Connect with us

Društvo

Kanjon rijeke Cvrcke, koji je promovisao i Leonardo Dikaprio, vjerovatno postaje spomenik prirode

Netaknuta priroda na području kanjona rijeke Cvrcke u opštini Kneževo zaslužuje adekvatnu zaštitu, a prema inicijativi lokalnog Planinarskog društva “Vilenska vrela” veoma je izvjesno da će područje od oko 560 hektara postati još jedan od spomenika prirode u Republici Srpskoj.

Sekretar ovog društva Dijana Milisavić rekla je Srni da je kanjon rijeke Cvrcke jedinstven jer sadrži brojne virove, vodopade, kaskade, a posjetioce fasciniraju i četiri pećine – Kapnica, Vilena, Mišarica i Kerezova.

Za jednu pećinu se čak smatra da iz nje potiče ljekovita voda koja je pomogla mnogima koji su imali problema sa migrenama.

Da ovo područje obiluje prirodnim ljepotama prije tri godine je promovisao i holivudski glumac Leonardo Dikaprio, aktivista za očuvanje prirodnih ljepota, koji je na društvenoj mreži “Instagram” objavio fotografiju Opakog vira, jednog u nizu u kanjonu rijeke Cvrcke, koji modrozelenom bojom predstavlja pravi prirodni dragulj.

-Brojnim aktivnostima koje su se odnosile na uređenje i čišćenje staze duž kanjona dobili smo mapiranu stazu u dužini od 14 kilometara. Riječ je o kružnoj stazi, a za obilazak ovog područja je neophodno od šest do deset časova – rekla je Milisavićeva.

Ona je dodala da su postavljene planinarske oznake, smjernice i putokazi, kao i table sa informacijama o svakom objektu prirode koji se nalazi duž staze.

-Na području kanjona nastanjeno je nekoliko specifičnih vrsta ptica, neuobičajenih za ovo područje, a mješatni navode da su vidjeli i par orlova – navela je Milisavićeva.

Ona je naglasila da je inicijativa za zaštitu ovog područja pokrenuta prošle godine, čime su spriječili i  eventualne namjere da bude uništeno neadekvatnim djelovanjem ljudskog faktora.

-Prilikom pokretanja inicijative imali smo informacije da su neki investitori zainteresovani za igradnju mini hidrocentrala, a poučeni time da je kanjon rijeke Ugar zbog toga skoro devastiran, zatražili smo zaštitu kanjona rijeke Cvrcke – istakla je Milisavićeva.

Studiju zaštite kanjona rijeke Cvrcke radi Republički zavod za za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, a očekuju da kompletna procedura u vezi sa zaštitom bude završena u narednih dva mjeseca.

Načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u ovom zavodu Dragan Kovačević rekao je da osnovi razlog zbog kojeg kanjon rijeke Cvrcke žele da stave pod zaštitu jeste geomorfološka vrijednost tog područja.

-Obavili smo neophodna istraživanja, utvrdili prijedlog obuhvata koji će biti predmet zaštite, na osnovu valorizovanih vrijednosti utvrdili kategoriju zaštite i vjerovatno će to biti spomenik prirode – rekao je Kovačević.

Naglasio je da su identifikovali sve geomorfološke, biodiverzitetske i pejzažne vrijednosti, kao i da su rađena detaljna istraživanja u vezi sa pticama koje su nastanjene na tom području.

Kovačević je naveo da su do sada u Republici Srpskoj zaštićena 34 područja – dva stroga rezervata prirode, tri nacionalna parka, 17 spomenika prirode, tri zaštićena staništa, šest parkova prirode i tri područja za upravljanje resursima.

Cvrcka je planinska rijeka koja izvire na sjeveroistočnim padinama Čemernice, na području opštine Kneževo, a uliva se u rijeku Vrbanju, nedaleko od Kotor Varoša.

Eko-akcijama planinari nastoje da unaprijede zaštitu biodiverziteta kanjona rijeke Cvrcke, te je nedavno na platou Vilenska vrela postavljena prva zelena učionica, odnosno postavljene su klupe i stolovi, kao i info-paneli sa informacijama o kanjonu i eko-poruke poput “Budite eko, jer Mars nam je daleko”, “Liječnik liječi, priroda ozdravljuje”…

Društvo

PUNE KAFANE, A NEMA KO DA RADI! Ugostitelji u Istočnom Sarajevu digli ruke

Razvojem ljetnjeg turzima u Istočnom Sarajevu i otvaranjem velikog broja ugostiteljskih objekata, sve je veća potražnja za kvalifikovanom radnom radnom snagom.

