Connect with us

Društvo

KAO IZ HORORA! U Kneževu mrtve ne mogu sahraniti, ŽIVI HODAJU PO KROVOVIMA AUTOMOBILA

Kneževo je danima zavejano snijegom i odsječeno od svijeta. Zbog smetova, visokih i do 7 metara, putevi su blokirani, struje nema od ponedjeljka, telefonski signal je često u prekidu.

Ovaj gradić podno Vlašića, udaljen je od Banjaluke svega 50 kilometara, ali kao da se nalazi na drugom kraju svijeta.

Troje ljudi, koji su umrli u posljednja dva dana, porodice ne mogu sahraniti, jer su putevi neprohodni, a groblja zavejana. Od prekjuče su počeli da izlaze, ali samo ako baš moraju.

– Probijamo uskim prtinama, koje smo napravili povrh gomila snijega, pa se desi da, ne znajući, ustvari hodamo po krovovima zatrpanih automobila – kaže jedan mještanin.

Da su Kneževljani zaista napravili prtine povrh zatrpanih automobila, potvrdila je za Srpskainfo i dr Suzana Radić, direktorka Doma zdravlja u Kneževu. – I moj je automobil zatrpan, ne vidi se iz snijega, ne bi bilo nikakvo čudo da ljudi hodaju po njemu – kaže doktorka Radić.

Ona je u ponedjeljak iz Banjaluke došla na posao u Kneževo i tu ostala. Nije se mogla vratiti, jer je snijeg zatvorio puteve.

Sanitet koji je, istog dana, putovao u suprotnom pravcu, ostao je u Banjaluci.

I dobro je što je tako.

– U ponedjeljak su sanitetom odvezli pacijente na dijalizu. Oni se zbog smetova, nisu uspjeli vratiti u Kneževo. Ostali su u Banjaluci i idu redovno na dijalizu. Da su se vratili ovamo, morali bismo zvati Helikopterski servis da ih evakuiše, jer ti ljudi bez dijalize ne mogu preživjeti – kaže dr Suzana Radić. Ovi pacijenti su na sigurnom, ali doktorka strahuje za sudbinu starijih i bolesnih mještana u zavejanim selima oko Kneževa.

– Mi do njih ne možemo doći. Ne možemo se čak ni čuti sa njima, jer već danima nema struje i telefoni ne rade. Ovdje u Kneževu radimo, 24 sata dnevno smo na raspolaganju pacijentima koji mogu doći do nas, sanitetska vozila smo očistili i spremili za put, tako da ćemo krenuti u sela, čim bude koliko-toliko prohodno – kaže doktorka Radić.

Trenutno u Domu zdravlja radi 8 sestara i tehničara, 4 ljekara i 4 vozača saniteta. Ostali ne mogu doći na posao, jer žive u Banjaluci ili u selima oko Kneževa. Čekaju da mašine Civilne zaštite RS raščiste puteve. Zanimljivo je da, otkako je počelo nevrijeme, nije bilo nijednog preloma, iako je Kneževo doslovno zatrpano snijegom i ledom i pješaci se kreću uskim opasnim prtinama.

– Pretpostavljam da su ljudi naučili kako da se nose s tim problemima, jer su oštre zime ovdje uobičajene. Ipak, ovoliki snijeg nije viđen godinama – kaže dr Suzana Radić. Otkriva kako izgleda svakodnevni život u gradiću okovanom snijegom.

– Kad dođemo na posao, prvo uključimo agregat i stavimo telefone na punjenje. Potom provjerimo jesu li parking ispred Doma zdravlja i prilazi zgradi očišćeni od snijega, bar toliko da ljudi mogu bezbjedno prići. Ako nisu, uzimamo lopate u ruku – priča doktorka Suzana. Sa posla se juri u prodavnicu da se nabavi hrana. Struje nema, mrak rano pada, a rafovi u prodavnicama su sve prazniji, pa je nabavka prvi poduhvat. Neke radnje su već zatvorene.

U Kneževu radi nekoliko pekara, ustvari, radile bi da ima struje.

– Ko ima šporet na drva i vreću brašna sam peče hljeb, ko nema mora na dijetu – kaže jedna mještanka.

Od ponedjeljka su zatvoreni svi putevi koji vode ka Kneževu i iz Kneževa. Zbog snijega ne mogu proći ni saniteti, ni dostavna vozila. U gradiću ponestaje hrane. Najbogatiji je onaj ko ima dimnjak i šporet na drva, a u špajzu vreću brašna.

Kako pričaju mještani, kad je snijeg zapadao, a grad zadesila mećava, prvog dana ljudi nisu ni izvirivali iz kuća i stanova, piše Srpska info.

Loading...

Related Topics:

Društvo

FOND SOLIDARNOSTI: Tri miliona KM za SANACIJU ŠTETA nastalih usljed poplava u Srpskoj

Fond solidarnosti Republike Srpske donio je odluku o izdvajanju tri miliona maraka, koja će biti usmjerena na sanaciju šteta nastalih usljed poplava u Republici Srpskoj.

Sredstva će biti doznačena gradovima i opštinama koje su pretrpjele najveće štete, među kojima su Prijedor, Banjaluka, Laktaši, Srbac, Gradiška, Kozarska Dubica i Kostajnica.

Ova mjera ima za cilj pružanje pomoći onima koji su najviše pogođeni elementarnim nepogodama, kako bi se ubrzao oporavak i obnova pogođenih područja.

Lokalne komisije u ovim opštinama i gradovima zadužene su za izradu popisa i procjene nastale štete, kako bi se pomoć usmjerila onima kojima je najpotrebnija.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

USKORO ĆE VASKRS! Ovo je tajna monaha sa Hilandara za savršeno OFARBANA JAJA!

Farbanje jaja na Hilandaru vrši se tradicionalnim metodama koje se prenose s generacije na generaciju. Ove metode nisu samo način da se jaja ukrase, već i izraz duboke vjere i poštovanja prema prazniku Vaskrsenja Hristovog.
Farbanje jaja na Hilandaru je mnogo više od običnog ukrašavanja to je ritual koji spaja vjeru, tradiciju i umjetnost. Prirodne boje i metode izrade uzoraka naglašavaju povezanost s prirodom i Božjim djelom, dok se kroz svakodnevnu praksu prenose vjekovni običaji i pobožnost.

Kako monasi sa Hilandara farbaju jaja za Vaskrs
Jaja koja se farbaju za Uskrs na Hilandaru pažljivo se biraju. Obično se koriste bijela zbog njihove sposobnosti da bolje prime boju. Jaja se prvo detaljno operu u mlakoj vodi kako bi se otklonile sve nečistoće i masnoća koja se nakuplja na ljusci.
Na Hilandaru se koriste prirodni sastojci za farbanje jaja. Najčešće se upotrebljavaju ljuske crnog luka za crvenu boju, cvekla za tamnocrvenu ili purpurnu boju, kurkuma za žutu boju i kopriva za zelenu boju. Biljni sastojci se kuvaju u vodi kako bi se dobio koncentrat boje, piše Žena Blic.
Za crvenu boju
Ljuske crnog luka se stavljaju u veliki lonac sa vodom. Kuvate dok voda ne postane tamnocrvena.

Za žutu boju
Kurkuma se dodaje u ključalu vodu.

Za purpurnu boju
Cvekla se isjecka i kuva dok voda ne postane purpurnocrvena.

Šaranje jaja voskomFOTO: MILIN KUVAR/YOUTUBE/SCREENSHOT
Za zelenu boju

Kopriva se kuva dok voda ne postane zelenkasta.

Jaja se pažljivo stavljaju u tople, ali ne i u ključale boje. Ostavite jaja da se u boji kuvaju najmanje 15-20 minuta, dok ne postignu željenu nijansu. Proces farbanja može da traje i duže, zavisno od toga koji intenzitet boje želite. Nakon što jaja dobiju željenu nijansu, pažljivo ih izvadite iz boje i stavite na papirnate ubruse da se osuše.

Ofarbana uskršnja jaja premažite komadićem slanine ili krpicom namočenom u ulje kako bi dobila lijep sjaj.

Na Hilandaru se, uz farbanje, koriste i listići biljaka i cvjetovi za pravljenje uzoraka. Listići se pažljivo obmotaju oko jaja i pričvršćuju se gazom ili pantljikom prije nego što se jaja stave u boju. Tako biljke stvaraju lijepe prirodne uzorke na jajima.

Vosak se nanosi na jaja prije bojenja pomoću tankih četkica ili igala kako bi se stvorili različiti geometrijski ili religiozni motivi. Nakon bojenja, vosak se otopi toplom vodom, otkrivajući bele uzorke na obojenim jajima.

Na Hilandaru se farbanje jaja obavlja sa velikom poštovanjem i duhovnom predanošću. Pored estetske ljepote, ova tradicija ima duboko duhovno značenje i obilježava Vaskrsenje Hristovo, simbolizujući novi život i obnovu.

Nakon farbanja, jaja se blagosiljaju i koriste tokom Uskršnjeg bogosluženja. Prvo crveno jaje se tradicionalno čuva iznad ikone do naredne godine kako bi štitilo dom i donosilo sreću i blagostanje.

Nastavi čitati

Aktuelno