Connect with us

Region

KAO NIKADA PRIJE! Lažni doktori haraju Srbijom, GLUME STRUČNJAKE I VARAJU LJUDE

Divlje ordinacije po zakupljenim stanovima, “stručnjaci” bez diploma i bilo kakve veze sa medicinom, i bez dozvola i licenca za rad. Na svakom ćošku pumpanje usana, korekcije nosa, ubrizgavanje filera i drugih preparata u čelo nos, bradu. Sve to preko reklama za lakovjerne koje su preplavile internet ili “na preporuku” poznanika, uz razne popuste, akcije… Plaćanje je isključivo na ruke, bez ikakvih računa i pisanih tragova, piše Blic.

Tako u najkraćem izgleda crno tržište estetskih zahvata koje godinama unazad cvijeta u regionu, na kojem se svakog mjeseca obrću stotine hiljada eura, a pipci gotovo uvijek idu ka Srbiji.

Poslednji šokantan događaj koji je odjeknuo poput bombe u javnosti jeste slučaj Snežane Stević (48) koja je uhapšena zbog sumnje da se bavila nadriljekarstvom i obavljala estetske i stomatološke zahvate u svom salonu ljepote “BV Dental Estetic”. Krivična prijava je podnijeta zbog falsifikovanja diplome i nadrilekarstva, a broj oštećenih žrtava se procjenjuje na oko 40.

Kako je “Blic” već pisao, osumnjičena Snežana, koja je koristila zvanje “doktor stomatologije”, sa lažnom diplomom Medicinskog fakulteta Univerziteta u Prištini, mjesecima je reklamirala usluge svoje stomatološke ordinacije putem interneta, često nudeći nevjerovatne popuste kako bi privukla klijente.

Hrvatski novinari su nedavno uspjeli da se “ubace” među mušterije u Zagrebu koje su došle zbog “stručnjaka iz Srbije”. Kako su otkrili, oni bi za vikend dolazili u hrvatsku prijestonicu, gdje bi unaprijed zakupili stan, obradili po 50- klijenata za par dana, zaradili desetine hiljada eura i vratili se u Beograd. Naravno, sve bez ikakve dozvole za rad, uz plaćanje u kešu.

“Djevojke su ulazile bukvalno na svakih 15 minuta, promet je bio kao na željezničkoj stanici. Dnevni boravak iznajmljenog stana služio je kao čekaonica. Kojekakvi fileri, botoksi, nehirurške metode korekcije nosa i slično. Jedna djevojka iz čekaonice bila je na redu, a zahvat je završen već za 15 minuta. Platila je 220 eura za tri zone botoksa”, ispričala je “insajderka” u emisiji “Provjereno”.

“Žena očekuje da izgleda predivno, a za tri dana se probudi i otpadne joj komad kože na licu. To nije nešto na šta ljudi računaju, mislim da ni ne znaju kad idu na takva mjesta”, rekao je doktor Željko Rotim, predsednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu.

Za razliku od Srbije, gdje se i dalje vodi nekoliko sudskih postupaka, jedan od njih je kako-tako riješen u Austriji. Naime, tokom 2021. državljanin Srbije je morao da plati odštetu ženi koja ga je tužila da ju je unakazio.

Pred sudom, Srbin je rekao da je najmanje 30 žena “uljepšao” i da nikada nije tvrdio da je ljekar, već da je ranije radio kao vozač kamiona, ali da je “tehniku i medicinske zahvate naučio u Rusiji i tamo je uspješno sprovodio”.

On je, kako je utvrđeno, preko društvenih mreža nudio ženama estetske zahvate po niskim cijenama. U posebno iznajmljenom stanu, on je “uljepšavao” brojne klijentkinje, a među njima Bečlijku, koja je došla da bi izvršila lifting obrva. Nakon zahvata, njena rana se upalila i morala je sa velikim bolovima u bolnicu.

“Bio mi je potreban novac, pa sam počeo u Beču da radim. To je bila ogromna greška”, rekao je Srbin, koji je prihvatio da plati 5.700 eura obeštećenja ženi koja ga tužila, kao i 3.000 eura kazne, a upitan kako će tu svotu platiti u roku od tri mjeseca, Srbin je sudiji kazao “da će ponovo raditi kao vozač kamiona”.

