U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme, uz temperaturu vazduha do 34 stepena Celzijusova.

Od sredine dana ponegdje u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku i na jugu očekuje se razvoj oblaka i povremeni pljuskovi sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne i uveče očekuje se naoblačenje na sjeveru, koje će se do narednog jutra širiti ka istoku. U Hercegovini uveče vedro.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 18, na jugu do 20, u višim predjelima od 10, a dnevna od 29 do 34, u višim predjelima od 23 stepena Celzijusova.

Vjetar će biti slab do umjeren sjevernih smjerova. Uveče i u noći na petak vjetar u jačanju u Posavini i Krajini.

Eskalacija rata na Bliskom Istoku izaziva reakcije i na finansijskim tržištima, koje će se odraziti na život ljudi širom svijeta.

Cijena nafte i gasa se stalno mijenja, kao odgovor na geopolitičke prilike, i raste strah od daljeg povećanja cijena energenata i drugih proizvoda zbog povećanih troškova energije.

Analitičari i naftaši upitani su koliko bi mogle porasti cijene energenata i drugih proizvoda ako Iran zatvori Hormuški moreuz, kao što najavljuje?

Dok traje sukob Izraela i Irana, raste strah da bi on mogao ozbiljno poremetiti tržište nafte i gasa, imajući u vidu da Iran spada u najveće proizvođače nafte među zemljama OPEC-a, te je značaj na svjetskoj trgovačkoj ruti, ponajviše zbog Hormuškog moreuza, javlja Federalna.

Uporedo s tim, počele su rasti i cijene goriva na pumpama u Federaciji, pa je tako samo u posljednja dva dana Federalno ministarstvo trgovine zaprimilo 406 obavijesti o promjeni cijena i marži.

Cijena dizela i benzina još su od 15 do 25 feninga po litru niže nego početkom godine, ali raste bojazan da bi se cijene veoma brzo mogle vratiti na one januarske, kada je cijena benzina u prosjeku bila dvije marke i 45 feninga, a dizela dvije i po marke.

Ali struka upozorava da objektivnih razloga, barem za trenutna povećanja cijena nema.

– Nije bilo prekida u snabdijevanju niti smanjenja količina dostupne nafte i goriva, tako da je riječ više o psihološkoj percepciji i očekivanju, a može se slobodno reći kad je u pitanju cijena na pumpama i o zloupotrebama – upozorava ekonomski analitičar Igor Gavran.

– Nema uporišta! Ovo je ekonomija. Možete podići cijenu i da nikoga ne pitate i da vas niko ne pita što ste podigli cijenu – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Cijene sirove nafte na tržištu danas su rasle, pa je tako prosječna cijena američke sirove nafte bila oko 73, a brent nafte više od 74 dolara za barel. U odnosnu na jučerašnji dan, to je u prosjeku više za gotovo dva odsto.

Međutim, sagovornici pojašnjavaju da ta skuplja nafta tek treba doći do evropskih rafinerija, te da to ne može biti osnov za aktuelna povećanja.

– Onog momenta kad dođe nova sirova nafta u rafineriju s novom cijenom doći će i do novih cijena prerađevina, u ovom slučaju benzina i dizela. Dok ta roba po većoj cijeni dođe do distributera na malo i veliko u Bosni i Hercegovini, proći će i mjesec – objašnjava Pavlović.

– Imali smo u proteklim sedmicama, pa i mjesecima stanje relativno nižih cijena goriva koje se nisu odrazile pozitivno na cijene – gotovo niko ništa nije pojeftinio zato što mu je trošak prijevoza bio smanjen.

– U Bosni i Hercegovini je uobičajena praksa da kad cijene idu dolje ništa ne pojeftinjuje, a kada cijene goriva idu gore sve poskupljuje – ističe Gavran, piše BN.

Od 1. maja 2025. godine, aerodrom u Trebinju ima novog direktora.

Predrag Babić sjeo je u fotelju umjesto Mladena Stankovića, koji je podnio ostavku, a od njega je, sudeći prema izjavama, osim papirologije, naslijedio i stav da projekat napreduje.

U čemu se ogleda taj napredak, nismo saznali, jer do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo uspjeli da stupimo u kontakt sa Predragom Babićem.

Ništa bolje nismo prošli ni u pokušaju da stupimo u kontakt sa bilo kim iz ovog preduzeća. Na internet stranici trebinje-airport.com, posljednja informacija objavljena je u februaru 2024. godine, a radi se o obavještenju o Studiji uticaja na životnu sredinu.

Studija je, podsjetimo, zatražena nakon što su se vlasti u Dubrovniku pobunile da neće dozvoliti izgradnju bez prethodno urađene studije, tvrdeći da će aerodrom i objekti biti građeni u zaštitnoj zoni rijeke Omble, te tako ugroziti izvorište pitke vode za Dubrovčane.

Osim informacija o studiji, na zvaničnom sajtu aerodroma Trebinje samo piše da je stranica u pripremi, a za one koji žele dobiti bilo kakve podatke, nije ostavljen ni broj telefona.

Slično je i sa Facebook stranicom Aerodrom Trebinje, gdje se takođe ne može pronaći kontakt broj preduzeća, ali su, za razliku od internet stranice, nešto ažurniji, te prenose šta drugi pišu o projektu aerodroma. Posljednja vijest je iz novembra 2024. godine, gdje se kaže da je od oko 300 hektara koje bi trebalo da obuhvata aerodrom, eksproprisano 12 odsto, odnosno da je vlasnicima zemljišta do tada isplaćen novac za oko 35 hektara.

