U Pentagonu navodno raste otpor prema američkom ministru odbrane Pitu Hegsetu, a grupa vojnih i civilnih zvaničnika već mjesecima prikuplja dokumentaciju koju bi mogla predati Kongresu.

Prema pisanju britanskog Daily Mail-a, materijali bi mogli poslužiti kao osnova za pokretanje postupka opoziva ili dodatni pritisak na Hegseta da podnese ostavku.

Tri dosjea na tajnim lokacijama
Prema izvorima koje citira Daily Mail, dokumentacija se čuva na tri odvojene lokacije, iz bezbjednosnih razloga. Jedan komplet nalazi se u sefu za oružje u kući visokog američkog oficira u sjevernoj Virdžiniji, drugi u bankovnom sefu u Vašingtonu, dok je treći pohranjen na nepoznatoj lokaciji na zapadnoj obali SAD.

Neimenovani izvori tvrde da su tokom posljednje 22 mjeseca prikupljani imejlovi, službene bilješke i zapisnici sa sastanaka. Dokumenti navodno opisuju slučajeve u kojima su Hegset i njegovi najbliži saradnici ignorisali strateška i pravna upozorenja, napadali stručnjake koji su ih iznosili i uskraćivali informacije Kongresu i javnosti.Pretraži rečnik

U dosjeima se, prema tim navodima, nalaze i primjeri pritisaka na podređene koji su dovodili u pitanje odluke rukovodstva ili su bili označeni kao nelojalni, previše „woke“, gojazni ili zbog svoje seksualne orijentacije.

Izvori tvrde da je cilj da se dokumentacija i svjedočenja zaposlenih u Pentagonu stave na raspolaganje kongresmenima zainteresovanim za istragu.

Supruga na sastancima i smjene generala
Nezadovoljstvo Hegsetovim rukovođenjem, prema pisanju britanskog lista, počelo je ubrzo nakon njegovog dolaska na čelo Ministarstva odbrane, koje je predsjednik Donald Tramp preimenovao u Ministarstvo rata.

Dodatne kontroverze izazvala je uloga njegove supruge Dženifer Hegset, bivše producentkinje televizije Fox News, koja je, prema navodima izvora, prisustvovala brojnim službenim sastancima.

Njeno učešće u šifrovanim razgovorima na aplikaciji Signal o američkim napadima na Hute u Jemenu u martu 2025. godine izazvalo je dodatne kritike. Pojedini zvaničnici navodno su joj zbog čestog prisustva sastancima dali nadimak „Joko Ono“, po supruzi muzičara Džona Lenona (John Lennon).

Dokumentacija, kako tvrde sagovornici lista, obuhvata i odluke koje je Hegset tokom 2025. donosio bez konsultacija sa obavještajnim, pravnim i drugim stručnjacima.

U tom periodu uslijedio je niz smjena visokih vojnih zvaničnika, među kojima su predsjedavajući Združenog generalštaba, čelnik mornarice, komandanti američkih snaga za Evropu i Afriku, kao i vojni pravni zvaničnici.

Posljednji slučaj koji se navodi jeste smjena general-potpukovnika Breta Silvije, direktora za strategiju, planove i politiku u Združenom generalštabu. Hegset ga je uklonio sa funkcije, a Pentagon je slučaj povezao sa istragom o navodnom neovlašćenom odavanju povjerljivih informacija medijima.

Iran dodatno produbio nezadovoljstvo
Prema tvrdnjama sagovornika Daily Mail-a, nezadovoljstvo je dodatno poraslo zbog načina na koji je Hegset upravljao informacijama o američkim vojnim operacijama u Iranu.

Dok je administracija govorila o uspjehu operacija, izvori lista tvrde da vojska nije bila dovoljno pripremljena za sukob, da su američke baze na Bliskom istoku pretrpjele ozbiljna oštećenja i da su zalihe ključne municije znatno smanjene.

Navode i da je Hegset, uprkos upozorenjima o teškoćama u nastavku sukoba, naredio da velike američke vojne baze budu spremne za najmanje 90 dana rada bez spoljnog snabdijevanja električnom energijom, gorivom, vodom i opremom.

Pentagon je ranije odbacio kritike kao političke intrige i senzacionalističke medijske tvrdnje. U odgovoru na pitanja o novom izvještaju, portparol ministarstva Šon Parnel poručio je da je resor usmjeren na jačanje vojne moći i obezbjeđivanje svega što je potrebno američkim vojnicima.

Može li Hegset biti opozvan?
Prikupljeni materijali mogli bi dobiti političku težinu ukoliko demokrate na izborima za Kongres 3. novembra osvoje većinu u Predstavničkom domu. Prema pisanju Daily Mail-a, njihovi predstavnici već su najavljivali istrage o Hegsetovom rukovođenju Ministarstvom odbrane.

Postupak opoziva, odnosno impičmenta, u SAD može se pokrenuti i protiv članova predsjedničkog kabineta. Ustav predviđa da se postupak odnosi na civilne zvaničnike federalne vlasti, što obuhvata i ministre.

