Connect with us

Svijet

KAKO NAPADI IZRAELA utiču na privredu Irana i cijenu nafte

Cijena nafte je početkom oktobra porasla za više od dva odsto nakon što je Iran izveo raketne napade na Izrael. Izraelski napadi na ciljeve u Iranu sada jasno ukazuju na to koji su interesi u igri.

Prema riječima portparola izraelske vojske, Danijela Hagarija, izraelski noćni napadi 26. oktobra ciljali su iranske fabrike raketa. SAD, kao ključni saveznik Izraela, zatražile su od izraelske vlade da izbjegne napade na iranska nuklearna postrojenja i naftna polja.

Postoji važan razlog za ovaj zahtjev: prema analitičarima iz Capital Economics-a, Iran pokriva oko četiri odsto svjetskih potreba za naftom, prenosi DW.
Izvoz nafte predstavlja važan izvor prihoda za Iran. Iako su SAD 2018. godine napustile nuklearni sporazum s Iranom i ponovo uvele sankcije na iransku naftu, Iran i dalje uspijeva da prodaje naftu – većinom Kini. Ministar za naftu Džavad Ovji je u martu izvijestio da je izvoz nafte u 2023. godini donio više od 35 milijardi dolara, o čemu je pisao i Financial Times.

Prema analitičkoj kući Vortexa, specijalizovanoj za energetski sektor, iranski dnevni izvoz porastao je na prosječno 1,56 miliona barela od januara do maja 2024. godine.

„Povećanje izvoza omogućeno je rastom proizvodnje sirove nafte, povećanom potražnjom iz Kine i širenjem tzv. ‘tamne flote’,” izvijestila je Vortexa krajem juna 2024.
Izraz „tamna flota“ odnosi se na brodove koji krijumčare naftu kako bi izbjegli sankcije. Prema američkoj organizaciji United Against Nuclear Iran (UANI), iranska „tamna flota“ broji najmanje 383 broda.

Iranska nafta se prodaje s popustom od 20 odsto u odnosu na svjetsku tržišnu cijenu, kako navodi engleska TV stanica Iran International, što predstavlja nadoknadu za rizik koji kupci preuzimaju zbog potencijalnih američkih sankcija.

„Glavni kupci ilegalnih iranskih pošiljki nafte su kineske rafinerije, koje miješaju ove pošiljke sa naftom iz drugih zemalja i u Kini ih deklarišu kao uvoz iz Singapura ili drugih država,“ navodi isti izvor.

Slab rijal i visoka inflacija

Sankcije Zapada pogađaju ne samo naftnu industriju već i međunarodne finansijske transakcije s Iranom, što je dovelo do drastičnog pada vrijednosti rijala. Na crnom tržištu od 2. oktobra 2024. za jedan američki dolar Iranci moraju platiti 580.000 rijala. Za poređenje, nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015. godine, dolar je vrijedio 32.000 rijala.

Sankcije i pad vrijednosti rijala poskupljuju osnovne potrepštine, pogoršavajući situaciju jer Iran ne može samostalno da proizvede dovoljnu količinu hrane za svoje stanovništvo. Trenutna inflacija iznosi oko 40 odsto.

Uporedna analiza ekonomske snage

Iako su prihodi od izvoza nafte stabilizovani, Iran je daleko od toga da postane ekonomska sila.

Ova zemlja sa 88 miliona stanovnika ima skoro deset puta više stanovnika od Izraela, ali je ekonomski mnogo slabija. Iranski BDP je 2023. godine iznosio oko 403 milijarde dolara, dok je izraelski bio oko 509 milijardi dolara.

Razlika je jasna kada se posmatra BDP po glavi stanovnika: prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po glavi stanovnika u Iranu iznosio je 4.663 dolara, dok je u Izraelu iznosio preko 52.000 dolara.

„Zbog sankcija, životni standard srednje klase se vratio na nivo od prije 20 godina,“ izjavio je za DW Džavad Salehi-Isfahani, profesor ekonomije na Virginia Techu.

Korupcija i netransparentnost

Značajna količina novca nestaje unutar netransparentnih struktura vladajućih elita u Iranu. Na listi organizacije Transparency International, Iran zauzima 149. mjesto od 180 zemalja, dok je Izrael na 33. mjestu.

Posebno je nejasna uloga Revolucionarne garde i vjerskih fondacija koje kontrolišu ključne sektore ekonomije. Te institucije ne plaćaju poreze, nisu obavezne da objavljuju finansijske izvještaje i odgovaraju direktno političkom i vjerskom lideru, ajatolahu Aliju Hameneiju.

Nezadovoljstvo stanovništva

Iran ima predsjednika kojeg bira narod, posljednji put izabranog u julu 2024, ali zemlja nije demokratska. Od 80 kandidata za predsjednika, konzervativno Veće čuvara dozvolilo je kandidaturu samo šestorici.

Vlada nastoji da očuva socijalni mir subvencijama za hranu i gorivo, ali i dalje strahuje od nezadovoljstva naroda, koji često izražava svoje nezadovoljstvo kroz proteste protiv političkog režima zbog rastućih cijena ili obavezne nošnje marama za žene.

Rat s Izraelom bio bi za Iran ogroman ekonomski teret, što bi moglo prisiliti vladu da smanji troškove na drugim poljima, dodatno povećavajući nezadovoljstvo stanovništva, prenosi Bankar.me.

Related Topics:

Svijet

JOŠ NIJE KRAJ! Nova istraga protiv Marin Le Pen

Francuske vlasti pokrenule su novu istragu protiv lidera desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen koja je juče proglašena krivom u slučaju pronevjere sredstava iz Evropskog parlamenta, prenosi AFP, pozivajući se na pravosudni izvor.

Nova istraga pokrenuta je nakon što su prijetnje upućene sudijama pariskog krivičnog suda, koji su u ponedeljak osudili Marin Le Pen na petogodišnje lišavanje prava da učestvuje na izborima uz trenutno izvršenje kazne – navodi se u izvještaju.
Uoči Vrhovnog sudskog savjeta Francuske rečeno je da su sudije zadužene za slučaj Marin Le Pen dobile prijetnje. Kancelarija prvog predsjednika Apelacionog suda, Žaka Boularda, takođe je na društvenim mrežama izvještavala o “ličnim napadima na tri sudije u panelu”.

Ministar pravde, Gerald Darmanin, sa svoje strane, nazvao je takve prijetnje neprihvatljivim, a premijer Fransoa Bajru rekao je da je nemoguće kritikovati odluke državnog organa.
Le Pen je juče francuski sud osudio na četvorogodišnju kaznu zatvora, od čega dvije godine uslovno, kao i na novčanu kaznu od 100.000 evra.

Osim Le Pen, za pronevjeru javnih sredstava osuđeno je još osam poslanika njene stranke RN.

RIA Novosti

Nastavi čitati

Svijet

„RUSIJA ODBILA TRAMPOV PLAN“ Putin i dalje ne prihvata sporazum o prekidu sukoba u Ukrajini

Zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Rjabakov otkrio je da je Rusija i zvanično odbila plan američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Ukrajini.
Rjbakov je rekao da Amerika “nije uzela u obzir glavni zahtjev Rusije” te da neće prihvatiti plan kojeg je napravila Trampova administracija.

– Još nismo vidjeli signal od Trampa za Kijev da se ovaj rat treba okončati – rekao je Rjabakov za ruski magazin International Affairs.

Rekao je još da je Rusija “samo vidjela neke šeme” koje bi “vodile drugim šemama” i da od toga “na kraju ne bi bilo ništa.”

Iako je Donald Tramp u svojim planovima isključio mogućnost da Ukrajina uđe u NATO, što je bio jedan od ključnih zahtjeva Rusije za okončanje rata, predsjednik Rusije Vladimir Putin i dalje ne prihvata bilo kakav sporazum za kraj sukoba u Ukrajini.
Tramp je ranije žestoko kritikovao Vladimira Zelenskog, lidera Ukrajine, zbog toga što je bio skeptičan o planovima da se okonča rat u Ukrajini.
Ipak, Zelenski je pod velikim pritiskom pristao i prihvatio sporazum kojim bi se obustavile borbe na mjesec dana, te druge dogovore, primarno onaj kojim bi SAD imale kontrolu nad eksproprijacijom i prodajom ukrajinskih rijetkih minerala.

Bez obzira na to, Rusija nije prihvatila planove za okončanje rata, te je čak i prekršila, kako tvrdi Zelenski, dogovoreni prekid udara na energetsku infrastrukturu, što je bio plod razgovora u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Svijet

IZRAEL BOBARDOVAO BEJRUT,UBIJENO TROJE LJUDI! Testiraju krhko četvoromjesečno primirje

Izraelska vojska je u saopštenju navela da je napala militanta Hezbolaha “koji je nedavno upravljao Hamasovim operativcima i pomagao im”.

Najmanje troje ljudi je ubijeno, a sedmoro je ranjeno u izraelskom vazdušnom napadu na južno predgrađe Bejruta u utorak, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja, dodatno testirajući krhko četvoromjesečno primirje između Izraela i Hezbolaha.

Izraelska vojska je u saopštenju navela da je napala militanta Hezbolaha “koji je nedavno upravljao Hamasovim operativcima i pomagao im”. Napad se dogodio nekoliko dana nakon napada Izraela na južno predgrađe glavnog grada Libana, uporište Hezbolaha poznato kao Dahije.

Libanski predsjednik Džozef Aun osudio je najnoviji izraelski vazdušni napad u utorak, nazvavši ga “opasnim upozorenjem” koje signalizira smišljene namjere protiv Libana. Aun je rekao da rastuća “agresija” Izraela zahtjeva od Libana da pojača diplomatski domet i mobiliše međunarodne saveznike kao podršku punom suverenitetu zemlje.

Libanski premijer Navaf Salam takođe je osudio izraelski napad i rekao da se radi o flagrantnom kršenju Rezolucije UN-a 1701 i dogovora o prekidu vatre. Navaf je rekao da pomno prati posljedice napada u koordinaciji sa ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova.

Sporazum o prekidu vatre prošlog novembra zaustavio je jednogodišnji sukob i naložio borcima Hezbolaha da se povuku iz južnog Libana i uklone svoje vojne baze, da se rasporede libanske snage u to područje i da se povuku izraelske kopnene trupe iz tog područja. Ali strane se međusobno optužuju da nisu u potpunosti ispunile te uslove.

Nastavi čitati

Aktuelno