Connect with us

Region

KAO NIKADA PRIJE! Lažni doktori haraju Srbijom, GLUME STRUČNJAKE I VARAJU LJUDE

Divlje ordinacije po zakupljenim stanovima, “stručnjaci” bez diploma i bilo kakve veze sa medicinom, i bez dozvola i licenca za rad. Na svakom ćošku pumpanje usana, korekcije nosa, ubrizgavanje filera i drugih preparata u čelo nos, bradu. Sve to preko reklama za lakovjerne koje su preplavile internet ili “na preporuku” poznanika, uz razne popuste, akcije… Plaćanje je isključivo na ruke, bez ikakvih računa i pisanih tragova, piše Blic.

Tako u najkraćem izgleda crno tržište estetskih zahvata koje godinama unazad cvijeta u regionu, na kojem se svakog mjeseca obrću stotine hiljada eura, a pipci gotovo uvijek idu ka Srbiji.

Poslednji šokantan događaj koji je odjeknuo poput bombe u javnosti jeste slučaj Snežane Stević (48) koja je uhapšena zbog sumnje da se bavila nadriljekarstvom i obavljala estetske i stomatološke zahvate u svom salonu ljepote “BV Dental Estetic”. Krivična prijava je podnijeta zbog falsifikovanja diplome i nadrilekarstva, a broj oštećenih žrtava se procjenjuje na oko 40.

Kako je “Blic” već pisao, osumnjičena Snežana, koja je koristila zvanje “doktor stomatologije”, sa lažnom diplomom Medicinskog fakulteta Univerziteta u Prištini, mjesecima je reklamirala usluge svoje stomatološke ordinacije putem interneta, često nudeći nevjerovatne popuste kako bi privukla klijente.

Hrvatski novinari su nedavno uspjeli da se “ubace” među mušterije u Zagrebu koje su došle zbog “stručnjaka iz Srbije”. Kako su otkrili, oni bi za vikend dolazili u hrvatsku prijestonicu, gdje bi unaprijed zakupili stan, obradili po 50- klijenata za par dana, zaradili desetine hiljada eura i vratili se u Beograd. Naravno, sve bez ikakve dozvole za rad, uz plaćanje u kešu.

“Djevojke su ulazile bukvalno na svakih 15 minuta, promet je bio kao na željezničkoj stanici. Dnevni boravak iznajmljenog stana služio je kao čekaonica. Kojekakvi fileri, botoksi, nehirurške metode korekcije nosa i slično. Jedna djevojka iz čekaonice bila je na redu, a zahvat je završen već za 15 minuta. Platila je 220 eura za tri zone botoksa”, ispričala je “insajderka” u emisiji “Provjereno”.

“Žena očekuje da izgleda predivno, a za tri dana se probudi i otpadne joj komad kože na licu. To nije nešto na šta ljudi računaju, mislim da ni ne znaju kad idu na takva mjesta”, rekao je doktor Željko Rotim, predsednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu.

Za razliku od Srbije, gdje se i dalje vodi nekoliko sudskih postupaka, jedan od njih je kako-tako riješen u Austriji. Naime, tokom 2021. državljanin Srbije je morao da plati odštetu ženi koja ga je tužila da ju je unakazio.

Pred sudom, Srbin je rekao da je najmanje 30 žena “uljepšao” i da nikada nije tvrdio da je ljekar, već da je ranije radio kao vozač kamiona, ali da je “tehniku i medicinske zahvate naučio u Rusiji i tamo je uspješno sprovodio”.

On je, kako je utvrđeno, preko društvenih mreža nudio ženama estetske zahvate po niskim cijenama. U posebno iznajmljenom stanu, on je “uljepšavao” brojne klijentkinje, a među njima Bečlijku, koja je došla da bi izvršila lifting obrva. Nakon zahvata, njena rana se upalila i morala je sa velikim bolovima u bolnicu.

“Bio mi je potreban novac, pa sam počeo u Beču da radim. To je bila ogromna greška”, rekao je Srbin, koji je prihvatio da plati 5.700 eura obeštećenja ženi koja ga tužila, kao i 3.000 eura kazne, a upitan kako će tu svotu platiti u roku od tri mjeseca, Srbin je sudiji kazao “da će ponovo raditi kao vozač kamiona”.

Možda i najdrastičniji slučaj otkriven je 2021. u Beogradu, kada je Sava Knežević, poznat i kao “estetski kasapin”, tada dvadesetrogodišnji maser iz Batajnice, i njegova majka Danijela, cvjećarka, uhapšeni su zbog nadriljekarstva pošto je utvrđeno da je obavljao zahvate za koje nije obučen, a koje su ostavljale ozbiljne posljedice, kao i da se lažno predstavljao.

Protiv njega je 2021. podignuta optužnica u kojoj je navedeno da je narušio zdravlje sedam žena nad kojima je u svojoj neregistrovanoj ordinaciji u centru Beograda vršio medicinske zahvate, za koje nije imao diplomu ni dozvolu.

