Kineska vlada optužila je američkog ministra odbrane Pita Hegseta da pokušava “posijati razdor” u azijsko-pacifičkoj regiji, nakon njegovog istupa na odbrambenoj konferenciji u Singapuru, gdje je upozorio da Kina predstavlja potencijalnu “neposrednu” prijetnju. Hegset je u subotu izjavio da se Kina “ozbiljno priprema za moguću upotrebu vojne sile kako bi promijenila ravnotežu snaga u Indo-Pacifiku”, te da izvodi probe za stvarnu invaziju na Tajvan.

“Nema smisla uljepšavati. Prijetnja koju Kina predstavlja je stvarna i može biti neposredna”, rekao je u govoru na forumu “Shangri-La Dialogue”, pozvavši zemlje regije da povećaju odbrambene izdatke. Dan kasnije, kinesko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je njegove izjave kao “pune provokacija i usmjerene na stvaranje podjela”.

“Hegset je namjerno zanemario pozive zemalja regije na mir i razvoj i umjesto toga promovisao mentalitet hladnog rata, podsticao konfrontaciju među blokovima, klevećući Kinu neutemeljenim optužbama i lažno je nazivajući ‘prijetnjom’,” poručili su iz kineskog MVP-a. “Njegove izjave bile su pune provokacija i imale su za cilj podijeliti regiju. Kina ih snažno osuđuje i odlučno im se protivi, te je uputila oštar protest SAD.”

U izjavi se takođe odbacuje Hegsetova tvrdnja da Kina teži hegemoniji. “Ne postoji nijedna zemlja na svijetu koja više zaslužuje biti nazvana hegemonijskom silom od samih Sjedinjenih Država, koje su i glavni uzrok narušavanja mira i stabilnosti u azijsko-pacifičkoj regiji”, poručili su iz Pekinga.

Ministarstvo je Hegseta optužilo da se “igra vatrom” s tzv. pitanjem Tajvana. Vladajuća Komunistička partija Kine (KPK) smatra Tajvan kineskom pokrajinom koju nezakonito vode separatisti i najavila je da će ga pripojiti. Tajvanska demokratski izabrana vlast i većina stanovništva odbacuju kineski suverenitet.

Australijski ministar odbrane Ričard Marles odbacio je kineske kritike Hegsetovih izjava. “Od Kine smo svjedočili najvećem konvencionalnom jačanju vojne moći neke zemlje još od završetka Drugog svjetskog rata”, rekao je u nedjelju. “To je jedan od ključnih elemenata složenog strateškog okruženja s kojim se suočavamo u regiji i globalno.”

Marles je istakao da Australija već dugo sarađuje sa saveznicima, uključujući SAD i Filipine, kako bi očuvala međunarodni poredak temeljen na pravilima, uključujući operacije slobodne plovidbe kojima se provodi UN-ova Konvencija o pravu mora. SAD nije potpisnik te konvencije.

“Shangri-La Dialogue” godišnji je sigurnosni forum koji okuplja desetine lidera, ministara odbrane i vojnih komandanata iz cijelog svijeta. Iako se većina rasprava odvija na panelima, ključne poruke često dolaze sa sastanaka iza zatvorenih vrata. Dosad su susreti SAD i Kine redovno bili obilježeni verbalnim sukobima, ali i povremenim susretima na visokom nivou, poput prošlogodišnjeg sastanka tadašnjeg kineskog ministra odbrane Donga Juna i američkog ministra Lojda Ostina.

Ove godine Kina je poslala samo skromnu delegaciju koju je predvodio kontraadmiral Hu Gangfeng, potpredsjednik Univerziteta za nacionalnu odbranu Narodnooslobodilačke vojske. Hu je u subotu na panelu, na kojem je učestvovao i čelnik britanske vojske, izjavio da su neki učesnici pokušali “provocirati, stvarati podjele i podsticati sukobe u regiji” svojim kritikama na račun Kine.

Poručio je da je stanje na moru “generalno stabilno”, ali da se regija suočava s “ozbiljnim izazovima”. Optužio je neimenovane zemlje da povećavaju vojnu prisutnost i narušavaju teritorijalni suverenitet drugih pod krinkom “slobode plovidbe”, dok istovremeno podržavaju “tajvanske separatističke snage”.

Kina polaže pravo na veći dio Južnokineskog mora, iako se to područje preklapa s teritorijalnim zahtjevima više drugih zemalja. Peking odbacuje presudu Međunarodnog suda u Hagu kojom su njegove tvrdnje proglašene nevaljanima.

U nedjelju je i ministar odbrane Singapura Čan Čun Sing upozorio da je ključno da Kina i ostatak svijeta “pravilno razumiju jedni druge”. Osvrnuvši se na skromnu kinesku prisutnost na forumu, rekao je da bi Peking trebao “iskoristiti svaku priliku” kako bi iznio svoj stav. “Bez obzira na to je li Kina fizički prisutna na ovakvim dijalozima ili ne, svi imamo odgovornost da s njom komuniciramo kroz različite kanale. Moramo izbjeći situaciju u kojoj dolazi do pogrešnog tumačenja, pogrešne procjene ili iskrivljavanja stavova. To bi bilo opasno”, poručio je Čan, prenosi Index.