Connect with us

Društvo

KAKO JE MOGUĆE DA SU ŠUME SRPSKE U MILIONSKOM MINUSU?! Najlošiji rezultat imalo ŠG “Banjaluka”

Javno preduzeće „Šume RS“ su u prvoj polovini godine poslovale sa gubitkom većem od 5,1 miliona KM jer su negativan finansijski rezultat imala 22 organizaciona dijela.

Po podacima koje je Srpskainfo dobila iz uprave ovog javnog preduzeća, najlošiji finansijski rezultat imalo je Šumsko gazdinstvo „Banjaluka“ koje je prikazalo gubitak od 963.391 KM u prvih šest mjeseci ove godine.

Dobit u poslovanju prikazalo je deset preduzeća, a najbolji rezultat među njima je prikazalo Šumsko gazdinstvo „Romanija“ Sokolac od oko 1,1 milion KM.

U upravi „Šuma RS“ imaju kratko obrazloženje o lošem poslovnom rezultatu.

– Zbog loših vremenskih uslova u drugom kvartalu ove godine, JP „Šume RS“ je plan proizvodnje realizovalo sa 78 odsto, te je shodno tome iskazan gubitak od 5.112.261 KM – kažu u ovom preduzeću.

Dodaju samo kako je ovu godinu obilježio i pad potražnje za šumskim drvnim sortimentima za razliku od prethodnih.

Pokušaj da dobijemo komentar direktora šumskog gazdinstva koji je ostvario najlošiji rezultat je bio bezuspješan.

Na čelu ovog gazdinstva je Velibor Stanić.

Ono što je najzanimljivije jeste to da su sva šumska gazdinstva poslovala u identičnim uslovima, a da su prikazala velike razlike u poslovanju. Neka od njih se nalaze na veoma kratkoj udaljenosti, odnosno posluju i u sličnim ili čak indentičnim geografskim uslovima.

Tako je bilo dugo, hladno i kišovito proljeće u šumama koja pripada ŠG „Romanija“ koje je prikazalo dobit veću od 1,1 milion KM, dok je ŠG „Maglić“ Foča prikazalo gubitak od 481.042 KM.

Tražili smo komentar ova dva direktora, koji su i narodni poslanici u Narodnoj skupštini RS.

Strahinja Bašević, direktor ŠG „Romanija“ Sokolac, za Srpskainfo ocjenjuje da je proizvodno-finansijski rezultat refleksija domaćinskog pristupa u radu.

– Proizvodno-finansijski rezultat ostvarili smo u skladu sa planom. Imali smo naravno i otežavajućih faktora što se tiče samih vremenskih uslova, a poznato je da je prvi dio godine bio jako kišan što je za naše poslovne aktivnosti izuzetno otežavajuća okolnost. Međutim, uz korektan odnos sa izvođačima radova i obostrano razumijevanje uspjeli samo da, kada su se stabilizovali vremenski uslovi, svako da svoj maksimum i da prevaziđemo problematiku koja je na nivou javnog preduzeća izazvala ogromne probleme i gubitak u poslovanju od nekoliko miliona na polugodišnjem nivou – navodi Bašević.

Napominje da je i prošlogodišnji rezultat bio isto takav da su svrstani na prvo mjesto što se tiče poslovanja u šumama, te da su nekoliko godina ranije bili među nekoliko prvih u vrhu.

Na konstatatciju da se dobar poslovni rezultat može ostvariti ako se hoće, Bašević navodi da ne postoji prepreka za to ako postoji domaćinski pristup u poslovanju.

Zašto onda većina šumskih gazdinstava ima negativan finansijski rezultat?

Spomenko Stojanović, direktor ŠG „Maglić“ Foča, kaže da u 38 godina radnog iskustva ne pamti da je u drugom kvartalu, odnosno na proljeće bilo toliko kiše kao ove godine.

– To je jedan od razloga, a drugi je taj što nismo mogli fakturisati i knjižiti kao dobit ono što smo ugovorili. Kasnili su ugovori upravo zbog vremenskih uslova – navodi Stojanović.

Smatra da polugodišnji poslovni rezultat u šumarstvu ne znači puno, jer druga polovina godine „obično bude uspješnija“, ističući kako imaju vremena da isprave pozitivan rezultat.

Na konstataciju da neka gazdisnstva imaju dobit, a na Sokocu i veću od milion KM, Stojanović kaže da to šira javnost ne razumije.

– Vi to posmatrate od 1. januara, a treba vidjeti šta je bilo i proteklih godina. Nije realno posmatrati pologudišnji period. Moramo se vratiti unazad. Ako neko iskazuje dobit na šest mjeseci i hvali se time, neka vrati centralnom računu pare pa ćemo mi svi drugi mnogo brže ozdraviti. Ja se ne hvalim, prvi put smo iskazali gubitak, a do kraja godine ispravićemo – poručuje Stojanović.

„Šume RS“ su preduzeće koje ima najveći broj zaposlenih, oko 4.500.

SMANJENA PROIZVODNJA
U Republici Srpskoj je za sedam mjeseci ove godine proizvedeno ukupno 931.650 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili 13,8 odsto manje nego u istom periodu lani. Istovremeno je i prodaja manja za skoro 18 procenata – podaci su republičkog Zavoda za statistiku.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, Igor Andrić, ocenio je da su glavni uzrok smanjenja proizvodnje u šumarstvu loše vremenske prilike s kraja zime i gotovo cijelog proljeća, kada je bilo mnogo kišnih dana, što je otežalo sječu i izvlačenje sortimenata do šumskih stovarišta.
Slaven Gojković, generalni direktor “Šuma RS”, ne gubi nadu. Kaže, ako jesen bude topla i suva, kao prošle godine, preduzeće bi ipak moglo na zelenu granu.

Related Topics:

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno