ana Risović.
Posljedice kocke nisu odmah vidljive, ali su dugoročne i često zahtijevaju stručnu pomoć.
„Javljaju se problemi u mentalnom zdravlju, daleko veći strahovi, anksioznost, može da dođe i do depresivnosti. Sve to je praćeno i drugim posljedicama, kao što su finansijske posljedice. Ukoliko postoji problem sa igrama na sreću, dolazi do toga da se pojedinci povlače iz društva“, navodi Risović.
Igre na sreću odavno su prestale biti samo zabava. Iza svake uplaćene kombinacije često stoje izgubljeni živci, dugovi i razočaranje. Ako država želi prihod, mora preuzeti i odgovornost. A ako društvo želi zdraviju budućnost, mora postaviti jasne granice između igre i zavisnosti, smatraju naši sagovornici.
BN
Društvo
DIVNE VIJESTI! Rođene 22 bebe u Srpskoj

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 22 bebe, 14 dječaka i osam djevojčica, rečeno je Srni u porodilištima.
Jedanaest beba rođeno je u Banjaluci, tri u Nevesinju, po dvije u Bijeljini, Zvorniku i Istočnom Sarajevu, a po jedna u Prijedoru i Trebinju.
U Banjaluci je rođeno osam dječaka i tri djevojčice, u Nevesinju dva dječaka i djevojčica, u Bijeljini, Zvorniku i Istočnom Sarajevu po jedan dječak i po jedna djevojčica, u Prijedoru dječak, a u Trebinju djevojčica.
Poroda nije bilo u porodilištima u Doboju, Foči i Gradišci.
Društvo
ALARMANTNO! U BiH blokirano 107.443 računa – firme tonu

U BiH su u julu blokirana 107.443 računa poslovnih subjekata, što je za 110 više nego krajem prethodnog mjeseca, objavila je Centralna banka BiH.
Do 1. avgusta je 58.755 firmi imalo blokiran bar jedan račun, što je više za 32 nego u prethodnom mjesecu.
U ovom mjesečnom izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcionih računa Banke navedena su pravna lica iz različitih oblasti – opštine, privredna preduzeća, sportske i zdravstvene organizacije, zadruge, agencije, udruženja, te subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima.
Zaključno sa junom bila su blokirana 107.333 računa poslovnih subjekata, dok su 58.723 firme imale blokiran bar jedan račun.
U prvom izvještaju Centralne banke, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.
-
Politika2 dana ago
KLANJE NA SVETI ILIJU! U Šušnjaru zaklano 5.500 Srba, Stanivuković poručio: “Gdje nema države, tu su jame!”
-
Region3 dana ago
VUČIĆ: Srbija ne prihvata drugostepenu presudu PREDSJEDNIKU SRPSKE
-
Politika3 dana ago
KARAN: Potvrda presude Dodiku je kraj Dejtonske BiH – Srpski narod mora braniti SVOJU VOLJU I INSTITUCIJE
-
Politika2 dana ago
Dodik: Ne želimo da oprostimo stradanje u “Oluji”, Srpska želi da vidi veliku i snažnu junačku Srbiju!
-
Društvo3 dana ago
NUŽDIĆ: “Olujom” okončan genocid započet u NDH
-
Politika3 dana ago
RUKA BEZ LEGITIMITETA RUŠI INSTITUCIJE SRPSKE: Dodik mora otići na izborima, ne presudom!
-
Politika3 dana ago
VUKOMANOVIĆ: Dodik je zaslužio da ode, ali ne zbog ove presude – njegov najveći poraz je ĆUTANJE GRAĐANA
-
Politika3 dana ago
NENAD VUKOVIĆ: Dodik je godinama trgovao mandatima, presuda mu je POLITIČKI KRAJ koji je sam sebi skrojio