Ožiljci i opekotine su još i najlakše od posljedica sa kojima su se žrtve suočile. Bez ikakvog znanja, stručne spreme i zdravog razuma ili osjećaja morala, Knežević je ugrozio brojne žene iz Srbije i regiona, od kojih su mnoge izašle u javnost i iznijele lstravične detalje zahvata kojima su podvrgnute u njegovoj “ordinaciji” na Terazijama.

Ništa manje dramatičan nije bio ni slučaj Olgice Markanović, u javnosti poznatije kao “barbi doktorka”, koja je uhapšena prije tri godine zbog sumnje da je u svojim salonima u Beogradu i Banjaluci unakazila 11 osoba. Ona je takođe obavljala nelegalne estetske zahvate, ali je pored toga za nekoliko stotina eura obučavala klijente kako da bez dozvola rade isti posao.

Na obukama im je davala savjete da ne izdaju račune, kupe diplome medicinske škole, igle zovu olovkama i slično. Markanovićeva je uhapšena kada je pokušala da pređe hrvatsko-srpsku granicu, a suđenje je još u toku.

Region

OVOJ ZEMLJI PRED LJETO NEDOSTAJE 10.000 RADNIKA: Turizam i ugostiteljstvo pred velikim izazovom

Ljetna turistička sezona je pred vratima, a turistički radnici u Sloveniji upozoravaju da se ugostiteljstvo i turizam suočavaju s brojnim izazovima, među kojima je najveći nedostatak radne snage.

Procjenjuje se da u ovoj branši nedostaje više od 10.000 radnika. Iako su plate u ovom sektoru od 2019. godine porasle za gotovo 50 odsto, one i dalje ostaju najniže u ekonomiji, piše Slovenska tiskovna agencija (STA).

Činjenica je da u ugostiteljstvu i turizmu već godinama nedostaje odgovarajući kadar. Usljed nedostatka radne snage, mnogi ugostitelji bili su primorani prilagoditi svoje poslovanje, a jedan od načina bio je i skraćivanje radnog vremena lokala ili ugostiteljskih objekata, navode iz Obrtno-preduzetničke komore Slovenije.

Izrazili su zadovoljstvo što su prošle godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca, koje su omogućile sezonski rad stranaca u turizmu i ugostiteljstvu. Ipak, priželjkivali su rješenje po uzoru na privremeni ili povremeni rad u poljoprivredi, koji omogućava sezonski rad na kraći period na osnovu građanskopravnog odnosa, dok je u ugostiteljstvu i turizmu on dostupan samo na osnovu ugovora o radu.

Problem kod zapošljavanja stranih radnika i dalje predstavljaju dugotrajne administrativne procedure. Ti postupci traju toliko dugo da strani radnici u međuvremenu pronađu posao negdje drugdje u Evropskoj uniji.

Zbog jezika su u turizmu i dalje najtraženiji radnici iz zemalja Balkana, ali je sve više i Azijata iz Bangladeša, Indije, Nepala i s Filipina.

Iz sindikata upozoravaju da su kadrovske prilike ove godine još teže nego lani, te da ni rast plata ni poboljšanje uslova rada nisu bili dovoljni.

Glavni sekretar Sindikata radnika ugostiteljstva i turizma Slovenije Jasna Bračun izjavila je za STA da mnogi potencijalni kandidati izbjegavaju ovu branšu.

– Razlozi su dobro poznati: zahtjevno radno vrijeme, izražena sezonalnost posla i, što je ključno, plate koje su, prema podacima statističkog zavoda, najniže među svim privrednim granama u zemlji. Takvi uslovi ne omogućavaju privlačenje i zadržavanje kadra koji je sektoru hitno potreban za normalno funkcionisanje – upozorila je Bračun.

Fena

Nastavi čitati

Region

DRAMA NA PLAŽI U HRVATSKOJ: Žena prestala da diše, policajci je vratili u život!

Dva policijska službenika spasila su juče, u petak, 19. juna, na plaži u Medveji u Hrvatskoj život 37-godišnjoj državljanki Indije, koja u trenutku njihovog dolaska nije davala znakove života.

Policajci, koji tokom ljetne sezone rade na ispomoći u Policijskoj stanici Opatija, zatekli su se na mjestu događaja tokom obavljanja redovnih zadataka i odmah priskočili u pomoć.

Riječ je o policijskim službenicima iz Policijske stanice Ivanić-Grad i Policijske stanice Daruvar.

Policajci preuzeli reanimaciju

Kako je saopštila policija, žena nije davala znakove života, a policajci su bez oklijevanja preuzeli pružanje prve pomoći od građana koji su već pokušavali da joj pomognu i nastavili postupak oživljavanja.

Njihova brza reakcija i upornost pokazale su se kao presudne.

Ponovo počela da diše

Nakon reanimacije žena je ponovo počela da diše, a policajci su nastavili da prate njeno stanje i pružaju joj pomoć sve do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći.

Po dolasku na mjesto događaja, medicinski tim preuzeo je dalje zbrinjavanje pacijentkinje.

Prevezena u bolnicu u Rijeci

Nakon ukazane prve pomoći, 37-godišnja državljanka Indije prevezena je u Klinički bolnički centar Rijeka radi daljeg liječenja.

Iz policije su istakli da ovaj slučaj pokazuje kako su policijski službenici često prvi koji pružaju pomoć u situacijama kada su sekunde presudne za spasavanje ljudskog života, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Region

DOK MI TAPKAMO U MJESTU, POGLEDAJTE ŠTA HRVATI GRADE! Pruga od 160 km/h i džinovski tunel

Projekat nove nizinske pruge Zagreb – Rijeka jedan je od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata u Hrvatskoj zbog svoje saobraćajne, privredne i evropske uloge.

Kako su saopštili iz HŽ Infrastrukture, dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutno su u fazi izrade idejnog projekta, a plan je da do kraja 2026. godine budu podneseni zahtjevi za izdavanje lokacijskih dozvola.

„Paralelno s tim, u toku je postupak javne nabavke za uslugu tehničke pomoći za nabavku i sprovođenje takozvanog Alliance ugovora za projektovanje i izgradnju nizinske pruge“, naveli su iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o pripremnom koraku za model ugovaranja koji bi trebalo da objedini projektovanje i izvođenje radova te ubrza realizaciju jednog od najsloženijih željezničkih projekata u Hrvatskoj.

Alliance ugovor prvi put u Hrvatskoj

Alliance ugovor predstavlja savremeni model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se zasniva na partnerstvu između naručioca i izvođača. Cilj je da se izbjegnu dosadašnja iskustva s dugotrajnim procedurama, prije svega javnim nabavkama, jer se broj postupaka svodi na jedan.

„To znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konsultante čiji će zadatak biti da pripreme i sprovedu budući postupak javne nabavke za izvođenje radova, izrade nacrt ugovora i savjetuju nas tokom faze projektovanja i radova na izgradnji nizinske pruge“, poručili su iz HŽ-a.

Dodaju da je ovaj korak neophodan jer takav model do sada nije korišten u Hrvatskoj. Projekat nizinske pruge trebalo bi da bude prva primjena Alliance pristupa u nacionalnom infrastrukturnom sistemu.

Tačna vrijednost radova, izvor finansiranja i rokovi izgradnje biće definisani nakon završetka idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja tendera za izvođenje radova.

Ključna veza između Rijeke i srednje Evrope

Nizinska pruga dio je tri važna transevropska saobraćajna koridora – Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran. Ovi koridori povezuju luku Rijeka s Mađarskom i drugim državama srednje Evrope.

Dužina pruge od Zagreba do Rijeke iznosiće približno 175 kilometara, što je 56 kilometara manje u odnosu na postojeću trasu. Planirano je da bude dvokolosiječna i elektrificirana, projektovana za brzine do 160 kilometara na čas.

Na novoj pruzi biće izgrađeno pet novih željezničkih stanica i jedno stajalište.

Nova trasa trebalo bi da omogući saobraćaj vozova dužine do 750 metara, značajno poveća bezbjednost i kapacitet željezničkog saobraćaja te dodatno otvori prostor za razvoj riječkog lučkog bazena.

Iz HŽ-a ističu da je projekat važan i za puni razvoj novoizgrađenog terminala Rijeka Gateway, jer bi njegovom realizacijom znatno više tereta iz riječke luke prema Mađarskoj i zemljama srednje Evrope moglo da se prevozi željeznicom.

Dugoročno, nova pruga otvara mogućnost daljeg razvoja riječke luke, uključujući i potencijalno proširenje lučkih kapaciteta na području Omišlja na Krku, čime bi luka Rijeka dodatno ojačala svoju poziciju među lukama sjevernog Jadrana.

Više od 30 tunela i vijadukata

Pošto će nova trasa prolaziti kroz veoma zahtjevan teren, predviđena je izgradnja velikog broja željezničkih objekata. Ukupno je planirano više od 30 vijadukata i tunela, među kojima bi trebalo da bude i najduži tunel u Hrvatskoj, dug oko 14 kilometara.

Projekat je podijeljen na dvije glavne dionice. Na dionici Karlovac – Skradnik planirana je kombinacija rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih dijelova pruge.

To podrazumijeva rekonstrukciju postojećeg kolosijeka na pojedinim poddionicama, izgradnju drugog kolosijeka te potpuno novu dvokolosiječnu prugu dugu oko 36 kilometara.

Ta dionica obuhvata 11 vijadukata ukupne dužine 8,1 kilometar i pet tunela sa dvije cijevi ukupne dužine 4,6 kilometara, prenosi Bauštela.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno