Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp donio je izvršni nalog kojim se propisuje da vozači kamiona u SAD moraju da govore engleski s ciljem da američke porodice budu bezbjedne na auto – putevima.

Nalogom koji je Tramp potpisao u ponedjeljak zahtjeva se od američkog ministra saobraćaja Šona Dafija “da ukine smjernice kojima je ublažena zakonska odredba o obaveznom znanju engleskog jezika za vozače komercijalnih vozila”, prenosi Rojters.

Ministru Dafiju se nalaže da obezbijedi primjenu novih smjernica kojima se propisuje da vozači moraju da polože testove engleskog jezika.

“Predsjednik Tramp vjeruje da je engleski jezik obavezni bezbjednosni uslov za profesionalne vozače. Oni bi trebalo da budu u stanju da čitaju i razumiju saobraćajne znake, komuniciraju sa saobraćajnim policajcima, graničnom patrolom, agentima na poljoprivrednim kontrolnim punktovima i drugim kontrolnim osobljem kao i da pružaju i primaju povratne informacije i uputstva na engleskom”, navodi se u obrazloženju Trampovog izvršnog naloga.

Portparolka Bijele kuće Karolin Levit rekla je na brifingu za novinare u ponedjeljak da vozači kamiona koji ne govore engleski “predstavljaju veliki problem u zajednici profesionalnih vozača”.

“Postoji mnogo problema u komunikaciji između vozača kamiona na putu sa federalnim zvaničnicima i lokalnim zvaničnicima, što očigledno predstavlja rizik za javnu bezbjednost. Zato ćemo osigurati da svi naši vozači kamiona koji su kičma naše ekonomije, budu u stanju da govore engleskim jezikom”, rekla je Levitova.

Prema njenim riječima vozači kamiona koji ne mogu da polože test engleskog jezika biće izuzeti iz službe, čime će se povećati bezbjednost na putevima, prenosi Tanjug.

Španski operater Red Elektrika saopštio je danas da je do 5 časova po lokalnom vremenu više od 92 odsto potrošača snabdjeveno električnom energijom, kao i da su sve trafostanice pod naponom.

Električna energija je polako počela da se vraća u dijelove Iberijskog poluostrva u ponedjeljak uveče nakon masovnog nestanka struje koji je paralizovao Španiju i Portugal i izazvao paniku širom zemalja.

Portugalski operater za distribuciju električne energije E-Redes saopštio je da je do ponoći 6,2 miliona potrošača u toj zemlji imalo struju.

Kako je navedeno u saopštenju do ponoći su 424 trafostanice delimično priključene, čime je strujom snabdjeveno 6,2 od oko 6,5 miliona potrošača, međutim ne zna se kada bi moglo da dođe do potpunog obnavljanja mreže, prenosi portal “Jutarnje vesti” (Correio da Manha). Premijer Portugala Luiš Montenegro izjavio je da je obezbjeđeno snabdjevanje energijom za oko 80 odsto stanovništva i apelovao na one koji još nemaju struju da ostanu smireni jer će se situacija brzo vratiti u normalu.

“Ostali čija se situacija vratila u normalu trebalo bi umjereno da troše struju”, rekao je on.

Španski operater Red Elektrika saopštio je danas da je do 5 časova po lokalnom vremenu više od 92 odsto potrošača snabdjeveno električnom energijom, kao i da su sve trafostanice pod naponom.

Kako je navedeno, potpuna normalizacija u snabdjevanju električnom energijom očekuje se u narednim satima, prenosi Pais. Ministar saobraćaja Oscar Puente najavio je da će u toku jutra nastaviti brzi i neki prigradski saobraćaj, dok je operater Renfe saopštio da su veze između Madrida i Barselone, Levantea, Baskije, Malage i Granade normalizovane.

U toku prijepodneva održaće se još jedna sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost kojom će predsjedavati premijer Pedro Sančez, a prisustvovati kralj Felipe VI.

Španski ministar unutrašnjih poslova proglasio je vanredno stanje i rasporedio 30.000 policajaca širom zemlje kako bi zaštitio zakon i red.

Vlade dvije zemlje održale su hitne sjednice zbog nestanka struje, čiji je obim bez presedana u Evropi. Uzrok je još uvijek nepoznat. Početne informacije sugerišu da je uzrok bio rijedak atmosferski fenomen nazvan “indukovana atmosferska vibracija”, koja je navodno izazvala anomalne oscilacije u visokonaponskim vodovima zbog ekstremnih temperaturnih razlika u unutrašnjosti Španije.

Portugal je nagovijestio da je problem nastao u Španiji, koja upire prstom u prekid interkonekcije sa Francuskom.

Portugalski premijer Luis Montenegro rekao je da nema naznaka da je sajber napad izazvan incidentom, koji je počeo u 10:30 časova. Međutim, pojavile su se glasine o sabotaži i španski premijer Pedro Sančez rekao je da je razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.

Struja je obnovljena u dijelovima Madrida dok građani navijaju na svojim balkonima nakon 9 sati nestanka struje. Sančez je rekao da je zemlja ostala bez 15GV električne energije, ili 60 odsto nacionalne potrošnje, za samo pet sekundi.

“Tehničari pokušavaju da utvrde šta je izazvalo takav nagli pad”, rekao je Sančez. “Ovako nešto se nikada nije dogodilo. ”

Žoao Konsiesao, član upravnog odbora portugalske elektroenergetske kompanije REN, rekao je da ne isključuje mogućnost “ogromne fluktuacije električnog napona, prvo u španskom sistemu, koji se zatim prelio na portugalski sistem”.

“Moglo bi biti hiljadu i jedan razlog, prerano je reći šta je uzrok”, rekao je on.

Španska elektroenergetska kompanija REE smatra da je problem nastao u interkonekciji sa Francuskom.

“Evropski sistemi ne mogu da se nose sa gubitkom struje ove veličine koji je izazvao isključenje između španske i francuske mreže i posljedično izazvao kolaps španskog elektroenergetskog sistema”, rekao je direktor kompanije, Eduardo Prieto.

Ranije su dijelovi Francuske nakratko ostali bez struje. RTE, francuski operater, rekao je da je nakon incidenta poslao struju u sjeverne dijelove sjeverne Španije.

Struja je vraćena u ranim popodnevnim satima u Baskiji i području oko Barselone, a u dijelovima Madrida u večernjim satima, do kada je 61 odsto mreže normalizovano, saopštio je nacionalni operater. Portugalska elektroenergetska kompanija REN rekla je da bi moglo potrajati i do nedjelju dana da se vrati u punu snagu.

Power is back on in Lisbon Portugal people where actually cheering when the lights turned on again.#spainpower #Spain #Portugal #blackoutEurope #Blackout #Lisbon #Madrid #poweroutage pic.twitter.com/ByNabUrqUU

— JUST IN | World (@justinbroadcast) April 28, 2025

Nedjelje otkako se predsjednik SAD Donald Tramp vratio na funkciju bile su vrtlog aktivnosti da bi pokazao Amerikancima da njegova administracija neumorno sprovodi njegova obećanja.

Uz pokorni Kongres pod kontrolom republikanaca, Tramp je imao slobodne ruke da započne preuređivanje savezne vlade i uzdrma spoljnu politiku, piše AP.

Dok Tramp danas obilježava 100 dana na funkciji, njegov pečat vidi se svuda. Ali dugoročni uticaj često je neizvjestan.

Neke od izvršnih naredbi republikanskog predsjednika više su bile izrazi namjere ili priprema za ono što tek treba da se postigne.

Na primjer, prvog dana proglasio je energetsku vanrednu situaciju kako bi podstakao proizvodnju. Ali nije obećao rezultate prije sljedeće godine, kada je rekao biračima da računaju na veliko smanjenje računa za struju.

Trampovi ciljevi ponekad su u međusobnom sukobu. Obećao je i smanjenje troškova života i uvođenje carina na stranu robu, što će najvjerovatnije povećati cijene. Neka pitanja ostaju zapostavljena.

Veoma je neizvjesno i da li je Tramp sve postigao zakonitim putem. Suočen je sa tužbama zbog nekih svojih poteza, što znači da mnogo toga što je uradio može biti poništeno kako se slučajevi budu odvijali.

Evo pregleda stanja njegovih obećanja:
Smanjenje cijena

Inflacija je opadala od vrhunca od 9,1% u 2022. godini. U januaru, kada je Tramp inaugurisan, bila je na 3%, a u martu na 2,4%.

– Već smo riješili inflaciju – hvalio se Tramp. Ali Federalne rezerve upozorile su da će predsjednikovi planovi o uvođenju carina najvjerovatnije dovesti do rasta cijena oporezivanjem stranih uvoza.

Takođe, malo je vjerovatno da će Tramp uspjeti da “otplati sav naš dug”. Njegovi planovi za smanjenje poreza smanjiće prihode za pokrivanje državnih obaveza. Osim toga, slično obećanje dao je i 2016. godine, pa je tokom njegovog prvog mandata nacionalni dug zapravo eksplodirao.