U tekstu se navodi i da je planska dokumentacija za izgradnju aerodroma usvojena te da su izdati lokacijski uslovi za izgradnju. Eksproprijacije bi trebalo da bude završena do kraja 2025, a izgradnja bi trebalo da počne 2026, što je 20 godina od kada je ova priča počela.

Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, kaže da je razgovarao sa novim direktorom aerodroma, podsjećajući da je Predrag Babić već učestvovao na projektu trebinjskog aerodroma, ali i da je bio i direktor preduzeća “Aerodromi Srbije”.

“On (Babić) je kazao da nema nikakvih problema ni da se neće nastaviti. On smatra da sve ide nekom planiranom dinamikom, bez obzira na to što je, nažalost, ovaj projekat prisutan duži period u Trebinju. Što se tiče njihovih obaveza, izrade glavnog projekta, to ide po planiranoj dinamici”, tvrdi Ćurić za “Nezavisne”.

Lokacija aerodroma planirana je zapadno od urbanog centra grada, prema naselju Hum.

“Obuhvata dijelove naseljenih mjesta Trebinja: Hum, Jusići, Petrovići, Jušići, Taleža, Duži, Ljubovo, Gola Glavica, Klikovići i Cerovac”, rečeno je u Studiji uticaja na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje, koju je izradio CETEOR iz Sarajeva.

Sve navedeno zvuči lijepo, od toga da preduzeće radi, da ima direktora, planove, ali je činjenica da aerodrom u koji se skoro dvije decenije više ulaže riječima nego djelima, nema ni pistu, ni prateće objekte, a kamoli avione ili putnike.

Priča o aerodromu u Trebinju počela je 2006, ubrzo je osnovano JP, a plan je bio da aerodrom bude izgrađen u selu Zupci, te da 2011. polete i prvi avioni. Ne samo da od toga nije bilo ništa, već je 2014. godine Vlada Srpske zatvorila “Aerodrom Trebinje”.

Priča je ponovo oživjela 2020. godine, kada sve preuzima Srbija, osnivač je bilo preduzeće “Aerodromi Srbije” Niš, a u direktorsku fotelju sjeda pomenuti Mladen Stanković.

Tada je promijenjena lokacija za aerodrom pa se on preselio u selo Mioniće, ali ni to nije trajalo dugo, pa je kao nova lokacija izabrano selo Taleža. Plan da avioni polete bio je mart 2022, pa onda 2023, a u 2025. godini nadležni se tek nadaju izgradnji aerodroma u 2026.

Trenutno se, takođe prema riječima Mirka Ćurića, rješava pitanje sa hrvatskom stranom.

“Dobio sam informaciju od uprave, prethodnog i novog direktora, svi elaborati, sve što je neophodno da se riješi zaštita životne sredine, to će oni obuhvatiti građevinskom dozvolom kako ne bi došlo do ugrožavanja ne samo dijela Hrvatske, već, naravno, prije svega Trebinja”, istakao je Ćurić za “Nezavisne”.

Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red u NS RS, kaže da je kompletna priča o aerodromu Trebinje do sada bila mazanje očiju javnosti.

“Tokom postojanja prvog preduzeća ‘Aerodrom Trebinje’, na plate radnika godišnje je išlo 360.000 KM, a izrada projektne dokumentacije koštala je preko tri miliona KM. Novi aerodrom je želio da pravi Rodoljub Drašković, a onda je to preuzela Vlada RS. Tu su obustavljani tenderi, pa je Srbija preuzela posao. Tada je najavljivano da će letovi biti krajem 2021, a Skupština Trebinja izglasala je tada kredit od pet miliona maraka, od čega je 600.000 išlo za potrebe izgradnje aerodroma i niko ne zna šta je bilo s tim novcem. Ništa od tada nismo dobili, trenutno se u Taleži ništa ne dešava. Novom direktoru želim sreću, jer to je jedino što, izgleda, leti sa trebinjskog aerodroma”, kaže Vučinić za “Nezavisne “.

A dok se čeka da počnu radovi na izgradnji, na ovom projektu novac se uveliko troši.

Kako je nedavno objavio portal “Capital”, “Vode Srpske” dale su firmama iz Banjaluke i Bijeljine čak 733.000 KM za izradu idejnog rješenja i projekat otpadnih voda sa aerodroma.

Novinarka portala “Direkt” Nikolija Bjelica Škrivan kaže za “Nezavisne” da je sve ove godine nepostojeći aerodrom samo gutao javni novac, a ostavljao je malo traga na terenu.

“Imam utisak da su vlasti sve ovo vrijeme samo srljale, bez obzira na to što će, ako ih pitate, dostaviti spisak stvari koje su možda uradili. Naša vlast inače već mnogo godina ima problem sa slaganjem prioriteta. Hajde da za početak napravimo puteve i povežemo Hercegovinu sa ostatkom zemlje i njene opštine međusobno. To mogu da rade dok pričaju o aerodromu”, navodi ona te ističe da nikako nije dobro da o aerodromu odlučuju pojedinci.

“Mi smo više puta razgovarali sa stručnjacima iz oblasti vazduhoplovstva i mogu vam reći da su njihovi nalazi išli u pravcu toga da je takav jedan projekat posve neopravdan. Cijeli projekat je netransparentan od početka i prirodno je da u takvo nešto nemamo povjerenja”, naglasila je Bjelica Škrivanova.

To što poznavaoci prilika nemaju povjerenja u ovu priču, možda najbolje ilustruje izjava zbog koje ćemo se vratiti 13 godina unazad. Naime, 2012. godine, Nedeljko Čubrilović, koji je i tada bio ministar saobraćaja i veza u Vladi RS, prilikom posjete Trebinju, govoreći o turističkim potencijalima Srpske, rekao je da je aerodrom u Trebinju udvostručio broj putnika u odnosu na 2011. godinu