Connect with us

Svijet

KAKO NAPADI IZRAELA utiču na privredu Irana i cijenu nafte

Cijena nafte je početkom oktobra porasla za više od dva odsto nakon što je Iran izveo raketne napade na Izrael. Izraelski napadi na ciljeve u Iranu sada jasno ukazuju na to koji su interesi u igri.

Prema riječima portparola izraelske vojske, Danijela Hagarija, izraelski noćni napadi 26. oktobra ciljali su iranske fabrike raketa. SAD, kao ključni saveznik Izraela, zatražile su od izraelske vlade da izbjegne napade na iranska nuklearna postrojenja i naftna polja.

Postoji važan razlog za ovaj zahtjev: prema analitičarima iz Capital Economics-a, Iran pokriva oko četiri odsto svjetskih potreba za naftom, prenosi DW.
Izvoz nafte predstavlja važan izvor prihoda za Iran. Iako su SAD 2018. godine napustile nuklearni sporazum s Iranom i ponovo uvele sankcije na iransku naftu, Iran i dalje uspijeva da prodaje naftu – većinom Kini. Ministar za naftu Džavad Ovji je u martu izvijestio da je izvoz nafte u 2023. godini donio više od 35 milijardi dolara, o čemu je pisao i Financial Times.

Prema analitičkoj kući Vortexa, specijalizovanoj za energetski sektor, iranski dnevni izvoz porastao je na prosječno 1,56 miliona barela od januara do maja 2024. godine.

„Povećanje izvoza omogućeno je rastom proizvodnje sirove nafte, povećanom potražnjom iz Kine i širenjem tzv. ‘tamne flote’,” izvijestila je Vortexa krajem juna 2024.
Izraz „tamna flota“ odnosi se na brodove koji krijumčare naftu kako bi izbjegli sankcije. Prema američkoj organizaciji United Against Nuclear Iran (UANI), iranska „tamna flota“ broji najmanje 383 broda.

Iranska nafta se prodaje s popustom od 20 odsto u odnosu na svjetsku tržišnu cijenu, kako navodi engleska TV stanica Iran International, što predstavlja nadoknadu za rizik koji kupci preuzimaju zbog potencijalnih američkih sankcija.

„Glavni kupci ilegalnih iranskih pošiljki nafte su kineske rafinerije, koje miješaju ove pošiljke sa naftom iz drugih zemalja i u Kini ih deklarišu kao uvoz iz Singapura ili drugih država,“ navodi isti izvor.

Slab rijal i visoka inflacija

Sankcije Zapada pogađaju ne samo naftnu industriju već i međunarodne finansijske transakcije s Iranom, što je dovelo do drastičnog pada vrijednosti rijala. Na crnom tržištu od 2. oktobra 2024. za jedan američki dolar Iranci moraju platiti 580.000 rijala. Za poređenje, nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015. godine, dolar je vrijedio 32.000 rijala.

Sankcije i pad vrijednosti rijala poskupljuju osnovne potrepštine, pogoršavajući situaciju jer Iran ne može samostalno da proizvede dovoljnu količinu hrane za svoje stanovništvo. Trenutna inflacija iznosi oko 40 odsto.

Uporedna analiza ekonomske snage

Iako su prihodi od izvoza nafte stabilizovani, Iran je daleko od toga da postane ekonomska sila.

Ova zemlja sa 88 miliona stanovnika ima skoro deset puta više stanovnika od Izraela, ali je ekonomski mnogo slabija. Iranski BDP je 2023. godine iznosio oko 403 milijarde dolara, dok je izraelski bio oko 509 milijardi dolara.

Razlika je jasna kada se posmatra BDP po glavi stanovnika: prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po glavi stanovnika u Iranu iznosio je 4.663 dolara, dok je u Izraelu iznosio preko 52.000 dolara.

„Zbog sankcija, životni standard srednje klase se vratio na nivo od prije 20 godina,“ izjavio je za DW Džavad Salehi-Isfahani, profesor ekonomije na Virginia Techu.

Korupcija i netransparentnost

Značajna količina novca nestaje unutar netransparentnih struktura vladajućih elita u Iranu. Na listi organizacije Transparency International, Iran zauzima 149. mjesto od 180 zemalja, dok je Izrael na 33. mjestu.

Posebno je nejasna uloga Revolucionarne garde i vjerskih fondacija koje kontrolišu ključne sektore ekonomije. Te institucije ne plaćaju poreze, nisu obavezne da objavljuju finansijske izvještaje i odgovaraju direktno političkom i vjerskom lideru, ajatolahu Aliju Hameneiju.

Nezadovoljstvo stanovništva

Iran ima predsjednika kojeg bira narod, posljednji put izabranog u julu 2024, ali zemlja nije demokratska. Od 80 kandidata za predsjednika, konzervativno Veće čuvara dozvolilo je kandidaturu samo šestorici.

Vlada nastoji da očuva socijalni mir subvencijama za hranu i gorivo, ali i dalje strahuje od nezadovoljstva naroda, koji često izražava svoje nezadovoljstvo kroz proteste protiv političkog režima zbog rastućih cijena ili obavezne nošnje marama za žene.

Rat s Izraelom bio bi za Iran ogroman ekonomski teret, što bi moglo prisiliti vladu da smanji troškove na drugim poljima, dodatno povećavajući nezadovoljstvo stanovništva, prenosi Bankar.me.

Svijet

SNAŽNA ZIMSKA OLUJA STIŽE U EVROPU! Prouzrokovaće jake vjetrove i snježne padavine

Tokom ovog vikenda u Evropu stiže snažna zimska oluja, koja će donijeti snijeg i zimske uslove širom kontinenta, pokazuje analiza objavljena Severe weather.

Ovaj meteorološki sistem nastaje zbog dubokog niskotlačnog područja koje se razvija nad sjevernim Atlantikom i pomiče prema zapadnoj Evropi donoseći padavine i hladnu vazdušnumasu.

Krećući se prema zapadnoj Evropi, sistem će se intenzivirati preobrazivši se u snažnu zimsku oluju, koja će zahvatiti Irsku i Veliku Britaniju već danas. U subotu će se proširiti prema Belgiji, Holandiji i Francuskoj, a zatim pomaknuti prema Njemačkoj i Alpama. Očekuje se da će tlak oluje padati što će uzrokovati snažne vjetrove i snježne padavine.

Ciklona će se brzo premještati prema jugoistoku tokom vikenda formirajući sekundarni niskotlačni sistem, iznad sjevernog Mediterana. Ovaj siste, dodatno će pojačati snježne padavine u Alpama, Pirenejima i većem dijelu srednje Evrope, uključujući sjevernu Italiju.

Alpski region biće pogođen intenzivnim snježnim padavinama, pogotovo u Francuskoj, Švajcarskoj i Italiji. Očekuje se da će snijeg u Alpama biti vrlo jak, s mogućnošću snježnih nanosa i opasnih uslova na skijalištima.

Oluja bi mogla dovesti do zimskih uslova i na Pirenejima te u sjevernoj Africi. Hladna vazdušna masa mogla bi se proširiti prema jugoistoku donoseći snijeg u viša područja Španije i Portugalije.

Do subote naveče oluja će se premjestiti prema jugoistoku stvarajući sekundarnu ciklonu iznad sjevernog Mediterana. Ova ciklona biće izvor dodatnih snježnih padavina u Alpama i Dinarskom gorju, a može donijeti snijeg i nižim dijelovima Balkana. Očekuje se da će snijeg i dalje padati na višim područjima tokom cijelog vikenda, dok se u nižim krajevima očekuju kiša i vjetrovi, prenio je Indeks.

Snježne padavine za vikend će se proširiti i na niže visine, a snijeg će zahvatiti i gradove poput Londona, Amsterdama i Briselaa. U mnogim područjima vjetrovi će biti vrlo jaki, s mogućnošću stvaranja snježnih nanosa i smanjenje vidljivosti na putevima.

U ponedjeljak će se oluja postupno smirivati, ali hladna vazdušna masa ostaće prisutna u Evropi donoseći niže temperature i mogućnost snijega u mnogim dijelovima kontinenta, uključujući Skandinaviju, Poljsku i istočnu Evropu.

Zimski uslovi nastaviće se širom Evrope tokom prve polovine iduće sedmice. Očekuje se da će hladna vazdušna masa ostati prisutna, uz dodatne snježne padavine i niske temperature u većini zapadne, srednje i istočne Evrope. Snijeg bi i dalje mogao padati u Alpama, na Pirenejima i u Dinarskom gorju, a moguć je i u nekim nižim predjelima.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA PREDNJAČI, AMERIKA POSRĆE Nafta jeftinija, pšenica pada, zlato ide ka istorijskom vrhuncu!

Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, američki indeksi u padu, dok je na tržištu istovremeno zabilježen pad cijena nafte i pšenice i poskupljenje zlata.

Indeks frankfurtske berze DAX je u 9.15 sati porastao na 20.375,15 poena, kao i francuski CAC 40 na 7.351,68 poena, moskovski MOEX na 2.537,19 poena, dok je britanski FTSE 100 pao na 8.343,95 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 44.765,71 poen, indeks S&P 500 na 6.075,11 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 19.700,26 poena.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 68,184 dolara, a cijena nafte Brent na 71,958 dolara.

Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,205 evra za megavat-sat, prenosi Tanjug.

Cijena zlata je porasla na 2.641,33 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,4595 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,05889, što je otprilike isto kao juče.

Nastavi čitati

Svijet

Savjetnici iz Bijele kuće i Kijeva o POBOLJŠANJU RATNE POZICIJE Ukrajine, žele obezbijediti “snažniju poziciju” za pregovore!

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan i šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak razgovarali su u četvrtak o poboljšanju pozicije Kijeva u ratu sa Rusijom, saopštila je Bijela kuća.

Kako je prenio Rojters, dva zvaničnika su razgovarala o tome da se obezbijedi to da Ukrajina u sve buduće pregovore uđe sa snažnije pozicije.

Jermak je krajem prošlog mjeseca izjavio da je Ukrajina spremna da bude domaćin drugog globalnog samita o okončanju rata u najskorijoj budućnosti.

Prvi “mirovni samit” koji je Ukrajina organizovala u junu u Švajcarskoj okupio je više od 90 zemalja, ali njemu nije prisustvovala Rusija.

Moskva je poručila da neće učestvovati ni sljedećem samitu u organizaciji Ukrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno