Connect with us

Društvo

KAKO SAČUVATI PANČIĆEVU OMORIKU? “Mogla bi potpuno da nestane iz svog prirodnog staništa”

Pančićeva omorika dobro podnosi teške uslove životne sredine, ali za nju izazove predstavljaju druge vrste i potreba za svjetlošću.

Po popularnoj priči, naš velikan Josif Pančić nekoliko puta prejahao je Taru (ali i Kopaonik) u potrazi za omorikom, sve dok 1875. godine u svojoj misiji nije konačno uspeo.

U zaseoku Đurići, blizu Zaovina, našao je – kako ju je od milošte zvao – „ledenu ljepoticu”.

Ovi četinari, na latinskom Picea omorika, smatraju se za „živi fosil” svjetske flore iz doba tercijara – prije oko 65 miliona godina. Iako je nekada davno njen životni prostor bio mnogo veći, danas predstavlja endemsku vrstu, koja postoji samo u zapadnoj Srbiji i istočnoj Bosni i Hercegovini.

Ali aktuelne antropogene klimatske promjene mogle bi da promijene ovu sliku.

„Ukoliko se ostvare projekcije klime za kraj 21. vijeka”, kaže biolog Marijana Josipović, zadužena za očuvanje prirode u Nacionalnom parku Tara, „postoji mogućnost da Pančićeva omorika nestane iz svog prirodnog areala.”

Na koji način je ugrožena Pančićeva omorika?
U našoj zemlji, Picea omorika naseljava pretežno Taru. Strogo je zaštićena, ali i ugrožena vrsta koja je uvrštena na Crvenu listu koju izrađuje Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN).

Posredi je i pionirska vrsta, odnosno vrsta koja prva zauzima teren i formira biološku zajednicu, npr. nakon vatrenih stihija.

„Pančićeva omorika dobro podnosi teške uslove životne sredine”, priča diplomirani inženjer šumarstva Branko Bezarević, koji takođe radi u Nacionalnom parku Tara. „Čak i sa zagađenjem vazduha nosi se bolje nego obična smrča. Izazove za nju predstavljaju konkurencija drugih vrsta i njena potreba za svjetlošću.”

Drugim riječima, uprkos tome što je među vodećim osvajačima određenih predjela, ako se daljom sukcesijom pojavi drveće koje će na Pančićevu omoriku „baciti sjenku”, može doći do njenog potiskivanja.

Prirodna regeneracija izostaje na mjestima sa gustim zeljastim pokrivačem, a najuspješnija je na staništima gdje se miješa sa borovima zbog dovoljno osvijetljenja pri zemlji, navodi se naučnom radu posvećenom Pančićevoj omorici u svjetlu klimatskih promjena.

„Požari su isto značajna prijetnja ovoj vrsti”, nadovezuje se Bezarevićeva koleginica Marijana Josipović. „U Bosni i Hercegovini, 2021. godine, izgorio je značajan dio najveće populacije Pančićeve omorike na svijetu.”

„Na pojedinim lokalitetima na Tari, zabilježeno je sušenje gotovo svih jedinki”, odgovara Josipović i dodaje da su istraživanja ukazala na snažno smanjenje rasta Pančićeve omorike i sve veći negativni odgovor na ljetnju sušu u posljednje tri do četiri decenije, posebno kada je u pitanju mlađe drveće.

„Stabla na nižoj nadmorskoj visini takođe više pate od suše.”

U praksi, to je vidljivo na primjeru rezervata Zvezda koji se, u okviru Nacionalnog parka Tara, prostire na 2.025 hektara. Prema mišljenju Branka Bezarevića, Pančićeva omorika na tom području najteže je pogođena i sušenje je najizraženije.

„Tamo raste na najnižoj nadmorskoj visini”, ističe on, „prema literarnim podacima, spušta se i do 400 metara.”

Mada nagrižena klimatskim promjenama, dama među četinarima i dalje je sa nama, uz ozbiljne napore da tu ostane za buduće generacije.

A na Tari, u središnjem dijelu nacionalnog parka blizu visoravni Mitrovac, svoje korenje pustila je na potpuno jedinstvenom staništu: na mekoj podlozi tresetišta u rezervatu Crveni potok.

„U Crvenom potoku jedino je stanište Pančićeve omorike na svijetu koje nije na stenovitim terenima, već na tresetu”, otkriva Ranko Milanović, rukovodilac Službe informisanja, promocije i turizma u Nacionalnom parku Tara.

„Kada je 1950. godine osnovan rezervat, bilo je dvadeset omorika”, dodaje Milanović.

„Sada imaju dve, uz dvadeset posađenih.”

Related Topics:

Društvo

PREVOZNICI SPREMAJU BLOKADU GRANICA SA EU: “Nemaju sluha za naše probleme”

Prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore najavili su da će 14. septembra blokirati granice sa Evropskom unijom ukoliko do tada ne bude pronađeno rješenje za problem ograničenog boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena

Član Konzorcijuma “Logistika” Nikola Brković izjavio je da će prevoznici, nakon što je Evropska komisija saopštila da neće mijenjati šengenska pravila, biti primorani da preduzmu radikalnije mjere, poput onih iz januara.

“Danas smo imali regionalni onlajn sastanak gdje smo svi jednoglasno potvrdili to već što smo iznijeli u medije, zato što Evropska komisija još nema sluha za naše probleme. Iako smo im dostavili protestnu notu gdje smo ih zamolili još jednom da ne pravimo nikome štetu, ni sebi ni drugima, oglušili su se o naše zahtjeve koji su realni”, rekao je Brković Srni.