Međutim, kvalifikovanih radnika  je sve manje, zbog odlaska na sezonski rad u zemlje okruženja. Ugositelji tvrde da je problem i u tome, što mladi sve manje biraju školovanje u ovoj struci.

Za vrijeme zimske i ljetnje turističke sezone, kao i većina gradova u BiH, Istočno Sarajevo suočava se sa nedostatkom kvalifikovane radne snage. Razlozi za to brojni, ali glavni je nezaintersovanost mladih da se bave ovom profesijom i loš obrazovni sistem,  kažu ugostitelji.

„Imamo previše ugostiteljskih objekata i nemamo dovoljno radne snage. Ona radna snaga koju imamo, nije dovoljno edukovana. Problem je sistemski i treba da ga riješimo u korijenu. Jedan od problema je i to što škole ne rade na tome i što se djeca ne uče akdekvatno za obavljanje ovih poslova, i takođe što se ova profesija ne posmatra karijerno, nego usput“, kaže Neven Tuševljak, menadžer u ugostiteljstvu i dodaje da na  nedostatak kvalifikovanih kuvara i konobara u Istočnom Sarajevu,  utiče i odlazak na sezonski rad u okolne zemlje, naročito u ljetnjem periodu.  „Ta radna snaga koja odlazi na primorje. To su ljudi koji pretežno znaju da rade svoj posao i onda kada odu, gubite kostur te ekipe koja radi, a odlazi zbog boljih plata i boljih uslova rada. Pata je u Hrvatskoj trenutno dvostruko veća, a Crna Gora polako stiže Hrvatsku“, zaključuje Tuševljak.

Da se ugosteljski sektor u Istočnom Sarajevu ali i u čitavoj BiH suočava sa ovim problemima, potvrđuje i hotelijer i ugostitelj iz Pala Dejan Golijanin, izvještava RTV BN.

„Mi trenutno nemamo problema sa osobljem jer imamo naše stalne radnike, kojima smo u skladu sa njihovim poslovima podigli i primanja tako da je sad za sad sve u redu. Međutim zabrinjavajuće je, vidim kod kolega obzirom da je sada sezona da je dosta osoblja otišlo put Hrvatske i Crne Gore gdje sezonski mogu zaraditi više novca, nego što im mi trenutno možemo ponuditi za stalno zaposljenje. Takođe, zabrinjavajuće je i to da je sve manje učenika upisanih u srednjih školu za zanimanje konobar i kuhar, što mi nije baš najjasnije jer je konobar lijepo zanimanje i u ovom trenutnku jako dobro plaćen posao“.

Golijanin napominje da će se već teška situacija u ugostiteljstvu uskoro pogoršati, ako se mladi ne motivišu da se školuju za profesije konobar i kuhar.

„Mislim da bi možda, učenicima i omladini trebalo predstaviti da je ovo jako lijep posao da se može dobro zaraditi i da se može živjeti od ovog rada. Sada su i kuhinje dobro sada opremljene i uređajima i hranom koja dolazi. Mislim da bi ih trebali na pravi način edukovati,  slati ih na prakse da vide ljepotu ovog posla. Ja se ovim bavim cijeli život i mislim da su hotel i restoran najljepši poslovi kojima se čovjek može baviti.

Uprkos svemu, građani Istočnog Sarajeva kažu da su zadovoljni uslugom u ugostiteljskim objektima.

Kako bi riješili problem nedostatka kvalifikovane radne snage u oblasti ugostiteljstva, u Istočnom Sarajevu otvaraju se agenecije koje se bave obukom i dokvalifikacijom onih koji žele da se bave ovom profesijom. Zainteresovani za posao u ugostiteljstvu  mogu da dobiju  osnovne kurseve  ali i one napredne koji uključuju i menadžerske obuke.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE SVUGDJE VEĆE NEGO RANIJE Evo šta građani Srpske najviše biraju za ljetovanje!

Građani Republike Srpske ove godine najviše biraju Hrvatsku i Crnu Goru kao destinacije gdje će provesti ljetovanje, rečeno je Srni u banjalučkim turističkim agencijama.

U agencijama dodaju da su prošli popusti za ranu prijavu, te da su cijene nešto više u odnosu na cijene istih aranžmana koji su se mogli rezervisati ranije uz popuste i do 25 odsto.

U Crnoj Gori se nude prosječne cijene od 70 do 90 evra po osobi dnevno na bazi polupansiona ili 100-120 evra na bazi ol inkluziv usluge.

Cijene, kako kažu, variraju u zavisnosti od kategorije i blizine plaže.

