Connect with us

Region

KAO NIKADA PRIJE! Lažni doktori haraju Srbijom, GLUME STRUČNJAKE I VARAJU LJUDE

Divlje ordinacije po zakupljenim stanovima, “stručnjaci” bez diploma i bilo kakve veze sa medicinom, i bez dozvola i licenca za rad. Na svakom ćošku pumpanje usana, korekcije nosa, ubrizgavanje filera i drugih preparata u čelo nos, bradu. Sve to preko reklama za lakovjerne koje su preplavile internet ili “na preporuku” poznanika, uz razne popuste, akcije… Plaćanje je isključivo na ruke, bez ikakvih računa i pisanih tragova, piše Blic.

Tako u najkraćem izgleda crno tržište estetskih zahvata koje godinama unazad cvijeta u regionu, na kojem se svakog mjeseca obrću stotine hiljada eura, a pipci gotovo uvijek idu ka Srbiji.

Poslednji šokantan događaj koji je odjeknuo poput bombe u javnosti jeste slučaj Snežane Stević (48) koja je uhapšena zbog sumnje da se bavila nadriljekarstvom i obavljala estetske i stomatološke zahvate u svom salonu ljepote “BV Dental Estetic”. Krivična prijava je podnijeta zbog falsifikovanja diplome i nadrilekarstva, a broj oštećenih žrtava se procjenjuje na oko 40.

Kako je “Blic” već pisao, osumnjičena Snežana, koja je koristila zvanje “doktor stomatologije”, sa lažnom diplomom Medicinskog fakulteta Univerziteta u Prištini, mjesecima je reklamirala usluge svoje stomatološke ordinacije putem interneta, često nudeći nevjerovatne popuste kako bi privukla klijente.

Hrvatski novinari su nedavno uspjeli da se “ubace” među mušterije u Zagrebu koje su došle zbog “stručnjaka iz Srbije”. Kako su otkrili, oni bi za vikend dolazili u hrvatsku prijestonicu, gdje bi unaprijed zakupili stan, obradili po 50- klijenata za par dana, zaradili desetine hiljada eura i vratili se u Beograd. Naravno, sve bez ikakve dozvole za rad, uz plaćanje u kešu.

“Djevojke su ulazile bukvalno na svakih 15 minuta, promet je bio kao na željezničkoj stanici. Dnevni boravak iznajmljenog stana služio je kao čekaonica. Kojekakvi fileri, botoksi, nehirurške metode korekcije nosa i slično. Jedna djevojka iz čekaonice bila je na redu, a zahvat je završen već za 15 minuta. Platila je 220 eura za tri zone botoksa”, ispričala je “insajderka” u emisiji “Provjereno”.

“Žena očekuje da izgleda predivno, a za tri dana se probudi i otpadne joj komad kože na licu. To nije nešto na šta ljudi računaju, mislim da ni ne znaju kad idu na takva mjesta”, rekao je doktor Željko Rotim, predsednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu.

Za razliku od Srbije, gdje se i dalje vodi nekoliko sudskih postupaka, jedan od njih je kako-tako riješen u Austriji. Naime, tokom 2021. državljanin Srbije je morao da plati odštetu ženi koja ga je tužila da ju je unakazio.

Pred sudom, Srbin je rekao da je najmanje 30 žena “uljepšao” i da nikada nije tvrdio da je ljekar, već da je ranije radio kao vozač kamiona, ali da je “tehniku i medicinske zahvate naučio u Rusiji i tamo je uspješno sprovodio”.

On je, kako je utvrđeno, preko društvenih mreža nudio ženama estetske zahvate po niskim cijenama. U posebno iznajmljenom stanu, on je “uljepšavao” brojne klijentkinje, a među njima Bečlijku, koja je došla da bi izvršila lifting obrva. Nakon zahvata, njena rana se upalila i morala je sa velikim bolovima u bolnicu.

“Bio mi je potreban novac, pa sam počeo u Beču da radim. To je bila ogromna greška”, rekao je Srbin, koji je prihvatio da plati 5.700 eura obeštećenja ženi koja ga tužila, kao i 3.000 eura kazne, a upitan kako će tu svotu platiti u roku od tri mjeseca, Srbin je sudiji kazao “da će ponovo raditi kao vozač kamiona”.

Možda i najdrastičniji slučaj otkriven je 2021. u Beogradu, kada je Sava Knežević, poznat i kao “estetski kasapin”, tada dvadesetrogodišnji maser iz Batajnice, i njegova majka Danijela, cvjećarka, uhapšeni su zbog nadriljekarstva pošto je utvrđeno da je obavljao zahvate za koje nije obučen, a koje su ostavljale ozbiljne posljedice, kao i da se lažno predstavljao.

Protiv njega je 2021. podignuta optužnica u kojoj je navedeno da je narušio zdravlje sedam žena nad kojima je u svojoj neregistrovanoj ordinaciji u centru Beograda vršio medicinske zahvate, za koje nije imao diplomu ni dozvolu.

Ožiljci i opekotine su još i najlakše od posljedica sa kojima su se žrtve suočile. Bez ikakvog znanja, stručne spreme i zdravog razuma ili osjećaja morala, Knežević je ugrozio brojne žene iz Srbije i regiona, od kojih su mnoge izašle u javnost i iznijele lstravične detalje zahvata kojima su podvrgnute u njegovoj “ordinaciji” na Terazijama.

Ništa manje dramatičan nije bio ni slučaj Olgice Markanović, u javnosti poznatije kao “barbi doktorka”, koja je uhapšena prije tri godine zbog sumnje da je u svojim salonima u Beogradu i Banjaluci unakazila 11 osoba. Ona je takođe obavljala nelegalne estetske zahvate, ali je pored toga za nekoliko stotina eura obučavala klijente kako da bez dozvola rade isti posao.

Na obukama im je davala savjete da ne izdaju račune, kupe diplome medicinske škole, igle zovu olovkama i slično. Markanovićeva je uhapšena kada je pokušala da pređe hrvatsko-srpsku granicu, a suđenje je još u toku.

Related Topics:

Region

FINANCIAL TIMES OTKRIVA KAKO FUNKCIONIŠE STUDENTSKI POKRET U SRBIJI: Bez vođe, tajni plenumi i „društveni ugovori“

Britanski list Financial Times objavio je opširnu reportažu o studentskom pokretu u Srbiji, njegovoj unutrašnjoj organizaciji i načinu na koji su birani kandidati za poslaničku listu koja je, prema navodima u tekstu, pobijedila na parlamentarnim izborima 25. oktobra.

Novinari ovog lista došli su do snimaka i svjedočenja učesnika studentskih plenuma, uključujući i materijal sa jednog od prvih okupljanja na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu iz decembra 2024. godine.

Na snimku se vidi nekoliko desetina studenata koji pažljivo prate dnevni red projektovan na zid, a o svakoj tački glasaju podizanjem ruku. Iza govornika nalazi se školska tabla sa porukama poput „Budi kompetentan, a ne poslušan“ i „Mi smo snaga koja donosi promjene“.

Pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, mjesec dana ranije, bio je događaj koji je pokrenuo protestni talas iz kojeg se razvio studentski pokret.

„Simbolično, svi smo bili pod tom nadstrešnicom“, rekao je Aleksandar Baucal, profesor psihologije Univerziteta u Beogradu, koji bi trebalo da bude jedan od predstavnika Studentske liste u parlamentu.

Pokret bez vođe: Odluke se donose na plenumima

Jedna od osnovnih karakteristika studentskog pokreta, prema sagovornicima Financial Timesa, jeste odsustvo formalnog vođe i insistiranje na kolektivnom odlučivanju.

Baucal, koji je pojedinim plenumima prisustvovao kao posmatrač, rekao je da je primijetio pokušaje pojedinaca da se nametnu kao važniji od drugih, ali da su takvi pokušaji bili zaustavljeni.

Studenti su, prema njegovim riječima, nastojali da spriječe stvaranje pojedinačnih centara moći i zadrže sistem u kojem se odluke donose zajednički.

Čedomir Đurin, student fizike i aktivista Univerziteta u Novom Sadu, priznao je da je bio iznenađen kada je Aleksandar Vučić priznao izborni poraz.

„Prvo sam pomislio: ‘Vau, zar je to to?’“, rekao je Đurin.

Ipak, nakon izborne pobjede pred pokretom se otvorilo mnogo složenije pitanje – kako preuzeti odgovornost za upravljanje državom, a istovremeno sačuvati principe na kojima je nastao.

Kandidati birani mjesecima, telefoni ostavljani izvan prostorije

Prema pisanju britanskog lista, studenti su počeli da sastavljaju listu kandidata nakon što su tokom 2025. godine iznijeli zahtjev za raspisivanje parlamentarnih izbora.

Mjesta na listi raspoređivana su među univerzitetima, uzimajući u obzir broj njihovih studenata. Sami studenti nisu se kandidovali, već su predlagali profesore i druge javne ličnosti.

Proces je trajao mjesecima i uključivao brojna glasanja. Svaki student mogao je da predloži kandidata, pod uslovom da prethodno dobije njegov pristanak.

Plenumi na kojima su birani kandidati bili su posebno zatvoreni za javnost. Učesnici su, prema svjedočenju doktoranta Novaka Simina, telefone ostavljali izvan prostorije, dok su kandidati tokom predstavljanja dobijali nadimke koji su se mijenjali.

„Sve telefone ostavljali smo napolju. Poslije predstavljanja kandidatima smo davali nadimke, koji su se stalno mijenjali. Danas bismo ih zvali po Teletabisima, sutra po likovima iz ‘Ratova zvijezda’, tako da, ako nešto procuri, mediji ne mogu da povežu o kome je riječ“, ispričao je Simin.

„Društveni ugovori“ kao obaveza prema programu pokreta

Jedan od zanimljivijih detalja iz reportaže odnosi se na dokumente koje su kandidati potpisivali prije izbora.

Prema pisanju Financial Timesa, od kandidata je zatraženo da potpišu takozvane „društvene ugovore“, kojima se obavezuju na vrijednosti i ciljeve studentskog pokreta.

Time je trebalo da se osigura da budući poslanici ostanu dosljedni dogovorenom programu i principima na kojima je lista formirana.

Kandidati, međutim, ne smatraju da bi različiti politički stavovi nužno predstavljali prepreku budućem radu.

„Ideologija i nema svrhu ako sistem ne funkcioniše“, rekao je Baucal.

Prema podacima navedenim u tekstu, Studentska lista osvojila je 53 odsto glasova, što bi joj omogućilo 140 poslaničkih mjesta. Ukoliko neko od izabranih kandidata odustane od mandata, trebalo bi da ga zamijeni sljedeći kandidat sa liste.

Tek predstoje dogovori o premijeru i ministrima

Pobjeda na izborima ne znači da su riješena i pitanja budućeg upravljanja državom.

Prema proceduri opisanoj u reportaži, kandidati imaju 30 dana da se dogovore o preuzimanju poslaničkih mandata, dok je za formiranje vlade i predlaganje premijera predviđen dodatni rok od 60 dana.

U narednom periodu očekuju se novi plenumi i razgovori o ljudima koji bi trebalo da preuzmu najvažnije funkcije u izvršnoj vlasti.

Nakon toga bi studentski pokret trebalo da pređe sa modela kolektivnog odlučivanja na uobičajene parlamentarne procedure.

„Očekuje se da funkcionišemo onako kako zakonodavno tijelo inače funkcioniše u demokratskoj zemlji“, rekao je Dejan Šoškić.

Studenti, prema navodima iz reportaže, planiraju da se nakon formiranja nove vlasti vrate svojim redovnim životima, ali da zadrže nadzornu ulogu.

Sjećanje na 2000. godinu i izazovi koji tek dolaze

Britanski list upozorava da bi najveći izazov mogao biti očuvanje jedinstva i sprovođenje reformi u prvim mjesecima nakon preuzimanja vlasti.

Jern Flek, viši direktor Evropskog centra Atlantskog savjeta, ocijenio je da bi sposobnost nove vlade da ostane jedinstvena i sprovede suštinske promjene tokom prvih šest do 12 mjeseci mogla biti presudna.

U reportaži se podsjeća i na proteste iz 2000. godine, koji su doveli do pada Slobodana Miloševića, ali nakon kojih očekivanja dijela građana nisu bila ispunjena.

Sagovornici Financial Timesa smatraju da bi ovog puta moglo biti drugačije, između ostalog zbog načina na koji je pokret organizovan i izbornih rezultata koje je ostvario.

„Zaista sumnjam da neće uspjeti“, rekla je studentkinja prava Jana Vasić, dodajući da bi, ukoliko nova vlast ne ispuni očekivanja, građani mogli ponovo pokrenuti proces političkih promjena.

Reportaža tako otvara pitanje koje će obilježiti naredni period u Srbiji: može li pokret nastao na principima zajedničkog odlučivanja i bez formalnog vođe uspješno preuzeti odgovornost za upravljanje državom?

Nastavi čitati

Region

MILO ĐUKANOVIĆ STIGAO U VIŠI SUD U PODGORICI: Biće saslušan zbog afere “Telekom”, slučaj ponovo otvoren

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović stigao je u Viši sud u Podgorici zbog saslušanja u slučaju “Telekom”.

Bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović stigao je u Viši sud u Podgorici, gdje bi pred sudijom za istragu Goranom Šćepanovićem trebalo da bude saslušan povodom slučaja poznatog kao predmet “Telekom”, piše agencija Tačno.

Sa njim je, pišu podgoričke Vijesti, stigla i njegova advokatica Svetlana Vujanović, bivša sudija Vrhovnog suda i nekadašnja prva dama Crne Gore.

Saslušanje se odnosi na sumnje u korupciju tokom privatizacije Crnogorskog Telekoma 2005. godine, odnosno na navode da je preko konsultantskih ugovora prikrivana isplata mita.

Saslušanje je predložila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović, koja je preuzela krivično gonjenje u ime države nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u avgustu prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja.

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda zauzelo je, međutim, stav da u ovom predmetu nije nastupila zastara, nakon čega je omogućeno sprovođenje predloženih dokaznih radnji.

MANS je krivičnom prijavom iz 2019. godine obuhvatio Mila i njegovu sestru Anu Đukanović, kao i više drugih osoba, zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom privatizacije “Telekoma”.

Nastavi čitati

Region

NETANJAHU OTVORENO VUČIĆU! “Hvala na dugogodišnjem partnerstvu, čekam te u Izraelu!”

Nosilac liste „Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom i tom prilikom izrazio spremnost da i dalje lično doprinosi jačanju bilateralne saradnje Srbije i Izraela.

Dodao je da su odnosi Srbije i Izraela, uprkos izazovima, podignuti na viši nivo.

„Zahvaljujući na telefonskom pozivu, konstatovao sam da smo u proteklom periodu, uprkos različitim globalnim izazovima, uspjeli da srpsko-izraelske odnose podignemo na značajno viši nivo. Izrazio sam spremnost da i dalje lično doprinosim jačanju bilateralne saradnje“, naveo je Vučić.

Nastavi čitati

Aktuelno