Možda i najdrastičniji slučaj otkriven je 2021. u Beogradu, kada je Sava Knežević, poznat i kao “estetski kasapin”, tada dvadesetrogodišnji maser iz Batajnice, i njegova majka Danijela, cvjećarka, uhapšeni su zbog nadriljekarstva pošto je utvrđeno da je obavljao zahvate za koje nije obučen, a koje su ostavljale ozbiljne posljedice, kao i da se lažno predstavljao.

Protiv njega je 2021. podignuta optužnica u kojoj je navedeno da je narušio zdravlje sedam žena nad kojima je u svojoj neregistrovanoj ordinaciji u centru Beograda vršio medicinske zahvate, za koje nije imao diplomu ni dozvolu.

Ožiljci i opekotine su još i najlakše od posljedica sa kojima su se žrtve suočile. Bez ikakvog znanja, stručne spreme i zdravog razuma ili osjećaja morala, Knežević je ugrozio brojne žene iz Srbije i regiona, od kojih su mnoge izašle u javnost i iznijele lstravične detalje zahvata kojima su podvrgnute u njegovoj “ordinaciji” na Terazijama.

Ništa manje dramatičan nije bio ni slučaj Olgice Markanović, u javnosti poznatije kao “barbi doktorka”, koja je uhapšena prije tri godine zbog sumnje da je u svojim salonima u Beogradu i Banjaluci unakazila 11 osoba. Ona je takođe obavljala nelegalne estetske zahvate, ali je pored toga za nekoliko stotina eura obučavala klijente kako da bez dozvola rade isti posao.

Na obukama im je davala savjete da ne izdaju račune, kupe diplome medicinske škole, igle zovu olovkama i slično. Markanovićeva je uhapšena kada je pokušala da pređe hrvatsko-srpsku granicu, a suđenje je još u toku.

Related Topics:

Region

Milo Đukanović i njegova sestra IPAK IDU NA SUĐENJE?

Stavom podgoričkog Višeg suda da predmet “Telekom” nije apsolutno zastario, otvara se mogućnost da bivši šef države Crne Gore Milo Đukanović, njegova sestra Ana i više drugih osoba uskoro budu saslušani u vezi sa spornom privatizacijom nekada uspješne državne kompanije, pišu “Vijesti”.

Sud tvrdi da predmet nije zastario
Otvara se mogućnost novih saslušanja
Istraga se odnosi na primanje mita
Tužilaštvo bi moglo ponovo reagovati
Privatizacija “Telekoma” ponovo pod lupom
Prema rješenju Višeg suda, to se odnosi na dio koji tretira krivično djelo primanje mita, a za šta se terete Đukanovići, nekadašnji predstavnici “Telekoma” Crne Gore, tada državne kompanije, HLT fonda, preduzeća “Monte Adria” i “Mađar Telekoma” – Oleg Obradović, Veselin Barović, Damjan Hosta i Tomaš Marvai, pišu “Vijesti”.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović kazala je “Vijestima” da će sačekati novu odluku sudije za istragu, istovremeno poručujući da se nakon ovakvog stava suda i za tužilaštvo otvara prilika da ponovo pokrene istragu u tom slučaju.

Naložena istraga
Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda rješenjem je naložilo sudiji za istragu da ponovo razmotri prijedlog Ćirovićeve i sasluša aktere privatizacije nekadašnjeg crnogorskog “Telekoma”.

Kancelarija zaštitnika u oktobru prošle godine je preduzela krivično gonjenje u tom predmetu u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo prošlog ljeta odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), tvrdeći da je nastupila apsolutna zastarjelost.

Tu odluku donijela je specijalna državna tužiteljka Ana Perović Vojinović, a potvrdio tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović.

Vlada je početkom oktobra prošle godine zadužila Kancelariju zaštitnika da preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, ali je sudija za istragu odbio prijedlog da, u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, sprovede dokazne radnje – sasluša aktere iz predmeta “Telekom”.

Ćirovićeva je od istražnog sudije u oktobru prošle godine tražila da Mila Đukanovića, pored ostalog, pita o njegovom postupanju kao premijera tokom pripremanja tenderskog postupka prodaje akcijskog kapitala “Telekoma”, odluci o prihvatanju ponude “Mađar Telekoma”, odluci tadašnje Vlade o isplati kontribucije svim manjinskim akcionarima, ali i o izvještaju komisije tadašnjeg Savjeta za privatizaciju o rezultatima tendera…

Predložila je da sudija Anu Đukanović pita o postojanju ugovora sa firmom “Sigma Inter Korp”, SAD, za pružanje konsultantskih usluga, izvještajima o pruženim uslugama…

Čeka se odluka sudije
“Rješenje Višeg suda potvrđuje upravo stav zaštitnika da u konkretnom jesu preduzimane procesne radnje, pa je prekidana zastara. Viši sud to nalazi i daje precizne datume nastupanja apsolutne zastare gonjenja za svako krivično djelo ponaosob”, rekla je Ćirovićeva.

Kako je dodala, “prvenstveno treba sačekati odluku istražnog sudije s obzirom na to da je u odbijajućem dijelu predmet vraćen sudiji za istragu na ponovno odlučivanje, nakon čega će se zauzeti konačan stav o daljem preduzimanju radnji”.

Podsjeća da vijeće Višeg suda obrazlaže da za određena krivična djela – primanje mita i primanje mita putem pomaganja – nije nastupila zastarjelost.

“U kojem dijelu bi tužilaštvo moglo da pretvori predmet, otpočne preduzimanje radnji, s obzirom na to da je za gonjenje za ta krivična djela isključivo nadležno tužilaštvo”, kazala je Ćirovićeva.

Američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) je, kako je pisao RTCG, 2012. godine saopštila da ima dokaze da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori i Makedoniji tokom privatizacije telekomunikacionih kompanija.

Crnogorska državna kompanija “Telekom” prodata je 2005. godine “Mađar Telekomu”, u vlasništvu “Dojče Telekoma”, za 114 miliona, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara.

Početkom 2012. godine SEC je objavio da je “Dojče Telekom”, navodno, preko svoje podružnice crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije isplatio mito.

Prema navodima SEC-a, podmićivanje su omogućila dva člana uprave crnogorskog “Telekoma” i advokatica, sestra jednog od vodećih funkcionera, za koju su mediji tvrdili da je riječ o Ani Đukanović, sestri Mila Đukanovića.

Ona je, kako je ranije pisao RTCG, tužila medije koji su tvrdili da je ona pomenuta u tužbi.

Nastavi čitati

Region

SKUPA GREŠKA: Rikverc na naplatnim kućicama u Hrvatskoj košta i do 920 evra

Gotovo svakom vozaču makar jednom se dogodilo da na naplatnim kućicama uđe u pogrešnu traku. Umjesto prolaza za ENC uređaj, završe u traci za gotovinu ili kartice, a tada često nastaje panika i nervoza.

Mnogi vozači u tom trenutku prave ozbiljnu grešku — ubace automobil u rikverc kako bi promijenili traku. Međutim, takav potez u Hrvatskoj može ih skupo koštati, jer su kazne za vožnju unazad na naplatnim postajama u toj zemlji izuzetno visoke.

Kazna može dostići 920 evra

Vožnja unazad ili okretanje na naplatnim kućicama u Hrvatskoj strogo su zabranjeni.

Prema hrvatskom Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, za takav prekršaj predviđena je minimalna kazna od 390 evra, uz tri negativna prekršajna boda. U težim slučajevima kazne mogu biti i znatno veće, pa dostižu čak 920 evra.

Razlog ovako strogih sankcija jeste bezbjednost.

Naplatne postaje projektovane su za kretanje vozila isključivo unaprijed, pa svaki neočekivani manevar može izazvati sudar ili ozbiljno ugroziti ostale učesnike u saobraćaju.

Najčešća greška vozača

Kada rampa ne želi da se podigne, vozači često instinktivno pokušavaju da se vrate nekoliko metara unazad i prebace u drugu traku.

Takav potez djeluje bezazleno, posebno ako iza vozila nema mnogo automobila, ali upravo tada nastaje najveći rizik od nesreće.

Čak i kratko vraćanje unazad na autoputu ili naplatnim kućicama tretira se kao težak saobraćajni prekršaj.

Šta uraditi ako uđete u pogrešnu traku?

Ako shvatite da ste završili u pogrešnoj traci, najvažnije je da ne paničite.

Na svim naplatnim kućicama postoji dugme za pomoć putem kojeg možete kontaktirati operatera. Nakon što objasnite situaciju, operater će vam dati instrukcije kako da nastavite dalje.

U većini slučajeva moguće je:

daljinski podići rampu,
platiti putarinu na licu mjesta,
dobiti karticu ili dodatna uputstva za prolazak.

Bez obzira na nervozu drugih vozača ili sirene iza vas, najvažnije je ostati smiren i ne pokušavati opasne manevre.

Bezbjednost važnija od nekoliko minuta

Iako mnogi vozači smatraju da će kratkim vraćanjem u rikverc „uštedjeti vrijeme“, posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije od nekoliko izgubljenih minuta.

Osim visoke novčane kazne, vožnja unazad na naplatnim postajama može dovesti do saobraćajnih nesreća i ozbiljno ugroziti bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

Zato stručnjaci savjetuju da u takvim situacijama uvijek zatražite pomoć operatera i izbjegnete poteze koji vas mogu skupo koštati, prenosi Jutarnji.hr.

Nastavi čitati

Region

OTKRIO ŠTA PLANIRA: Oglasio se biznismen koji želi kupiti NIS

Biznismen Ranko Mimović, vlasnik kompanije KFT Senator Treasury G.T.7 Dva, prvi put je detaljnije govorio o svojoj ponudi za kupovinu većinskog udjela ruske kompanije Gaspromnjeft u Naftnoj industriji Srbije (NIS).

Mimović tvrdi da njegova ponuda nije „neprijateljska“, već prijateljska i „džentlmenska“, te poručuje da mu cilj nije gašenje kompanije, nego njen razvoj i modernizacija.

„Ponuda za NIS je prijateljska“

U razgovoru za Betu Mimović je rekao da trenutno ne može iznositi više detalja dok traju pregovori između Gaspromnjefta i mađarskog MOL-a, koji bi trebalo da budu završeni 22. maja.

„Moja ponuda za NIS nije neprijateljska, već prijateljska, džentlmenska“, rekao je Mimović.

Naglasio je da nema namjeru da zatvara rafineriju u Pančevu, koja se posljednjih sedmica pominje kao jedna od spornih tačaka u pregovorima.

„Rafineriju bih unaprijedio i razvijao nove proizvode“, poručio je.

Za kupovinu nudi dvije milijarde evra

Mimović je rekao da je za kupovinu većinskog udjela u NIS-u obezbijedio dvije milijarde evra.

Prema njegovim riječima, finansijska sredstva ima zahvaljujući sopstvenom kapitalu u bankama, ali i dobrim kontaktima sa investicionim fondovima i finansijskim institucijama.

Dodao je da je ispunio zahtjeve američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) i da sada očekuje potvrdu visokog menadžmenta te institucije.

„Da nisam imao obezbijeđena sredstva, OFAC bi odmah odbio ponudu“, rekao je Mimović.

Odbacio veze sa politikom

Mimović je odbacio tvrdnje pojedinih medija da ima veze sa Srpskom naprednom strankom (SNS).

Istakao je da nikada nije lično upoznao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i da se trenutno ne bavi politikom.

„Okupiću najjači tim u regionu“

Na kritike da nema dovoljno iskustva za vođenje velike naftne kompanije, Mimović odgovara da je već pripremio stručni tim koji bi upravljao NIS-om ukoliko dođe do kupovine.

„Pripremio sam najstručniji tim u jugoistočnoj Evropi koji bi vodio NIS“, rekao je.

Dodao je da ni sadašnji menadžment kompanije nije loš i naglasio da vlasnik velike kompanije ne mora lično biti stručnjak za svaki sektor poslovanja.

„I premijer Srbije Đuro Macut je ljekar, pa uspješno vodi Vladu Srbije, iako nije stručan za sve resore“, naveo je Mimović.

Pregovori sa MOL-om traju do 22. maja

Podsjetimo, Mimović se prošle sedmice prvi put pojavio u javnosti kao potencijalni kupac NIS-a kada je za Reuters izjavio da je spreman da plati dvije milijarde evra za udio Gaspromnjefta.

Istovremeno, mađarski MOL vodi pregovore o kupovini 56,1 odsto vlasništva u NIS-u, a odluka bi trebalo da bude poznata do 22. maja.

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović ranije je izjavila da postoje problemi u pregovorima, posebno kada je riječ o budućnosti rafinerije u Pančevu, prenosi Biznisinfo.

Nastavi čitati

Aktuelno