Connect with us

Društvo

KAKO JE MOGUĆE DA SU ŠUME SRPSKE U MILIONSKOM MINUSU?! Najlošiji rezultat imalo ŠG “Banjaluka”

Javno preduzeće „Šume RS“ su u prvoj polovini godine poslovale sa gubitkom većem od 5,1 miliona KM jer su negativan finansijski rezultat imala 22 organizaciona dijela.

Po podacima koje je Srpskainfo dobila iz uprave ovog javnog preduzeća, najlošiji finansijski rezultat imalo je Šumsko gazdinstvo „Banjaluka“ koje je prikazalo gubitak od 963.391 KM u prvih šest mjeseci ove godine.

Dobit u poslovanju prikazalo je deset preduzeća, a najbolji rezultat među njima je prikazalo Šumsko gazdinstvo „Romanija“ Sokolac od oko 1,1 milion KM.

U upravi „Šuma RS“ imaju kratko obrazloženje o lošem poslovnom rezultatu.

– Zbog loših vremenskih uslova u drugom kvartalu ove godine, JP „Šume RS“ je plan proizvodnje realizovalo sa 78 odsto, te je shodno tome iskazan gubitak od 5.112.261 KM – kažu u ovom preduzeću.

Dodaju samo kako je ovu godinu obilježio i pad potražnje za šumskim drvnim sortimentima za razliku od prethodnih.

Pokušaj da dobijemo komentar direktora šumskog gazdinstva koji je ostvario najlošiji rezultat je bio bezuspješan.

Na čelu ovog gazdinstva je Velibor Stanić.

Ono što je najzanimljivije jeste to da su sva šumska gazdinstva poslovala u identičnim uslovima, a da su prikazala velike razlike u poslovanju. Neka od njih se nalaze na veoma kratkoj udaljenosti, odnosno posluju i u sličnim ili čak indentičnim geografskim uslovima.

Tako je bilo dugo, hladno i kišovito proljeće u šumama koja pripada ŠG „Romanija“ koje je prikazalo dobit veću od 1,1 milion KM, dok je ŠG „Maglić“ Foča prikazalo gubitak od 481.042 KM.

Tražili smo komentar ova dva direktora, koji su i narodni poslanici u Narodnoj skupštini RS.

Strahinja Bašević, direktor ŠG „Romanija“ Sokolac, za Srpskainfo ocjenjuje da je proizvodno-finansijski rezultat refleksija domaćinskog pristupa u radu.

– Proizvodno-finansijski rezultat ostvarili smo u skladu sa planom. Imali smo naravno i otežavajućih faktora što se tiče samih vremenskih uslova, a poznato je da je prvi dio godine bio jako kišan što je za naše poslovne aktivnosti izuzetno otežavajuća okolnost. Međutim, uz korektan odnos sa izvođačima radova i obostrano razumijevanje uspjeli samo da, kada su se stabilizovali vremenski uslovi, svako da svoj maksimum i da prevaziđemo problematiku koja je na nivou javnog preduzeća izazvala ogromne probleme i gubitak u poslovanju od nekoliko miliona na polugodišnjem nivou – navodi Bašević.

Napominje da je i prošlogodišnji rezultat bio isto takav da su svrstani na prvo mjesto što se tiče poslovanja u šumama, te da su nekoliko godina ranije bili među nekoliko prvih u vrhu.

Na konstatatciju da se dobar poslovni rezultat može ostvariti ako se hoće, Bašević navodi da ne postoji prepreka za to ako postoji domaćinski pristup u poslovanju.

Zašto onda većina šumskih gazdinstava ima negativan finansijski rezultat?

Spomenko Stojanović, direktor ŠG „Maglić“ Foča, kaže da u 38 godina radnog iskustva ne pamti da je u drugom kvartalu, odnosno na proljeće bilo toliko kiše kao ove godine.

– To je jedan od razloga, a drugi je taj što nismo mogli fakturisati i knjižiti kao dobit ono što smo ugovorili. Kasnili su ugovori upravo zbog vremenskih uslova – navodi Stojanović.

Smatra da polugodišnji poslovni rezultat u šumarstvu ne znači puno, jer druga polovina godine „obično bude uspješnija“, ističući kako imaju vremena da isprave pozitivan rezultat.

Na konstataciju da neka gazdisnstva imaju dobit, a na Sokocu i veću od milion KM, Stojanović kaže da to šira javnost ne razumije.

– Vi to posmatrate od 1. januara, a treba vidjeti šta je bilo i proteklih godina. Nije realno posmatrati pologudišnji period. Moramo se vratiti unazad. Ako neko iskazuje dobit na šest mjeseci i hvali se time, neka vrati centralnom računu pare pa ćemo mi svi drugi mnogo brže ozdraviti. Ja se ne hvalim, prvi put smo iskazali gubitak, a do kraja godine ispravićemo – poručuje Stojanović.

„Šume RS“ su preduzeće koje ima najveći broj zaposlenih, oko 4.500.

SMANJENA PROIZVODNJA
U Republici Srpskoj je za sedam mjeseci ove godine proizvedeno ukupno 931.650 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili 13,8 odsto manje nego u istom periodu lani. Istovremeno je i prodaja manja za skoro 18 procenata – podaci su republičkog Zavoda za statistiku.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, Igor Andrić, ocenio je da su glavni uzrok smanjenja proizvodnje u šumarstvu loše vremenske prilike s kraja zime i gotovo cijelog proljeća, kada je bilo mnogo kišnih dana, što je otežalo sječu i izvlačenje sortimenata do šumskih stovarišta.
Slaven Gojković, generalni direktor “Šuma RS”, ne gubi nadu. Kaže, ako jesen bude topla i suva, kao prošle godine, preduzeće bi ipak moglo na zelenu granu.

Related Topics:

Društvo

ALARMANTNI PODACI: FBiH ostala bez 11.000 radnih mjesta, ekonomija u padu

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, naveo je da je u ovom entitetu izgubljeno više od 11.000 radnih mjesta.

Naime, on je referišući se na podatke Poreske uprave FBiH napisao da nema oporavka na tržištu rada u ovom entitetu.

“Trideset prvog oktobra na evidenciji je bilo 547.520 zaposlenih, za 4.322 manje zaposlenih u odnosu na početak godine, što 2025. uz pandemijsku 2020. čini godinom pada broja zaposlenih u posmatranoj dekadi”, navodi Čavalić.

Prema njegovim riječima, posmatrano po broju zaposlenih, trenutno je FBiH bliže decembru 2023. godine nego decembru 2024. godine.

“Zbog toga ovo zovemo godinom koju su pojeli skakavci. Ako računamo i oportunitetni trošak od 6.854 zaposlenih (koliko se u ovom periodu povećao broj tokom 2024. godine), onda je jasno da smo izgubili više od 11.000 radnih mjesta. Ovi kadrovi su, nažalost, prvi u redu za odlazak vani”, istakao je Čavalić.

Dodao je da je sasvim očigledno da postojeće ekonomske politike ne daju rezultate, već prave štetu i destrukciju.

“Pad zaposlenosti, rast inflacije shodno podacima Centralne banke BiH i opšte nezadovoljstvo radnika, poslodavaca, potrošača. Ne mogu to sakriti razni stranački pamfleti, smiješne komparacije i slično. Podaci su tu i jasni su”, naglasio je on.

Prema podacima Poreske uprave FBiH, broj zaposlenih na dan 31. oktobar ove godine je 547.520.

“U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. septembar 2025. godine, kada je iznosio 547.065, broj zaposlenih veći je za 455. Prema službenim evidencijama, djelatnosti u kojima je došlo do povećanja broja zaposlenih uključuju: djelatnost vanteritorijalnih organizacija i organa, obrazovanje, kancelarijske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme, trgovina na veliko i malo motornim vozilima i motociklima, popravak motornih vozila i motocikala i druge djelatnosti”, naveli su iz Poreske uprave FBiH.

Istakli su da djelatnosti u kojima je došlo do smanjenja broja zaposlenih uključuju javnu upravu i odbranu, skladištenje i pomoćne djelatnosti u prevozu, djelatnost posredovanja u zapošljavanju, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, proizvodnju odjeće i druge djelatnosti.

U FBiH je, prema podacima Poreske uprave, krajem 2023. godine bilo 544.437 zaposlenih, a krajem 2024. 551.842 radnika.

Nastavi čitati

Društvo

MUP RS IMA NOVI CJENOVNIK! Evo koliko košta alkotest, zapisnik o saobraćajnoj nezgodi, premještanej vozila…

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske donijelo je odluku o cijeni usluga koje MUP pruža, u kojoj je navedeno da alkotestiranje, pri pružanju usluga trećim licima, kada se utvrdi nedozvoljena koncentracija alkohola, košta 50 maraka, dok je izrada zapisnika o saobraćajnoj nezgodi 30 KM.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, ova odluka je stupila na snagu prije nekoliko dana.

Testiranje vozača

Testiranje vozača na prisustvo droga, kada bude utvrđeno da je pozitivan, naplaćuje se 70 maraka.

Izrada službene zabilješke o saobraćajnoj nezgodi košta 30 KM, a izrada foto-dokumentacije o nezgodi je 50 KM.

Nepropisno parkiranje

Definisana je i naknada troškova pri premještanju nepropisno parkiranih vozila. Započeto premještanje vozila, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, naplaćuje se 30 KM.

Za premještanje vozila na udaljenosti do dva kilometra od mjesta deponovanja cijena je 40 maraka, a od dva do 10 km cijena iznosi 60 KM.

Za premještanje iznad 10 kilometara, cijena iznosi 90 KM. Čuvanje vozila na depou košta 10 maraka dnevno, tačnije po jednom započetom danu.

Oružni list

Kada je u pitanju naknada troškova za obrasce, oružni list košta 20 KM. Dozvola za nošenje oružja naplaćuje se 30, legitimacija pripadnika obezbjeđenja 20, a detektivska legitimacija 50 maraka.

Nastavi čitati

Društvo

“ŽELJEZNICE RS” VOZE POČASNI KRUG: Hoće li “Pavgord” preuzeti teretni saobraćaj na prugama Srpske?

Nakon preuzimanja “Mitalove” Željezare u Zenici i Rudnika u Omarskoj, fočanski biznismen Gordan Pavlović, odnosno njegova firma “Pavgord”, namjerava da preuzme i prevoz rude, i tako potopi “Željeznice Republike Srpske”.

Kako za Srpskainfo kaže Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara Republike Srpske, ovu priču još niko nije zvanično potvrdio, ali se ona već mjesecima pronosi prugama od Zvornika do Novog Grada.

“Navodno, postoje indicije da “Pavgord” hoće da registruje svog operatera i da sam vozi svoju rudu, od Omarske do Zenice. Ako bi se to desilo, “Željeznice RS” bi ostale bez prihoda od oko 37 miliona godišnje”, kaže Dobraš.

Inače, teretni prevoz je jedina djelatnost u kojoj “Željeznice Republike Srpske” zarađuju, a gro te zarade čini upravo prevoz rude od Omarske do Zenice. Tim prihodom se, kako kažu poznavaoci prilika, finansira i kakvo takvo održavanje infrastrukture, to jest pruga, a dobrim dijelom i putnički saobraćaj.

Da “priče koje se pronose prugom” imaju osnova, svjedoče i nedavne izjave premijera Save Minića i ministra saobraćaja Zorana Stevanovića.

Prvo je Minić izjavio da putnički saobraćaj na “Željeznicama Republike Srpske” treba ukinuti, jer je neisplativ, pošto, kako je rekao, “ima slučajeva da lokomotiva sa sedam-osam vagona prevozi svega dva-tri putnika“. Ukidanje putničkog prevoza značilo bi i ukidanje ili drastično smanjenje subvencija iz budžeta Srpske za “Željeznice Republike Srpske”.

Nakon premijerove bombe resorni ministar Stevanović je malo “spustio loptu” izjavivši da putnički saobraćaj neće biti ukinut, ali i da “treba razmišljati u nekoliko pravaca”.

“Treba razmišljati u nekoliko pravaca. U svakoj zemlji vlasništvo države su pruge, te objekti uz nju”, rekao je Stevanović u podkastu Srne.

Dakle, sigurno je samo da će “državna” to jest javna ostati oronula i u korov zarasla pruga i “objekti uz nju”.

A ostalo? Vozovi, vagoni, radionice, ili jednom riječju operateri putničkog i teretnog saobraćaja? To je ostalo nedorečeno.

“Očigledno je da neko želi da operater bude privatnik. Taj bi operater sutra imao svoju politiku i svoje interese i on, logično, ne bi radio u interesu Republike Srpske, niti u interesu “Željeznice Republike Srpske”, nego za svoj profit”, poručio je predsjednik Sindikata mašinovođa Republike Srpske Simo Cvjetković.

Cvjetković se pita ko će zaštiti “nacionalnog operatera”, koji je sada, organizaciono gledano, dio “Željeznica Republike Srpske”. Pitanje je retoričko, jer to bi morala uraditi Vlada Republike Srpske, koja je, u ime Republike Srpske, stopostotni vlasnik “Željeznica Republike Srpske”.

“Svu su imovinu uzeli od “Željeznica Republike Srpske”, svaki je kredit išao preko Vlade RS, a sada hoće da daju nekom drugom da radi na našim prugama i hoće da nas ubijede da je to neko rješenje. A nije rješenje. Ako bude uveden drugi operater, radnici će biti tehnološki višak, a “Željeznice Republike Srpske” će potonuti”, kaže Cvjetković.

Ono o čemu, za sada, javno i bez okolišanja govore samo sindikalci, nagoviješteno je “u rukavicama” kroz neke poteze menadžmenta “Željeznica Republike Srpske” na čelu sa Slađanom Jovićem.

Postojao je prijedlog da se željezničke radionice, koje rade ispod cijene za “svoju kuću”, zbog nerentabilnosti, daju pod koncesiju. Ako bi se to desilo, koncesionar bi bez sumnje enormno podigao cijene usluga i to bi bio kamen o vratu i za putnički i za teretni saobraćaj. A onda bi se pojavio spasilac u vidu novog operatera.

Ovakav scenario nije nemoguć, on se čak uklapa u obavezu restrukturiranja “Željeznica Republike Srpske” po programu Svjetske banke iz 2017. godine.

Ovaj proces je finansiran kreditom Svetske banke od 100 miliona KM, koje će građani Republike Srpske vraćati 32 godine.

Jedna od ključnih obaveza po tom programu je bila da se “Željeznice Republike Srpske” transformišu u holding i podijele na 3 preduzeća: za prevoz putnika, za teretni prevoz i za infrastrukturu.

To je trebalo da bude završeno još prije četiri godine, ali nikad nije urađeno. Potrošeno je 100 miliona KM narodnih para, a “Željeznice Republike Srpske” su ostale ono što su i bile: jedno preduzeće sa tri sektora i milionskim gubicima, koje ima manjak radnika u operativi, a višak dobro plaćenih menadžera i koordinatora.

Akumulirani gubitak “Željeznica Republike Srpske” je 288 miliona KM. U preduzeću ima oko 1.700 zaposlenih, a prema tvrdnjama sindikata, na operacijama nedostaje čak 450 željezničara.

“Plate često kasne, pruge su u očasnom stanju, ali je zato upravna zgrada ušminkana i kupljeno je 25 novih “pežo” vozila. kap da smo neka fensi agencija za promet nekretninama”, kaže Jelenko Dobraš.

Nastavi čitati

Aktuelno