Vlada Republike Srpske vlasnicima srednjih preduzeća gura ruku direktno u džep i uvodi im novi parafiskalni namet za koji će godišnje morati da izdvoje po najmanje šest hiljada maraka.

Naime, novim zakonom o računovodstvu i reviziji o kojem su prošle sedmice glasali narodni poslanici uvodi se obavezna revizija finansijskih izvještaja za srednja pravna lica. Tu kategoriju po zakonu čine preduzeća sa više od 50 zaposlenih i sa više od četiri miliona maraka bilanske aktive.

S obzirom na to da u Republici Srpskoj ne postoji tarifa revizorskih usluga, revizorske kuće se otprilike drže tarife koja postoji u Federaciji BiH, a prema toj tarifi, revizija za pravna lica sa najmanje pet miliona KM aktive iznosi 6.000 KM.

To praktično znači da će vlasnici srednjih preduzeća sa recimo šezdesetak zaposlenih i aktivom od pet miliona KM koji su ujedno i direktori svojih firmi nakon usvajanja ovog spornog zakona svake godine morati nekoj revizorskoj kući da daju 6.000 KM za revizorski izvještaj koji im ni za šta ne treba i od kojeg neće imati nikakve koristi.

Iako su privrednici iznijeli ozbiljne primjedbe na ovu zakonsku odredbu, predlagači ovog zakonskog rješenja nisu pokazali sluh za njihove primjedbe. Vlada je odbacila prijedlog da se iz zakona izbriše sporna odredba po kojoj obaveznoj reviziji podliježu finansijski izvještaji srednjih pravnih lica.

„Ova društva imaju značajnu imovinu i obaveze, prihode i rashode, te obavezna revizija njihovih finansijskih izvještaja treba da doprinese povećanju kvaliteta informacija u ovim izvještajima. Navedeno bi imalo efekat na veću usklađenost finansijskih izvještaja sa važećim okvirom za pripremu i njihovu prezentaciju, fer, objektivan i istinit prikaz imovine, obaveza i ostvarenog poslovnog rezultata, te poštovanje regulative koja se odnosi na ova pravna lica“, navodi se u obrazloženju.

Iz Vlade su ocijenili da poslovni subjekti sa većim iznosom imovine i prihoda imaju i veću društvenu odgovornost prema povjeriocima, državi, vlasnicima, zaposlenima i dr.

„Uvođenjem obaveze revizije za srednja pravna lica procjena je da će doći do povećanja obveznika revizije finansijskih izvještaja za oko 96 subjekata, od ukupno oko 850 obveznika revizije finansijskih izvještaja po osnovu veličine pravnog lica“, navodi se u obrazloženju.

S druge strane, predstavnik Privredne komore RS Marko Savić tokom stručne rasprave istakao je da su privrednici odlučno protiv propisivanja obavezne revizije finansijskih izvještaja srednjih pravnih lica, zato što to predstavlja dodatno opterećenje za privredne subjekte.

„Postoji preko nekoliko stotina fiskalnih i parafiskalnih nameta koji zajedno opterećuju privredu. Kroz ovaj zakon se uvode dodatne stvari koje moraju da sadrže izvještaji o održivom poslovanju i izvještaji o korporativnom poslovanju koji su definisani zakonom o privrednim društvima, tako da je ovo praktično uvođenja novog i nepotrebnog administriranja“, naveo je Savić.

Protiv ove zakonske odredbe glas je podigao i predsjednik Privredne komore RS Goran Račić koji je ukazao na to da obaveznu reviziju nije potrebno nametati i uvoditi kao zakonsku kategoriju.

„Smatramo da je to nepotreban dodatni namet i opterećenje za privredu, jer se domaća privreda već suočava sa velikim brojem fiskalnih i parafiskalnih nameta, rastom troškova poslovanja i brojnim izazovima“, rekao je Račić.

On je istakao da u strukturi naše privrede dominiraju mala i srednja preduzeća u kojima vlasnici direktno upravljaju poslovanjem.

„To umanjuje potrebu za obaveznom revizijom, jer su ti ljudi i vlasnici i odgovorna lica, odnosno direktori svojih preduzeća. Zašto je njima potrebna obavezna revizija? Njima će svakako banke tražiti revizorski izvještaj kada podnesu kreditni zahtjev i tada će biti obavezni da angažuju revizorsku kuću i urade revizorski izvještaj, tako da uvođenje obavezne revizije apsolutno nije potrebno“, ocijenio je Račić.

Jedan od vlasnika srednjeg preduzeća koji je insistitrao na anonimnosti kaže da se na ovaj način za 300 do 500 novih subjekata uvodi obavezna revizija.

„To u suštini znači da će se iz džepova privrednika izvući dva miliona maraka i preliti u džepove vlasnika revizorskih kuća. Iako je privreda preopterećena, ja lično ne bih imao ništa protiv da je uvedena druga vrsta nameta poput recimo povećanja doprinosa ili nešto slično od čega će radnici ili država imati koristi, ali uvođenje obavezne revizije od koje koristi imaju samo revizori je bezobrazluk i zloupotreba“, kaže naš sagovornik.

Za razliku od njegovih primjedbi, pomoćnik ministra finansija Snježana Kelečević tokom stručne rasprave nije iznijela nijedan argument u korist obavezne revizije.

„Kada je u pitanju revizija srednjih pravnih lica, imamo situaciju da nama društva imaju imovinu preko četiri miliona i prihode do 40 miliona, koja imaju od 50 do 250 zaposlenih, mislite li da ne trebaju biti predmet revizije, mislim da trebaju“, rekla je pomoćnica ministra ne navodeći nijedan konkretan argument za svoju tvrdnju.