Oštro krenuo protiv ilegalne imigracije
Tramp je jasno ostvario napredak u svom ključnom obećanju o kontroli granice.

Broj ljudi koji su pokušavali da ilegalno pređu iz Meksika u SAD naglo je opao u posljednjoj godini mandata predsjednika Džoa Bajdena, sa vrhunca od 249.740 u decembru 2023. na 47.324 u decembru 2024. Pod Trampom, broj je pao na samo 8.346 u februaru i 7.181 u martu.

Nije jasno da li Tramp dostiže Bajdenove agresivne brojke deportacija iz prošle godine — podaci još nisu dostupni.

U međuvremenu, Imigraciona i carinska služba (ICE) hapsi veliki broj ljudi širom zemlje. Mnogi koji tvrde da su nevini deportovani su bez odgovarajućeg pravnog postupka.

Slučaj Kilmara Abrega Garsije jedan je od onih koji još visi u vazduhu — deportovan je u zatvor u Salvadoru, iako nema kriminalni dosije niti mu je suđeno za članstvo u bandi, kako administracija tvrdi.

Obećao da će prepoloviti račune za energiju
U kampanji, Tramp je biračima dao obećanje koje će moći sami da provjere — jednostavnim pogledom na svoje račune za komunalije. Obećao je smanjenje troškova energije za polovinu do tri četvrtine u roku od 12 do 18 mjeseci.

Ponekad je ostavljao prostor za neuspjeh: “Ako ne uspije, reći ćete: ‘Pa dobro, glasao sam za njega, ali je ipak dosta smanjio.’”

U drugim prilikama nije ostavljao prostor za neuspjeh.

– Po mom planu, prepolovićemo cijene energije i struje – rekao je na mitingu u Mint Hilu u Sjevernoj Karolini u septembru.

Uveo carine
Tramp nikada nije krio svoju naklonost carinama niti uvjerenje da druge zemlje pljačkaju Sjedinjene Države kroz međunarodnu trgovinu.

– Uvešću univerzalne carine na većinu stranih proizvoda – rekao je u kampanji.

I ispunio je to, i to u velikoj mjeri, iako često uz promjene i izuzetke.

Počeo je podizanjem carina na Kanadu, Meksiko i Kinu, navodno kao kaznu za omogućavanje ulaska fentanila u SAD. Potom je 2. aprila najavio još širu primjenu carina na strane proizvode, dio onoga što je nazvao “Dan oslobođenja”.

Kasnije je odustao od nekih dijelova plana, odlučivši da pregovara, ali je ostavio carine na kinesku robu i do 145%.

Berze su divljale zbog visokih carina i nepredvidivosti u njihovoj primjeni. Tramp sada pokazuje veću toleranciju na tržišne turbulencije nego u prvom mandatu.

Nije okončao rat u Ukrajini
Na mitinzima prošlog ljeta, Tramp je obećavao mir između Rusije i Ukrajine odmah po izbornoj pobjedi.

– Prije nego što uopšte stignem u Ovalnu kancelariju, ubrzo nakon pobjede, završiću užasan rat između Rusije i Ukrajine – rekao je na konferenciji Nacionalne garde u Detroitu u avgustu. Ovo obećanje davao je još od maja. Nije se ostvarilo.

Ponekad je obećavao da će završiti rat za jedan dan. Taj dan još nije došao.

Obećao ambiciozno smanjenje poreza
Tramp je pomjerio granice onoga što može da postigne izvršnim nalozima, ali će mu za smanjenje poreza biti potreban Kongres.

Obećao je da će ukinuti poreze na napojnice, prekovremeni rad i isplate iz socijalnog osiguranja i da će trajno produžiti poreske olakšice koje je uveo tokom prvog mandata.

Ništa od toga još nije ostvareno. A sa velikim carinama koje stupaju na snagu, poresko opterećenje će vjerovatno prvo porasti prije nego što eventualno padne.

Predsjednik ipak sarađuje sa republikancima u Kongresu kako bi progurao zakon. Sa tankom većinom republikanaca u Predstavničkom domu i Senatu, teško će obezbjediti gotovo jednoglasnu podršku unutar stranke za ono što Tramp naziva “velikim, prelijepim zakonom”.

Napao stubove obrazovanja…
Trampove prijetnje da će ukinuti milijarde dolara poreskih sredstava univerzitetima proistekle su iz više predizbornih obećanja — da će se boriti protiv antisemitizma na kampusima, ukinuti programe raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI) i da će istjerati strane studente koje smatra neprijateljskim prema američkim vrijednostima.

Nakon što su mnogi poznati univerziteti pokazali spremnost da ispune Trampove zahtjeve, Harvard je ostao čvrst.

Kao odgovor, Tramp je pozvao na ukidanje poreskog oslobođenja za Harvard, zaprijetio da će zabraniti upis stranih studenata — koji čine više od četvrtine upisanih — i zamrznuo više od dvije milijarde dolara u grantovima i ugovorima.

Ali ovakvi napadi prošireni su i na druge univerzitete širom zemlje, a mnogim stranim studentima privremeno je ukinut legalni status.

Predsjednikova obećana borba protiv “vok” politike brzo je proširena kroz vladu kada su programi DEI iz Bajdenovih godina zaustavljeni, a reference na raznolikost uklonjene iz federalnih komunikacija.

Ovaj napor duboko je zahvatio i kulturne institucije.

U Pentagonu je uslijedila haotična revizija, gdje su hiljade slika na veb sajtovima i drugim sadržajima označene za uklanjanje.

Slika bombardera Enola Gej iz Drugog svjetskog rata bila je označena za brisanje — zbog riječi “gej” — kao i materijali koji odaju počast crnim i navaho herojima rata i ženama. Većina materijala na kraju je ipak opstala.

Trampova izvršna naredba o “obnavljanju istine i razuma u američkoj istoriji” zabranjuje federalno finansiranje programa Smitsonijan instituta koji promovišu “neprikladnu ideologiju”.

Obećao ukidanje prava transrodnim osobama
Tramp je vodio kampanju protiv učešća transrodnih sportista u ženskim sportovima i protiv šireg društvenog prihvatanja stava da rod nije strogo binaran.

Obećao je borbu protiv “transrodnog ludila“.

Kao predsjednik, potpisao je izvršne naredbe kojima zabranjuje transrodnim sportistima da učestvuju u ženskim sportskim timovima. Takođe je tražio od Vrhovnog suda da poništi presude nižih sudova koje su blokirale njegovo nastojanje da izbaci transrodne osobe iz vojske.

DOGE? “Voljeo bih to”
Prošle godine, Ilon Mask predložio je Trampu ideju o Odjeljenju za efikasnost vlade (DOGE), koje bi imalo zadatak da smanji federalnu birokratiju.

– Voljeo bih to – odgovorio je Tramp.

Rezultat je bio direktnije učešće nego što su mnogi očekivali. Mask je počeo da radi direktno za administraciju, dovodeći svoje saveznike. Vjerne pristalice razmiljele su se po federalnim agencijama, pristupajući osjetljivim podacima, ispitujući karijerne zvaničnike i forsirajući otpuštanja.

Rezultati su mješoviti. Tramp i Mask uspjeli su da izazovu potrese u birokratiji i istjeraju desetine hiljada zaposlenih, sa još promjena na vidiku. Međutim, značajne uštede još nisu ostvarene.

Mask je smanjio ciljane uštede u troškovima vlade sa prvobitnih najmanje bilion dolara na 150 milijardi. Nije jasno da li će dostići i taj manji cilj. DOGE je preuveličavao svoje rezultate.

Pomilovanja za učesnike nereda 6. januara
Nakon što je gomila Trampovih pristalica napala Kapitol 6. januara 2021. godine, on je osudio “gnusan napad” i izjavio da je “zgrožen nasiljem, bezakonjem i haosom”.

Međutim, njegov stav se brzo promijenio. U kampanji je veličao učesnike nereda kao “patriote” i “taoce” pravosudnog sistema i obećao:

– Potpisaću njihova pomilovanja prvog dana.

I to je i učinio. Oko 1.500 ljudi, uključujući i one koji su napali policajce, dobilo je pomilovanje.

Krenuo protiv zaštite životne sredine
Kao dio obećanja da će favorizovati proizvodnju nafte, prirodnog gasa i uglja, Tramp je potpisao niz izvršnih naredbi. Ali stvarni učinak je manji nego što izgleda.

Jedna naredba ukida ono što je Tramp nazvao “Bajdenovim mandatom za električna vozila”, ali takav mandat zapravo nije ni postojao — Tramp se samo odrekao neobavezujućeg cilja da polovina novih automobila do 2030. godine budu električna vozila.

Takođe je pokušao da ukine federalnu izuzetnost koja omogućava Kaliforniji da zabrani prodaju automobila sa benzinskim motorom do 2035. godine. Ali prepustio je Kongresu da usvoji zakon kojim bi ta izuzetnost bila ukinuta — što još nije urađeno, piše Telegraf.