Connect with us

Svijet

KINA OBJAVILA RATNI VIDEO MAO CEDONGA: Mi smo Kinezi, nećemo se povući

U trenutku kad su drakonske carine između Kine i SAD-a stupile na snagu i prijete urušavanjem najveće bilateralne trgovinske razmjene na svijetu, Peking zaoštrava retoriku i to referencama na rat.

Portparolka kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning objavila je na društvenim mrežama video Mao Cedonga, bivšeg vođe Komunističke partije, iz vremena Korejskog rata. U snimci Mao poručuje: “Bez obzira koliko dugo ovaj rat potraje, mi nikada nećemo popustiti.”

Mao Ning je uz video poručila: “Mi smo Kinezi. Nećemo se povući.”

Objava dolazi samo nekoliko sati nakon što su na snagu stupile nove kineske carine od 84 posto na američku robu, kao i američke carine od 125 posto na kineski izvoz. Obje mjere već su uzrokovale potrese na tržištima, a analitičari upozoravaju da bi razmjena između dviju supersila mogla biti de facto zaustavljena.

Nema ni traga pregovorima

Uprkos sve jačoj retorici i eskalaciji ekonomskog sukoba, nema nikakvih službenih naznaka o mogućim pregovorima između Pekinga i Vašingtona. Diplomatski kanali zasad šute.

“Ako se kineski izvoz ne može plasirati u SAD, morat će preplaviti druga tržišta – a to stvara golemu diplomatsku i geopolitičku glavobolju za kinesko vodstvo”, rekao je ranije David Reni iz The Economista, upozorivši da bi države Evrope, Latinske Amerike i Globalnog juga uskoro mogle biti sljedeće na udaru posljedica trgovinskog rata.

Kineske vlasti, sudeći prema posljednjim porukama, poručuju da su spremne izdržati.

Ko je bio Mao?

Mao Cedong (1893.–1976.) bio je osnivač i dugogodišnji vođa Narodne Republike Kine te predsjednik Komunističke partije Kine. Uspostavio je totalitarni režim i pokrenuo radikalne kampanje poput “Velikog skoka naprijed” i “Kulturne revolucije”, koje su rezultirale smrću miliona ljudi, ali ga kineske vlasti i dalje glorificiraju kao simbol otpora i nacionalnog ponosa.

Svijet

NEOBIČNO UPOZORENJE! Poziv stanovnicima koji imaju MANJE OD 50 KG DA NE IZLAZE NAPOLJE

Kineske vlasti pozvale su građane te zemlje koji imaju manje od 50 kilograma da ne izlaze napolje, “da ih ne bi odnio vjetar”.

Kineski nacionalni meteorološki centar izdao je u petak narandžasto upozorenje zbog olujnih vetrova u sjevernim dujelovima zemlje, prvi put poslije deset godina, javila je kineska televizija FTV News.

Prema podacima meteorologa, danas su u većini oblasti Pekinga uočeni udari vjetra od 13,9 do 24,4 metara, dok su u planinskim predelima udari vjetra dostizali su 137 – 41,4 metara u sekundi.

Ranije je Pekinška agencija za vanredne situacije saopštila da je stanovnicima kineske prestonice savjetovano da ne izlaze napolje osim ako je to apsolutno neophodno i da se ne zaustavljaju ispod visokih zgrada, bilborda, privremenih objekata ili velikog drveća.

Mnogi parkovi i vjerski kompleksi u gradu danas su zatvoreni, a obustavljen je i saobraćaj na nekim brzim prugama i putevima. U Pekingu je otkazano oko 500 letova.

Kina ima četvoroslojni sistem upozorenja na vremenske prilike, pri čemu crvena linija predstavlja najviši nivo opasnosti, a slijede u opadajućem redoslijedu narandžasta, žuta i plava, navodi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA TRAŽI KONTROLU NAD GASOVODOM kojim se ruski gas šalje u Evropu

Izgrađen u sovjetsko vrijeme, gasovod je ključni dio nacionalne infrastrukture i glavna energetska ruta

Amerika traži kontrolu nad ključnim gasovodom u Ukrajini koji se koristi za slanje ruskog gasa u Evropu.

U petak je održan sastanak zvaničnika iz SAD i Ukrajine koji su razgovarali o prijedlozima Bijele kuće za sporazum o mineralima.

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) želi da Kijev preda svoja prirodna bogatstva u zamjenu za oružje koje je isporučila prethodna Bajdenova (Bidenova) administracija.

Novi nacrt SAD
Međutim, razgovori su postali sve oštriji, navodi Reuters.

Novi američki nacrt se uveliko razlikuje od onog iz februara te se u njemu traži da se Vašingtonu (Washingtonu) daju rijetki metali u vrijednosti od 500 milijardi dolara, kao i nafta i gas.

Pozivajući se na izvor blizak razgovorima, novinska agencija je rekla da najnoviji dokument uključuje zahtjev da Međunarodna finansijska korporacija za razvoj američke vlade preuzme kontrolu nad gasovodom.

Glavna energetska ruta
Izgrađen u sovjetsko vrijeme, gasovod je ključni dio nacionalne infrastrukture i glavna energetska ruta.

Ukrajina je 1. januara prekinula isporuku gasa kada joj je istekao petogodišnji ugovor sa ruskom državnom energetskom kompanijom Gazprom.

Obje zemlje su ranije zaradile stotine miliona eura na tranzitnim taksama, čak i tokom prve tri godine rata punog razmjera, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Svijet

SVE JE STVAR KONTROLE! Evo zašto Tramp očajnički ŽELI GRENLAND

Grenland je strateški ključ za kontrolu Atlantika. General Kavoli smatra da je to najvažnija tačka za praćenje ruskih nuklearnih podmornica.

General Kristofer Kavoli, vrhovni komandant NATO-a u Evropi, ukazao da je Grenland ključna tačka za praćenje ruskih podmornica prije nego što uđu u Atlantski okean i potencijalno ugroze Istočnu obalu SAD. „Vazdušni i morski prostor oko Grenlanda je apsolutno važan“, izjavio je Kavoli pred Senatskim odborom za oružane snage.

Grenland je granica uz koju ruske podmornice iz Sjeverne flote iz Murmanska prolaze ka Atlantiku. Murmansk je baza za neke od najsposobnijih ruskih podmornica, poput nuklearne podmornice klase Jasen-M. Ova prijetnja navela je američku mornaricu da 2021. formira specijalizovanu protivpodmorničku jedinicu. Norveški NRK piše da je Rusija 2019. izvela najveću vježbu od Hladnog rata, slanjem 10 podmornica kroz prolaze Grenland-Island-Britanska ostrva, testirajući zapadne sposobnosti otkrivanja. Cilj je bio da se ustanovi koja će podmornica neotkrivena da odmakne najdalje.

Osim ofanzivnih operacija, ruske podmornice mogu blokirati prostor i norveške vode u odbrambenoj poziciji, štiteći ruske luke na Barencovom moru i nuklearne podmornice pod arktičkim ledom. Ovakve akcije izolovale bi NATO saveznike u sjevernoj Evropi tokom krize. Grenland, kao ključni osmatrački punkt, postaje centralni dio strateške igre u Arktiku, gdje se sukobljavaju interesi Rusije i NATO-a. NATO u jednačinu često ubacuje i Kinu, tvrdeći da ona sve češće koristi Sjeverni put u svojim trgovačkim aktivnostima.

Nastavi čitati

Aktuelno