Svijet
KAKO NAPADI IZRAELA utiču na privredu Irana i cijenu nafte
Cijena nafte je početkom oktobra porasla za više od dva odsto nakon što je Iran izveo raketne napade na Izrael. Izraelski napadi na ciljeve u Iranu sada jasno ukazuju na to koji su interesi u igri.
Prema riječima portparola izraelske vojske, Danijela Hagarija, izraelski noćni napadi 26. oktobra ciljali su iranske fabrike raketa. SAD, kao ključni saveznik Izraela, zatražile su od izraelske vlade da izbjegne napade na iranska nuklearna postrojenja i naftna polja.
Postoji važan razlog za ovaj zahtjev: prema analitičarima iz Capital Economics-a, Iran pokriva oko četiri odsto svjetskih potreba za naftom, prenosi DW.
Izvoz nafte predstavlja važan izvor prihoda za Iran. Iako su SAD 2018. godine napustile nuklearni sporazum s Iranom i ponovo uvele sankcije na iransku naftu, Iran i dalje uspijeva da prodaje naftu – većinom Kini. Ministar za naftu Džavad Ovji je u martu izvijestio da je izvoz nafte u 2023. godini donio više od 35 milijardi dolara, o čemu je pisao i Financial Times.
Prema analitičkoj kući Vortexa, specijalizovanoj za energetski sektor, iranski dnevni izvoz porastao je na prosječno 1,56 miliona barela od januara do maja 2024. godine.
„Povećanje izvoza omogućeno je rastom proizvodnje sirove nafte, povećanom potražnjom iz Kine i širenjem tzv. ‘tamne flote’,” izvijestila je Vortexa krajem juna 2024.
Izraz „tamna flota“ odnosi se na brodove koji krijumčare naftu kako bi izbjegli sankcije. Prema američkoj organizaciji United Against Nuclear Iran (UANI), iranska „tamna flota“ broji najmanje 383 broda.
Iranska nafta se prodaje s popustom od 20 odsto u odnosu na svjetsku tržišnu cijenu, kako navodi engleska TV stanica Iran International, što predstavlja nadoknadu za rizik koji kupci preuzimaju zbog potencijalnih američkih sankcija.
„Glavni kupci ilegalnih iranskih pošiljki nafte su kineske rafinerije, koje miješaju ove pošiljke sa naftom iz drugih zemalja i u Kini ih deklarišu kao uvoz iz Singapura ili drugih država,“ navodi isti izvor.
Slab rijal i visoka inflacija
Sankcije Zapada pogađaju ne samo naftnu industriju već i međunarodne finansijske transakcije s Iranom, što je dovelo do drastičnog pada vrijednosti rijala. Na crnom tržištu od 2. oktobra 2024. za jedan američki dolar Iranci moraju platiti 580.000 rijala. Za poređenje, nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015. godine, dolar je vrijedio 32.000 rijala.
Sankcije i pad vrijednosti rijala poskupljuju osnovne potrepštine, pogoršavajući situaciju jer Iran ne može samostalno da proizvede dovoljnu količinu hrane za svoje stanovništvo. Trenutna inflacija iznosi oko 40 odsto.
Uporedna analiza ekonomske snage
Iako su prihodi od izvoza nafte stabilizovani, Iran je daleko od toga da postane ekonomska sila.
Ova zemlja sa 88 miliona stanovnika ima skoro deset puta više stanovnika od Izraela, ali je ekonomski mnogo slabija. Iranski BDP je 2023. godine iznosio oko 403 milijarde dolara, dok je izraelski bio oko 509 milijardi dolara.
Razlika je jasna kada se posmatra BDP po glavi stanovnika: prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po glavi stanovnika u Iranu iznosio je 4.663 dolara, dok je u Izraelu iznosio preko 52.000 dolara.
„Zbog sankcija, životni standard srednje klase se vratio na nivo od prije 20 godina,“ izjavio je za DW Džavad Salehi-Isfahani, profesor ekonomije na Virginia Techu.
Korupcija i netransparentnost
Značajna količina novca nestaje unutar netransparentnih struktura vladajućih elita u Iranu. Na listi organizacije Transparency International, Iran zauzima 149. mjesto od 180 zemalja, dok je Izrael na 33. mjestu.
Posebno je nejasna uloga Revolucionarne garde i vjerskih fondacija koje kontrolišu ključne sektore ekonomije. Te institucije ne plaćaju poreze, nisu obavezne da objavljuju finansijske izvještaje i odgovaraju direktno političkom i vjerskom lideru, ajatolahu Aliju Hameneiju.
Nezadovoljstvo stanovništva
Iran ima predsjednika kojeg bira narod, posljednji put izabranog u julu 2024, ali zemlja nije demokratska. Od 80 kandidata za predsjednika, konzervativno Veće čuvara dozvolilo je kandidaturu samo šestorici.
Vlada nastoji da očuva socijalni mir subvencijama za hranu i gorivo, ali i dalje strahuje od nezadovoljstva naroda, koji često izražava svoje nezadovoljstvo kroz proteste protiv političkog režima zbog rastućih cijena ili obavezne nošnje marama za žene.
Rat s Izraelom bio bi za Iran ogroman ekonomski teret, što bi moglo prisiliti vladu da smanji troškove na drugim poljima, dodatno povećavajući nezadovoljstvo stanovništva, prenosi Bankar.me.
Svijet
DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!
Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.
Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.
Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.
Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.
Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.
“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.
Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.
Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.
Svijet
Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”
Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.
Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece
Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.
“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.
Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.
Svijet
ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma
Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.
Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.
Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.
Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.
Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.
Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini
Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.
Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.
Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.
Strategija povezivanja odluka
Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.
Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.
“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.
Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.
Zabrinutost među članicama
Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.
Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.
U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:
“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.
Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.
“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO KRIVIČNE PRIJAVE ZBOG „PAPAKA“: Pokretni bilbord svakodnevno će ići od njegove kuće do Narodne skupštine!
-
Politika2 dana agoMINIĆEV PREDSJEDNIČKI BUDŽET OD 100 MILIONA KM? „Kum Mile“ navodno predložio povećanje, a u planu i vrtić nazvan po Dodiku!
-
Politika3 dana ago“NEK SVE OSTANE U PORODICI”! Dodik potvrdio da je njegov sin Igor kandidat za premijera Srpske
-
Politika16 sati agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Politika3 dana agoVRH SDS-a DOŠAO NA VRATA ĆOPIĆU: Vrati mandat stranci!
-
Politika3 dana ago“JADNI POSLANICI”: Stanivuković tvrdi da je Dodik stavio “GAĆE MILE RADIŠIĆA” ispred NS RS
-
Svijet3 dana agoOTKRIVEN UZROK NEZAPAMĆENE OBUSTAVE LETOVA U AMERICI: Svi avioni prizemljeni tokom noći, zemlja bila u vazdušnoj blokadi
-
Svijet22 sata agoETIAS MIJENJA PUTOVANJA U EU: Građani BiH moraće plaćati 20 evra za elektronsko odobrenje