“Hrvatska je dosta skuplja. Najniža cijena na bazi polupansiona u vrlo skromnom hotelu sa dvije zvjezdice je 70 evra, a u boljim hotelima od 120 evra pa nadalje”, naglasili su u turističkim agencijama.

Kada je riječ o daljim destinacijama, turiste iz Srpske najviše interesuju Grčka, Turska i Egipat za koje se nude avio-aranžmani sa banjalučkog aerodroma.

Aranžmani za Egipat kreću se od 850 evra pa nadalje, Turska od 700 evra pa nadalje, Grčka – mjesto Lutraki od 650 evra pa nadalje.

“Ostale destinacije su sa polascima iz Beograda i najviše se putnici odlučuju za Španiju /Majorka, Kosta del Sol i Kosta Brava/, grčka ostrva i Kipar”, rekli su u banjalučkim turističkim agencijama.

Nastavi čitati

Društvo

STANIVUKOVIĆEV POKLON KOJI JE PROMIJENIO SVE! Plastenik za porodicu koja je odlučila ostati i boriti se (VIDEO)

U zemlji iz koje mnogi odlaze, porodica Sibinčić iz Prnjavora odlučila je ostati. Ne samo ostati – već zasukati rukave, uzeti motiku u ruke i graditi budućnost na zdravim temeljima.
I upravo njima, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, poklonio je plastenik – dar koji ova porodica naziva prekretnicom u svom poslovanju.

– Ugradnja plastenika završena! Zahvalni smo gradonačelniku Banja Luke, Drašku Stanivukoviću, na ovom poklonu. Ovaj plastenik će nam pomoći da podignemo našu organsku proizvodnju na viši nivo i biće prekretnica za našu organsku farmu, pomažući nam da se proširimo i napredujemo – objavili su članovi porodice Sibinčić na svom Instagram profilu.

Njihova priča je sve, samo ne uobičajena. Slaven iz Prnjavora i Ajvi, porijeklom sa Filipina, nakon života po svijetu odlučuju se vratiti u Slavenovu rodnu grudu – i tu, sa svoje četvoro djece, graditi novu priču. Bez porodičnog naslijeđa, bez startnog kapitala, ali sa velikim snovima.

<iframe src=”https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fthesibincicfamily%2Fvideos%2F1188489163294440%2F&show_text=false&width=267&t=0″ width=”267″ height=”476″ style=”border:none;overflow:hidden” scrolling=”no” frameborder=”0″ allowfullscreen=”true” allow=”autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share” allowFullScreen=”true”></iframe>

– Blagoslovljeni smo što imamo ovu priliku i potrudićemo se da je maksimalno iskoristimo – poručuju.

Na svom imanju uzgajaju stare, zaboravljene sorte voća i povrća, bave se pčelarstvom i rade isključivo po principima organske proizvodnje – bez pesticida, GMO sjemena i vještačkih đubriva. Njihova zemlja je mjesto gdje se vraća život, a farma mnogo više od posla – to je naslijeđe u nastajanju.

– Naša ljubav prema zdravom svijetu i boljoj budućnosti za našu djecu pokreće nas svaki dan. Dajemo sve od sebe da stvorimo naslijeđe na koje će biti ponosni – poručuju iz porodice Sibinčić.

Podršku ovom putu dao je i Stanivuković, koji je prilikom posjete u aprilu ove godine rekao:

– Slaven iz Prnjavora i Ajvi porijeklom sa Filipina, nakon života po svijetu, odlučili su se vratiti u Slavenovu rodnu grudu i ovdje podizati svojih četvoro djece. Njihova životna priča govori više od hiljadu riječi, a sloga i ljubav pokreću sve. Odluka da se vrate, da rade i stvaraju na svojoj zemlji, zaslužuje svako poštovanje i podršku, a posebno to što se bave organskim uzgojem, ulažući trud u zdravu i kvalitetnu proizvodnju koja doprinosi boljem životu.

Porodica se zahvalila i firmi ITC Zenica na, kako su rekli, vrhunskom radu, te svojim komšijama na velikoj podršci. U objavi su dodali:

– Mi smo poduzetnici prve generacije s velikim snovima. Naporno radimo na izgradnji posla koji nije samo uspješan, već i zaista značajan i ispunjavajući za nas, te će utrti put svjetlijoj budućnosti za našu djecu.

Na društvenim mrežama redovno objavljuju trenutke s farme, dijeleći i borbu i radost, ali i inspiraciju. Njihova poruka je jasna – može se uspjeti, i kada krećeš iz nule, ako vjeruješ u ono što radiš.

Nastavi čitati

Aktuelno