Connect with us

Društvo

KAKO JE MOGUĆE DA SU ŠUME SRPSKE U MILIONSKOM MINUSU?! Najlošiji rezultat imalo ŠG “Banjaluka”

Javno preduzeće „Šume RS“ su u prvoj polovini godine poslovale sa gubitkom većem od 5,1 miliona KM jer su negativan finansijski rezultat imala 22 organizaciona dijela.

Po podacima koje je Srpskainfo dobila iz uprave ovog javnog preduzeća, najlošiji finansijski rezultat imalo je Šumsko gazdinstvo „Banjaluka“ koje je prikazalo gubitak od 963.391 KM u prvih šest mjeseci ove godine.

Dobit u poslovanju prikazalo je deset preduzeća, a najbolji rezultat među njima je prikazalo Šumsko gazdinstvo „Romanija“ Sokolac od oko 1,1 milion KM.

U upravi „Šuma RS“ imaju kratko obrazloženje o lošem poslovnom rezultatu.

– Zbog loših vremenskih uslova u drugom kvartalu ove godine, JP „Šume RS“ je plan proizvodnje realizovalo sa 78 odsto, te je shodno tome iskazan gubitak od 5.112.261 KM – kažu u ovom preduzeću.

Dodaju samo kako je ovu godinu obilježio i pad potražnje za šumskim drvnim sortimentima za razliku od prethodnih.

Pokušaj da dobijemo komentar direktora šumskog gazdinstva koji je ostvario najlošiji rezultat je bio bezuspješan.

Na čelu ovog gazdinstva je Velibor Stanić.

Ono što je najzanimljivije jeste to da su sva šumska gazdinstva poslovala u identičnim uslovima, a da su prikazala velike razlike u poslovanju. Neka od njih se nalaze na veoma kratkoj udaljenosti, odnosno posluju i u sličnim ili čak indentičnim geografskim uslovima.

Tako je bilo dugo, hladno i kišovito proljeće u šumama koja pripada ŠG „Romanija“ koje je prikazalo dobit veću od 1,1 milion KM, dok je ŠG „Maglić“ Foča prikazalo gubitak od 481.042 KM.

Tražili smo komentar ova dva direktora, koji su i narodni poslanici u Narodnoj skupštini RS.

Strahinja Bašević, direktor ŠG „Romanija“ Sokolac, za Srpskainfo ocjenjuje da je proizvodno-finansijski rezultat refleksija domaćinskog pristupa u radu.

– Proizvodno-finansijski rezultat ostvarili smo u skladu sa planom. Imali smo naravno i otežavajućih faktora što se tiče samih vremenskih uslova, a poznato je da je prvi dio godine bio jako kišan što je za naše poslovne aktivnosti izuzetno otežavajuća okolnost. Međutim, uz korektan odnos sa izvođačima radova i obostrano razumijevanje uspjeli samo da, kada su se stabilizovali vremenski uslovi, svako da svoj maksimum i da prevaziđemo problematiku koja je na nivou javnog preduzeća izazvala ogromne probleme i gubitak u poslovanju od nekoliko miliona na polugodišnjem nivou – navodi Bašević.

Napominje da je i prošlogodišnji rezultat bio isto takav da su svrstani na prvo mjesto što se tiče poslovanja u šumama, te da su nekoliko godina ranije bili među nekoliko prvih u vrhu.

Na konstatatciju da se dobar poslovni rezultat može ostvariti ako se hoće, Bašević navodi da ne postoji prepreka za to ako postoji domaćinski pristup u poslovanju.

Zašto onda većina šumskih gazdinstava ima negativan finansijski rezultat?

Spomenko Stojanović, direktor ŠG „Maglić“ Foča, kaže da u 38 godina radnog iskustva ne pamti da je u drugom kvartalu, odnosno na proljeće bilo toliko kiše kao ove godine.

– To je jedan od razloga, a drugi je taj što nismo mogli fakturisati i knjižiti kao dobit ono što smo ugovorili. Kasnili su ugovori upravo zbog vremenskih uslova – navodi Stojanović.

Smatra da polugodišnji poslovni rezultat u šumarstvu ne znači puno, jer druga polovina godine „obično bude uspješnija“, ističući kako imaju vremena da isprave pozitivan rezultat.

Na konstataciju da neka gazdisnstva imaju dobit, a na Sokocu i veću od milion KM, Stojanović kaže da to šira javnost ne razumije.

– Vi to posmatrate od 1. januara, a treba vidjeti šta je bilo i proteklih godina. Nije realno posmatrati pologudišnji period. Moramo se vratiti unazad. Ako neko iskazuje dobit na šest mjeseci i hvali se time, neka vrati centralnom računu pare pa ćemo mi svi drugi mnogo brže ozdraviti. Ja se ne hvalim, prvi put smo iskazali gubitak, a do kraja godine ispravićemo – poručuje Stojanović.

„Šume RS“ su preduzeće koje ima najveći broj zaposlenih, oko 4.500.

SMANJENA PROIZVODNJA
U Republici Srpskoj je za sedam mjeseci ove godine proizvedeno ukupno 931.650 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili 13,8 odsto manje nego u istom periodu lani. Istovremeno je i prodaja manja za skoro 18 procenata – podaci su republičkog Zavoda za statistiku.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, Igor Andrić, ocenio je da su glavni uzrok smanjenja proizvodnje u šumarstvu loše vremenske prilike s kraja zime i gotovo cijelog proljeća, kada je bilo mnogo kišnih dana, što je otežalo sječu i izvlačenje sortimenata do šumskih stovarišta.
Slaven Gojković, generalni direktor “Šuma RS”, ne gubi nadu. Kaže, ako jesen bude topla i suva, kao prošle godine, preduzeće bi ipak moglo na zelenu granu.

Društvo

RATNI VETERANI IDU U PROTESTE! “Ovako više ne ide”

Iz Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, koje je najglasnije sa zahtjevima da vlasti nešto konačno učine na poboljšanju statusa bivših boraca VRS, poručuju da je sada “samo pitanje dana” kada će ratni veterani, kako najavljuju, izaći na ulice i krenuti s masovnim protestima.
Nedavno je održana sjednica predsjedništva našeg udruženja, gdje su donijeti i pojedini zaključci o toj temi. Bivši borci su nezadovoljni i traže konkretne akcije – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske Nedeljko Klincov.

Osvrćući se na to što su, umjesto bivšim borcima, političari već početkom ove godine odlučili da sebi podignu plate, Klincov kaže da je to najbolji dokaz o kakvoj se “neviđenoj pohlepi radi”.

– Strašno je da ti ljudi, od kojih su velika većina milioneri, nemaju minimum saosjećenja prema onima koji jedva sastavljaju kraj s krajem, a kakvih je ogroman broj u Republici Srpskoj. Borci koji su stvarali Srpsku potpuno su gurnuti na margine. Mi ćemo 3. juna održati skupštinu našeg udruženja i jedna od glavnih tačaka o kojoj ćemo raspravljati biće poziv na masovne proteste. Jasno je svima da ovako više ne ide – poručuje Klincov.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno sa pljuskovima, ali TEMPERATURA DO 28 STEPENI

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa povremenim lokalnim pljuskovima, uz dnevnu temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

U prvom dijelu dana na jugu i zapadu biće oblačno uz slabu i povremenu kišu, a u ostalim predjelima suvo uz sunčane periode i toplije.

Sredinom dana i tokom poslijepodneva prolazna kiša i pljuskovi će se premještati od zapada ka sjeveru i istoku, dok se tokom noći sa četvrtka na petak na sjeverozapadu očekuje jače naoblačenje koje do jutra donosi jaku i ponegdje obilniju kišu.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 13, u višim predjelima od šest stepeni, a dnevna od 21 do 28 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu i planinama povremeno jak jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

Da li BiH ima DOVOLJNO LJUDSTVA I OPREME za borbu sa VATRENOM STIHIJOM?

Bosnu i Hercegovinu je tokom 2024. godine zadesio veliki broj požara, koji su zbog nepristupačnosti terena na kojem su buknuli nerijetko prijetili i stanovništvu, ali i uništavanju prirodnih bogatstava, prije svega šume i nacionalnih parkova.

Nažalost, u pojedinim situacijama imali smo primjer da nadležni nisu željeli dati saglasnost za djelovanje pomoći iz regiona i tako su zasigurno onemogućili da se problem, odnosno vatra, što prije ugasi, sa što manjim posljedicama.

Da li su nakon takvih dešavanja nadležni u BiH djelimično progledali, pa prije svega politiku ostavili sa strane, daće odgovor Savjet ministara BiH, kojem je Ministarstvo bezbjednosti BiH uputilo prijedlog odluke koja podrazumijeva da, ukoliko svi domaći kapaciteti budu angažovani u borbi sa vatrenom stihijom, bude zatražena i međunarodna pomoć.

Ona bi, kako piše u odluci, podrazumijevala angažovanje vatrogasnih snaga, sredstava i letjelica za gašenje požara sa posadom, a ta pomoć mogla bi biti zatražena od svih zemalja sa kojima BiH ima potpisane sporazume i memorandume o saradnji u zaštiti i spasavanju.

“Pomoć će biti zatražena isključivo u slučaju kada svi raspoloživi domaći kapaciteti, uključujući vatrogasne jedinice, resurse civilne zaštite, Oružanih snaga BiH i drugih nadležnih službi na svim nivoima vlasti, budu u potpunosti angažovani i kada procjena situacije ukaže na to da BiH vlastitim resursima nije u mogućnosti efikasno odgovoriti na prijetnju”, navodi se u odluci.

A dok nadležni pripremaju pomoć “za svaki slučaj”, provjerili smo koliki su zaista resursi i kapaciteti onih koji svake godine rizikuju svoje živote pri gašenju požara.

“Spremni smo apsolutno”, tvrdi Boris Trninić, direktor Civilne zaštite Republike Srpske.

On se nada da u slučaju eventualnih problema kao 2024. godine, političari neće biti u glavnoj ulozi, već će se podrediti spasavanju stanovništva, imovine i ostalog.

“Da se nije prošle godine miješala politika, ne bi bilo onoliko štete. Nadamo se da će primjenom pomenute odluke biti puno efikasnije ukoliko bude trebalo da se djeluje”, kaže Trninić za “Nezavisne” te uvjerava da Civilna zaštita RS ima dovoljno ljudstva i opreme, kao i da su tu i vatrogasne jedinice.

Najveći problem za vatrogasce i civilnu zaštitu su izuzetno nepristupačni tereni u BiH, gdje po pravilu i dolazi do požara. U takvim situacijama, sa zemlje je nemoguće djelovati, zbog čega veliku pomoć imaju od strane MUP-a Republike Srpske i Oružanih snaga BiH. Boban Kusturić, načelnik Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da na raspolaganju imaju tri helikoptera za gašenje požara.

“Imamo tri helikoptera sa kapacitetom hiljadu litara svaki. Plus imamo i jedan helikopter za izviđanje požara”, pojašnjava Kusturić. Ukoliko bi eventualno stigao poziv za pomoć pri gašenju požara sa nivoa Savjeta ministara BiH ili Oružanih snaga BiH, navodi da će o tome odlučivati Vlada RS.

“Procedura je da se treba obratiti Vladi RS, pa će oni odlučiti o tome”, kazao je Kusturić.

Letjelicama raspolažu i Oružane snage BiH.

Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, kaže da OS BiH imaju četiri helikoptera, a da se najmanje dva koriste kada je to potrebno, što je i rađeno 2024. godine.

“Procedura je da se ide preko Ministarstva sigurnosti BiH, pa Predsjedništva BiH pa na Oružane snage BiH, kako bi angažovali pripadnike Oružanih snaga i njihovu opremu. To je prošle godine jako dobro funkcionisalo, iako je bilo najviše letova. Čak 14 gašenja požara je bilo prošle godine putem helikoptera. Angažovali smo dva puta i EUFOR, jednom i Hrvatsku, tako da imamo dovoljno kapaciteta”, poručuje Brašnjić.

Ipak, on priznaje da se sve ovo mora dodatno ojačati.

“Imamo problem kada su požari na otvorenim prostorima zato što se mora to gasiti samo letjelicama zbog nepristupačnosti prostoru. Drugi veliki problem je što i dalje imamo veliku površinu koja je minirana, opasno je slati ljude na neka mjesta, naročito po tim planinama i šumama i onda se moraju angažovati letjelice”, kaže on za “Nezavisne”.

Podsjeća da je još 2022. godine donesen zaključak o uspostavljanju agencije koja će se samo baviti konkretnim rješenjima za problem požara, ali da ništa nije urađeno.

“Mi smo predlagali da ta agencija u početku bude pri FUCZ, da nabavimo bar dva air traktora, ali onda i sami znamo da bi to svakako bio tehnički problem u smislu angažovanja pilota, jer su njihove plate mnogo veće nego što se može njima dati po zakonu o platama na federalnom nivou. Imamo tih nekih tehničkih problema, ali Vlada se mora odrediti kojom brzinom će to ići”, ističe Brašnjić.

Zato Vladu FBiH nisu čekali u kantonima u Hercegovini. Oni su početkom ove godine nabavili air traktor, koji je iznajmljen od Hrvatske i biće stacioniran u Mostaru.

Pored air traktora, Brašnjić navodi da bi od velike koristi bila i nabavka sistema za brzo otkrivanje požara.

“I tu imamo neke intencije da preko kantona zajedno krenemo u nabavku tih tzv. termalnih kamera koje otkrivaju požare. Radimo na tom planu, ali kao direktor FUCZ-a smatram da to može puno bolje i brže, ali i sami znate koliko je ovdje sve decentralizovano, jer imamo federalnu, pa kantonalnu te državnu upravu”, zaključio je Brašnjić.

Nastavi čitati

Aktuelno