On je naglasio da neće biti pojedinačnih akcija, već da će prevoznici iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore djelovati zajedno.

“Dvije godine razgovaramo sa njima”

Brković smatra da je posebno problematično to što Evropska komisija priznaje da problem postoji i navodi da je otvorena za razgovore, ali, kako tvrdi, ne preduzima konkretne korake.

“Mi smo dvije godine razgovarali sa njima, bezbroj sastanaka je bilo, i u Briselu i onlajn. Pogotovo Srbija koja je imala svoje zastupnike”, rekao je Brković.

Brković: Očekuje se opšti kolaps

On je upozorio da bi blokada granica sa EU mogla dovesti do opšteg kolapsa, ali smatra da je takav potez svojevrsna preventivna mjera.

“Bolje je da sami stanemo i da probamo da brže dođemo do rješenja, nego da nam svima pojedinačno blokiraju više od 80 odsto firmi i da budemo blokirani sami od sebe. Taj scenario nas svakako čeka”, naveo je Brković.

Prema njegovim riječima, prevoznicima ne preostaje mnogo drugih mogućnosti, jer javnost za njihove probleme praktično nije ni znala dok prvi put nisu izašli na granice.

Evropska komisija neće mijenjati pravila

Evropska komisija saopštila je da neće mijenjati šengenska pravila, ali da je otvorena za razgovore o praktičnim rješenjima za prevoznike sa Balkana kojima je potrebno da u šengenskom prostoru borave duže od 90 dana u periodu od 180 dana.

Prevoznici su se u ponedjeljak, 31. avgusta, okupili ispred sjedišta delegacija EU u Sarajevu, Beogradu, Podgorici i Skoplju, zahtijevajući da hitno bude riješen problem ograničenog boravka profesionalnih vozača sa Balkana u zemljama Šengena.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI ČASOVI BITI SKRAĆENI? U banjalučkim školama NEIZDRŽIVO, Ministarstvo na potezu!

Aktiv direktora osnovnih škola u Banjaluci zatražio je od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske odobrenje za održavanje skraćenih časova tokom ove sedmice.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen za BL portal potvrdio da je su zatražili skraćene časove, zbog još uvijek visokih temperatura, te uslova u kojima učenici ne mogu biti dovoljno fokusirani na nastavu.

“Jeste, prijedlog je da se razmotri ta opcija”, kratko je kazao Popržen za BL portal.
Nova školska godina počela je juče, 1. septembra, a odluci o skraćenim časovima naknadno će se oglasiti u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, Dragan Gnjatić, takođe je prije samo dva dana upozorio javnost da je potrebno pokrenuti projekat klimatizacije svih škola, budući da klimatizovane učionice trenutno predstavljaju rijetkost.

“Zbog visokih tempertura u pojedinim školama u Republici Srpskoj biće skraćeni časovi. Vjerujte, u Trebinju je tek neizdrživo. Potrebno je klimatizovati sve škole, a ne da to funkcioniše kao sada jedna učionica ima klimu jer učenik ima roditelja koji će to da donira, a druga nema. Sistemski se mora uraditi”, kazao je nedavno Gnjatić za BL portal.

Nastavi čitati

Društvo

„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!

– Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MKSR) u Hagu ni posle šest dana nije obavestio članove porodice generala Ratka Mladića, koji je preminuo u pritvorskoj bolnici u Sheveningenu, kada bi mogli da preuzmu njegovo telo, izjavio je Mladićev sin Darko Mladić.

On je za ”Politiku” rekao da još nema informacije o tome dokle se stiglo sa istragom o okolnostima smrti njegovog oca koju je naložila predsednica Mehanizma Grasiela Pati Santana.

Istragu o okolnostima Mladićeve smrti, shodno odluci Santane, vodi sudija Ijan Bonomi, kojem su na raspolaganje stavljena sva dokumenta o nekadašnjem komandantu VRS, među kojima su i oni sa znakom poverljivosti.

Procedura u vezi sa utvrđivanjem uzroka smrti je, kako je ranije izjavio  predsednik Centra za obnovu međunarodnog prava Goran Petronijević, standardna i sprovodi se nakon smrti nekog pritvorenika ili osuđenika i u skladu je sa pravilima o postupku i do kazima Mehanizma i postupku sa zatvorenicima u slučaju smrti i holandskim zakonima.

Nakon smrti se naređuje istraga koja obuhvata uzimanje izjava od lica koja su zatekla umrlog osuđenika, kada su ga zatekla, kada su ga poslednji put videla…

Izjave te vrste se, u najvećem broju slučajeva, uzimaju od bolničara, stražara ili onoga ko se nalazio u njegovom okruženju.

Obavezno se radi obdukcija, nalaže se i toksikološka analiza, a nakon toga se utvrđuje tačan uzrok i vreme smrti.

Kad se završe sve navedene analize i kada se utvrdi tačan uzrok smrti, izdaje se takozvana međunarodna ili internacionalna umrlica.

Reč je o sprovodnom dokumentu kojі garantuje da je lice preminulo, gde, kada i pod kojim okolnostima se to dogodilo i to služi kao jedan od dokumenata da se od holandskih vlasti dobije dokument kojim se dozvoljava da se posmrtni ostaci transportuju u zemlju u kojoj će biti obavljena sahrana.

General Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini.

(Tanjug) Foto: Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno