Connect with us

Društvo

KAKO JE MOGUĆE DA SU ŠUME SRPSKE U MILIONSKOM MINUSU?! Najlošiji rezultat imalo ŠG “Banjaluka”

Javno preduzeće „Šume RS“ su u prvoj polovini godine poslovale sa gubitkom većem od 5,1 miliona KM jer su negativan finansijski rezultat imala 22 organizaciona dijela.

Po podacima koje je Srpskainfo dobila iz uprave ovog javnog preduzeća, najlošiji finansijski rezultat imalo je Šumsko gazdinstvo „Banjaluka“ koje je prikazalo gubitak od 963.391 KM u prvih šest mjeseci ove godine.

Dobit u poslovanju prikazalo je deset preduzeća, a najbolji rezultat među njima je prikazalo Šumsko gazdinstvo „Romanija“ Sokolac od oko 1,1 milion KM.

U upravi „Šuma RS“ imaju kratko obrazloženje o lošem poslovnom rezultatu.

– Zbog loših vremenskih uslova u drugom kvartalu ove godine, JP „Šume RS“ je plan proizvodnje realizovalo sa 78 odsto, te je shodno tome iskazan gubitak od 5.112.261 KM – kažu u ovom preduzeću.

Dodaju samo kako je ovu godinu obilježio i pad potražnje za šumskim drvnim sortimentima za razliku od prethodnih.

Pokušaj da dobijemo komentar direktora šumskog gazdinstva koji je ostvario najlošiji rezultat je bio bezuspješan.

Na čelu ovog gazdinstva je Velibor Stanić.

Ono što je najzanimljivije jeste to da su sva šumska gazdinstva poslovala u identičnim uslovima, a da su prikazala velike razlike u poslovanju. Neka od njih se nalaze na veoma kratkoj udaljenosti, odnosno posluju i u sličnim ili čak indentičnim geografskim uslovima.

Tako je bilo dugo, hladno i kišovito proljeće u šumama koja pripada ŠG „Romanija“ koje je prikazalo dobit veću od 1,1 milion KM, dok je ŠG „Maglić“ Foča prikazalo gubitak od 481.042 KM.

Tražili smo komentar ova dva direktora, koji su i narodni poslanici u Narodnoj skupštini RS.

Strahinja Bašević, direktor ŠG „Romanija“ Sokolac, za Srpskainfo ocjenjuje da je proizvodno-finansijski rezultat refleksija domaćinskog pristupa u radu.

– Proizvodno-finansijski rezultat ostvarili smo u skladu sa planom. Imali smo naravno i otežavajućih faktora što se tiče samih vremenskih uslova, a poznato je da je prvi dio godine bio jako kišan što je za naše poslovne aktivnosti izuzetno otežavajuća okolnost. Međutim, uz korektan odnos sa izvođačima radova i obostrano razumijevanje uspjeli samo da, kada su se stabilizovali vremenski uslovi, svako da svoj maksimum i da prevaziđemo problematiku koja je na nivou javnog preduzeća izazvala ogromne probleme i gubitak u poslovanju od nekoliko miliona na polugodišnjem nivou – navodi Bašević.

Napominje da je i prošlogodišnji rezultat bio isto takav da su svrstani na prvo mjesto što se tiče poslovanja u šumama, te da su nekoliko godina ranije bili među nekoliko prvih u vrhu.

Na konstatatciju da se dobar poslovni rezultat može ostvariti ako se hoće, Bašević navodi da ne postoji prepreka za to ako postoji domaćinski pristup u poslovanju.

Zašto onda većina šumskih gazdinstava ima negativan finansijski rezultat?

Spomenko Stojanović, direktor ŠG „Maglić“ Foča, kaže da u 38 godina radnog iskustva ne pamti da je u drugom kvartalu, odnosno na proljeće bilo toliko kiše kao ove godine.

– To je jedan od razloga, a drugi je taj što nismo mogli fakturisati i knjižiti kao dobit ono što smo ugovorili. Kasnili su ugovori upravo zbog vremenskih uslova – navodi Stojanović.

Smatra da polugodišnji poslovni rezultat u šumarstvu ne znači puno, jer druga polovina godine „obično bude uspješnija“, ističući kako imaju vremena da isprave pozitivan rezultat.

Na konstataciju da neka gazdisnstva imaju dobit, a na Sokocu i veću od milion KM, Stojanović kaže da to šira javnost ne razumije.

– Vi to posmatrate od 1. januara, a treba vidjeti šta je bilo i proteklih godina. Nije realno posmatrati pologudišnji period. Moramo se vratiti unazad. Ako neko iskazuje dobit na šest mjeseci i hvali se time, neka vrati centralnom računu pare pa ćemo mi svi drugi mnogo brže ozdraviti. Ja se ne hvalim, prvi put smo iskazali gubitak, a do kraja godine ispravićemo – poručuje Stojanović.

„Šume RS“ su preduzeće koje ima najveći broj zaposlenih, oko 4.500.

SMANJENA PROIZVODNJA
U Republici Srpskoj je za sedam mjeseci ove godine proizvedeno ukupno 931.650 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili 13,8 odsto manje nego u istom periodu lani. Istovremeno je i prodaja manja za skoro 18 procenata – podaci su republičkog Zavoda za statistiku.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, Igor Andrić, ocenio je da su glavni uzrok smanjenja proizvodnje u šumarstvu loše vremenske prilike s kraja zime i gotovo cijelog proljeća, kada je bilo mnogo kišnih dana, što je otežalo sječu i izvlačenje sortimenata do šumskih stovarišta.
Slaven Gojković, generalni direktor “Šuma RS”, ne gubi nadu. Kaže, ako jesen bude topla i suva, kao prošle godine, preduzeće bi ipak moglo na zelenu granu.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno, uz postepeno razvedravanje na jugu

Danas će u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme, dok se u Hercegovini tokom dana očekuje postepeno razvedravanje. U jutarnjim satima i prije podne, u centralnim, istočnim i sjevernim krajevima Bosne moguća je slaba kiša ili susnježica, a na planinama slab snijeg.

Vjetar će biti slab, uglavnom zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od –3 do 3 stepena, na jugu do 6, dok će dnevna temperatura iznositi od 0 do 6, a u južnim predjelima do 12 stepeni.

Pred nama je hladan, ali miran dan, uz povremena razvedravanja – naročito na jugu zemlje.

Nastavi čitati

Društvo

DOSADA SE VRAĆA U MODU: Evropske države uvode “spori” turizam

Imate previše aktivnosti i stresa u svakodnevnom životu? Švedska možda ima pravi lijek za vas. Ova skandinavska zemlja poziva turiste da joj dođu i malo se dosađuju ove zime.

Bilo da su u pitanju duge šetnje šumom ili večeri provedene ispod zvjezdanog neba, Švedska želi da putnici dožive čari “slatkog ništa posebno”.

U novoj marketinškoj kampanji, Visit Sweden poziva posjetioce da uspore ritam, isključe se od svakodnevice i provedu vrijeme u prirodi bez unaprijed zacrtanog plana.

Godišnja kampanja ističe namjerno jednostavne aktivnosti: od posmatranja zvijezda pored vatre, preko osluškivanja divljih životinja, do sati čekanja da riba zagrize na zaleđenom jezeru.

Zašto je “dosada” zapravo poenta?

Kako objašnjava Visit Sweden, cilj je da ljudima pruže dozvolu da na kraju naporne godine, rade manje.

Umjesto popularnih zimskih atrakcija, kampanja usmjerava putnike ka mirnijim djelovima zemlje, gde vrlo malo toga traži njihovu pažnju.

U Sormlandu, kolibe uz šumske staze nude potpunu tišinu i izolaciju. Halsingland promoviše digitalni detoks u mjestima sa slabim WiFi signalom i još manjim brojem distrakcija, dok Lapland nudi drastično usporavanje: dugi periodi mraka oko Kirune i Abiska prirodno ograničavaju koliko toga možete da uradite tokom dana.

Loženje vatre, lagana šetnja, gledanje zvijezda ili polarnog svjetla, kampanja ove trenutke mira prikazuje kao samu suštinu privlačnosti, a ne kao nedostatak aktivnosti.

Čak i duge vožnje duž čuvenog “Puta divljine” (Vildmarksvägen), najvišeg asfaltiranog puta u Švedskoj koji prolazi kroz šume i planine gde se kreću irvasi, mogu da ispune cijeli dan.

Turizam se okreće tišem ritmu putovanja

U vremenu koje obilježava neprekidan protok vijesti i zabave, “sporo putovanje” postaje nova želja savremenih turista.

Putovanja zasnovana na prirodi, traženje “mračnog neba” i skretanje sa uobičajenih ruta dobijaju sve više pristalica, naročito među ljudima koji traže više prostora i manje obaveza. Porast digitalnih detoks odmora i “off-grid” kabina dio je tog istog trenda.

To može značiti kratku šetnju na krpljama u Jamtlandu ili pecanje na ledu sa lokalnim stanovnicima na jezeru kod Ostersunda. Ništa od ovoga ne zahtijeva posebnu opremu, duga putovanja niti strogo isplanirane satnice.

Švedska nije jedina

Švedska nije jedina evropska zemlja koja želi da privuče turiste opuštenijim tempom.

Hrvatska već neko vrijeme podstiče posjetioce da otkrivaju njene tiše uvale i manje obalne gradove umesto prenatrpanih ostrva.

Čak je i Italija, sučena sa prekomernim brojem turista u najpoznatijim destinacijama, počela da promoviše djelove svoje obale gde je ljepota ista, ali pritisak posjetilaca mnogo manji.

Ove sezone, Švedska vjeruje da će isti pristup privući umorne putnike. Krajem 2025. godine, upravo “odsustvo aktivnosti” može biti dovoljan razlog da se otisnete na zimsko putovanje u Skandinaviju.

Nastavi čitati

Društvo

TESTIRANJE NA HIV ŠIROM BIH: 18 lokacija nude besplatne i anonimne preglede

Besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C biće organizovano u ponedjeljak, 1. decembra, u 13 gradova BiH, na 18 lokacija, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Testiranje je planirano u Banjaluci na dvije lokacije – Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo Srpske, u bolnicama “Sveti vračevi” u Bijeljini, “Sveti apostol Luka” u Doboju, “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, te u bolnicama u Zvorniku i Trebinju.

U Sarajevu testiranje će biti u “Importane” centru i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u Mostaru na četiri lokacije – Tržnom centru “Mepas”, Univerzittskoj kliničkoj bolnici, Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, te Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Građani se mogu testirati i u kantonalnim bolnicama u Zenici i Travniku, u Zavodu za javno zdravstvo u Livnu, te tržnim centrima “Bingo” u Bihaću i “Omega” u Tuzli, saopšteno je iz Udruženja “Partnerstvo za zdravlje”.

Uz besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje građani mogu dobiti i edukativni materijal, koji nudi informacije o putevima prenosa i zaštite od virusa.

Testiranje organizuje Udruženje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, te nevladinim organizacijama.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine i to je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja u vezi sa AIDS-om, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u istoriji čovječanstva, dok se procjenjuje da trenutno 38 miliona ljudi žive sa HIV-om, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno