Problem nedostatka obrazaca za izvode iz matičnih knjiga rođenih prisutan je u posljednje vrijeme u velikom broju gradova i opština na području Federacije BiH, što stvara velike probleme lokalnim administracijama i građanima.

Prema riječima Besima Delića, predstavnika opštinske administracije u Sanskom Mostu, razlog tome je što pomenute obrasce nabavlja isključivo Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine putem javnih tendera, te ih potom distribuira lokalnim zajednicama na osnovu njihovih trebovanja.

Delić kaže kako je do problema došlo usljed toga što su žalbe na provedeni tender zaustavile nabavku pomenutih obrazaca, a u međuvremenu MUP FBiH nije dao nikakva uputstva kako postupati u ovakvoj situaciji.

“Mi u našoj administraciji izdajemo veliki broj rodnih listova, na godišnjem nivou to iznosi oko 35.000, pa nam to predstavlja problem. Snalazimo se kako znamo i umijemo, posuđujemo obrasce od kolega iz drugih gradova i opština ili građanima izdajemo odgovarajuća uvjerenja. Što se tiče drugih obrazaca, imamo ih u dovoljnom broju”, kaže Delić.

Međutim, kako dodaje, problem je što te potvrde na nekim mjestima budu uvažene, ali na drugima ne, pa veliki broj građana ima probleme.

Također, građani u ovome trenutku imaju i mogućnost da podignu internacionalne izvode iz matičnih knjiga rođenih, kojih ima u dovoljnom broju, ali su oni skuplji u odnosu na obične.

“Taksa za obični rodni list je pet maraka, a za internacionalni ona iznosi 30 maraka. Odluke o visini taksi donijelo je Opštinsko vijeće i mi to moramo poštovati”, kazao je Delić.

Prema njegovim riječima, dobili su informacije kako bi procedura oko nabavke nedostajućih obrazaca, kako sada stvari stoje, mogla biti riješena za nekoliko sedmica, kada budu otkočene tenderske procedure.

Iako se uskoro navršavaju dva mjeseca od emitovanja potresnog dokumentarnog filma “Gdje je Sara?”, u kojem je otvoreno pitanje nestanka posmrtnih ostataka dvije bebe, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka ne žele otkriti šta su do sada uradili na tom predmetu, što Dragan Tolimir, advokat roditelja tih novorođenčadi, ocjenjuje kupovinom vremena.

Podsjetimo, ovo tužilaštvo ranije je formiralo predmet u vezi sa svim tvrdnjama i radnjama koje su objavljene u dokumentarcu, a koji je uradio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i objavio 1. aprila.

“Ovo tužilaštvo je formiralo predmet po službenoj dužnosti u vezi sa radnjama obavljenim nakon smrti novorođenčeta Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina i novorođenčeta Nataše Stijak, radi provjere iznesenih navoda, prikupljanja svih potrebnih informacija i obavještenja i utvrđivanja svih okolnosti”, rečeno je ranije iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Na naš upit kojim smo se, između ostalog, interesovali šta je do sada urađeno u predmetu formiranom nakon emitovanog filma “Gdje je Sara?”, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka stigao je štur odgovor.

“Predmet se nalazi u radu u fazi provjera i prikupljanja dokaza. Koje radnje postupajući tužilac preduzima ili će preduzeti, u cilju rada na predmetu ne možemo saopštiti”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz banjalučkog Tužilaštva.

Mnogo konkretniji je advokat Tolimir, koji je, podsjeća, ostavio neko vrijeme da vidi u kom pravcu će to sve ići i šta će se dešavati. Ali i upozorava.

“Polako to vrijeme ističe. Već su me pozivali i neki drugi ljudi, kao i dvije gospođe iz filma. Ja ću ići sa prijavom, ali i tužbom. Ovdje je očigledno sve dokazano što se tiče te dvije porodice, a za ostale ćemo vidjeti”, kaže Tolimir za “Nezavisne novine”.

On poručuje da u ovom slučaju Tužilaštvo mora saslušati obje porodice, u svojstvu oštećenih. Međutim…

“Oni su formalno otvorili postupak. Isto su uradili i po ranijoj prijavi. Oni to urade samo da formalno ispune uslov da je pokrenut postupak, da ih ne možete pitati šta su uradili. A još nema ni istrage. Znači, mi svi treba da budemo fascinirani? To su sve njihovi trikovi, koji vode ka odugovlačenju, otezanju, kamufliranju. Ja ću vrlo brzo tražiti da vidim šta je od dokaza pribavljeno. Razumijem ja i da su oni opterećeni, da se smanjuje broj tužilaca, ali, nismo mi tu da razumijemo, mi očekujemo rezultate. Nije naš problem to što ih je premalo”, rekao je Tolimir.

Sarina majka Aleksandra kaže da je nakon emitovanog filma, odnosno formiranja predmeta taj predmet dodijeljen novoj tužiteljki, a ne onoj koja je vodila raniji predmet.

“Bila sam nedavno na razgovoru kod nje. Ona me je saslušala u potpunosti, obavile smo razgovor. Približila mi je kojim tokom će to ići, šta je ona zamislila da radi. Drago mi je da se neko napokon uhvatio toga. Mislim da će to potrajati, ali bar se nešto uradilo po tom pitanju”, kaže Sarina majka u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podsjećamo, početkom aprila je na portalu CIN-a objavljen potresan dokumentarac o smrti kćerkice Banjalučana Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina, a u kome su govorili kroz šta su sve prošli od trenutka saznanja da je Aleksandra trudna, njenog porođaja, saznanja da je beba preminula, te dugogodišnje borbe da saznaju sve okolnosti koje su uslijedile nakon toga, uključujući i lokaciju sahrane djeteta.

Sarini roditelji odvedeni su na groblje u Banjaluci, na mjestu gdje su sahranjena dva novorođenčeta, a DNK analizom utvrđeno je da posmrtni ostaci ne pripadaju Sari. Pritom je utvrđeno da to nisu ni posmrtni ostaci drugog novorođenčeta, odnosno sinčića Nataše Stijak.

Roditelji ovih novorođenčadi traže istinu, dok nadležne institucije zasad javnosti nisu predočile nikakve konkretne podatke.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske rekli su ranije da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječe pacijenti, te da u njihovoj nadležnosti nisu organizovanja ukopa, sahranjivanje i ekshumacije.

Potom se oglasilo i Gradsko groblje Banjaluka, koje tvrdi da je Sara sahranjena na lokaciji Pobrđe, ali u svom saopštenju nisu naveli da li je poznata tačna lokacija odnosno parcela.

Bosna i Hercegovina je u četiri mjeseca ove godine imala 3,97 milijardi KM spoljnotrgovinskog deficita, pokazuju zvanični rezultati Agencije za statistiku BiH.

Ovo praktično znači da je bh. uvoz za mjesec dana veći milijardu konvertibilnih maraka u odnosu na izvoz domaćih proizvoda u istom periodu.

Koliko su ovo poražavajući podaci govori to da ako se ovaj trend nastavi tokom cijele godine, Bosna i Hercegovina će imati 12 milijardi KM deficita u robnoj razmjeni.

Iz Agencije za statistiku BiH su naveli da je u periodu januar – april 2024. godine izvoz iznosio pet milijardi i 320 miliona KM, što je za 8,3% manje nego u istom periodu 2023. godine.

“Uvoz je iznosio devet milijardi i 291 milion KM, što je za 5,6% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,3%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit bio tri milijarde i 971 milion KM”, piše u ovim podacima državne Agencije za statistiku.

Dodaje se da je izvoz u zemlje CEFTA iznosio 847 miliona KM, što je za 24,7% manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio milijardu i 27 miliona KM, što je za 1,2% više nego u istom periodu prethodne godine.

“Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 82,5%”, stoji u ovim podacima.

Što se tiče spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama EU, izvoz je iznosio tri milijarde i 960 miliona KM, što je za 7% manje nego u istom periodu 2023. godine.

S druge strane, uvoz u četiri mjeseca ove godine je bio vrijedan pet milijardi i 542 miliona KM, što je za 6,3% više nego u četiri mjeseca prethodne godine. “Pokrivenost

uvoza izvozom je iznosila 71,5 odsto”, ističe se u podacima.

Ekonomista Bojan Lučić kazao je za “Nezavisne novine” da u našem izvozu dominiraju resursno intenzivni proizvodi, poluproizvodi i komponente u segmentu auto-industrije.

“Oporavak proizvodnje u EU i rast realne tražnje koji nastaje kao rezultat smanjene inflacije kreiraće uslove koji će rezultirati povoljnim trendom za naš izvoz. Jasno, ukoliko se trend smanjenja izvoza nastavi, to će svakako dovesti do negativnih efekata. Smanjenje izvoza dovodi do pada prihoda, a utiče i na zapošljavanje i privredni rast”, navodi Lučić.

Prema njegovim riječima, izvoz je uvijek veliki izazov i pokrivenost uvoza izvozom je značajna kategorija kojoj se mora posvetiti pažnja.

“Jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu, diverzifikacija izvoznih proizvoda i tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja za privlačenje stranih ulaganja, te podrška razvoju inovacija i tehnološkog napretka u industriji su samo neke od strategija koje nam stoje na raspolaganju kako bismo prevazišli navedene probleme”, objasnio je Lučić.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, smatra da su podaci unutar zadatih i možda više govore o nedostatku investicija i sposobnosti za razvoj privrednih aktivnosti.

“S te strane, gledano postoji ozbiljan problem koji se tiče i srednjoročne i dugoročne političke situacije i perspektiva, kao i pitanja ukupnog ambijenta za investicije koji ne donosi željeni rezultat”, naglasio je Raković.

Podsjećamo, kako je prije nekoliko dana saopšteno iz Savjeta ministara BiH, ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosila je 44,47 milijardi KM.

Tada je navedeno da je vrijednost uvezene robe iznosila 27,77 milijardi KM, a izvezene 16,70 milijardi KM, što znači da je spoljnotrgovinski deficit za prošlu godinu iznosio 11,07 milijardi KM.