Predstavnički dom ima isključivo pravo da pokrene postupak i usvoji optužne članove prostom većinom glasova. Nakon toga slučaj prelazi u Senat, gdje se održava suđenje. Za osudu i smjenu potrebna je dvotrećinska većina prisutnih senatora.

Takav postupak već je vođen protiv dvojice američkih ministara.

Ministar rata Vilijam Belknap suočio se sa opozivom 1876. godine zbog optužbi za korupciju. Podnio je ostavku neposredno prije glasanja u Predstavničkom domu, ali je postupak ipak nastavljen. Senat ga je na kraju oslobodio optužbi.

Predstavnički dom je 2024. godine izglasao opoziv ministra unutrašnje bezbjednosti Alehandra Majorkasa, zbog njegove politike na granici. Senat je, međutim, odbacio optužbe, zaključivši da ne ispunjavaju ustavne uslove za postupak opoziva.

Za sada nema potvrde da je protiv Hegseta pokrenut novi postupak na osnovu dokumentacije koju, prema tvrdnjama neimenovanih izvora, čuvaju nezadovoljni zvaničnici Pentagona. Njihov plan, kako ga opisuje britanski list, zavisiće i od političkog odnosa snaga u Kongresu nakon izbora.

Daily Mail

Dijete iz ruralnog dijela sjevernog Njujorka preminulo je od malih boginja, što je prvi smrtni slučaj od posljedica te bolesti u toj saveznoj državi u posljednjih 30 godina, saopštili su danas zvaničnici.

Sjedinjene Američke Države su 2000. godine zaustavile širenje malih boginja unutar zemlje zahvaljujući visokoj stopi vakcinacije.

Međutim, posljednjih godina stopa vakcinisanosti pala je ispod 95 odsto, nivoa koji je neophodan za sprečavanje širenja te virusne bolesti.

Hokul je kazala da je smrt djeteta “poražavajući podsjetnik na to šta je u pitanju kada Vašington svjesno poništava decenije napretka u zaštiti Amerikanaca od bolesti koje mogu da se spriječe”.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrdili su tri smrtna slučaja povezana sa malim boginjama u SAD ove godine, dok državne zdravstvene službe prijavljuju veći broj.

Zdravstveni zvaničnici u Pensilvaniji prijavili su pet smrtnih slučajeva, a istražuju i mogući šesti, prenosi Tanjug.

Početkom oktobra, Hokul je proglasila vanredno stanje zbog pojave malih boginja u susjednim državama i ruralnim dijelovima Njujorka.

Tom uredbom proširen je krug osoba ovlašćenih za davanje vakcina protiv malih boginja, uključujući bolničare i babice, dok je medicinskim sestrama i tehničarima omogućeno da, zajedno sa ljekarima, izdaju naloge za testiranje.

Francuska policija očekuje da bi protesti srednjoškolaca i studenata, zakazani za danas, 3. Novembra, popodne u Parizu, mogli da okupe između 15.000 i 30.000 ljudi, dok je ruta demonstracija i dalje neizvjesna zbog spora organizatora i policije.

Interfac IDF je predložio rutu od Trga Panteon, u petom arondismanu, do sjedišta udruženja poslodavaca Medef, u sedmom arondismanu, prenosi Tanjug.

Sporna ruta

Pariska policijska prefektura zabranila je tu trasu, ocjenjujući da nije u skladu sa bezbjednosnim ograničenjima i upozoravajući da se polazište nalazi na veoma posjećenoj turističkoj lokaciji.

Umjesto nje, predložila je rutu na obodu grada, između Port de Šaranton i Port de Montrej.

“Ne prihvatamo ovaj put”, rekla je članica Interfac IDF-a Kopelija Moro.

Studentske organizacije osporile su zabranu pred upravnim sudom, pa će konačna ruta zavisiti od odluke suda.

Neće biti samo studenti

Vlasti očekuju da bi protestu, pored studenata, mogli da se pridruže željeznički radnici, srednjoškolci, članovi ljevičarskog studentskog sindikata UNEF i Nove antikapitalističke partije (NPA) iz unutrašnjih predgrađa Pariza.

Francuski premijer Sebastijan Lekorni saopštio je da planira ponovni sastanak sa srednjoškolcima, prenio je juče Blumberg, pozivajući se na neimenovani izvor iz Lekornijevog kabineta.

Navodno, do sastanka bi trebalo da dođe sljedeće sedmice.

Protesti srednjoškolaca i studenata u Francuskoj počeli su sredinom septembra zbog nedostatka nastavnog osoblja, loših uslova u školama i nezadovoljstva stanjem u obrazovnom sistemu.

Na demonstracijama prošle subote učestvovalo je više od 300.000 ljudi.

Među glavnim zahtjevima demonstranata su veća ulaganja u obrazovanje, zapošljavanje nastavnika, smanjenje broja učenika u odjeljenjima i reforma sistema za upis na fakultete.