Connect with us

Svijet

KINA ODGOVORILA TRAMPU: “Obustavite vojne akcije, spriječite teže posljedice po globalnu ekonomiju!”

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je zabrinutost zbog napete situacije u Ormuskom moreuzu nakon poziva američkog predsjednika Donalda Trampa da Peking pošalje svoje brodove radi obezbjeđivanja tog ključnog plovnog puta.

Reakcija je uslijedila samo nekoliko sati nakon Trampovog poziva.

Portparol ministarstva Lin Đijan opisao je situaciju kao “napetu” i štetnu za globalnu stabilnost.

“Kina ponovo poziva sve strane da odmah obustave vojne akcije, izbjegnu dalju eskalaciju tenzija i spriječe da regionalni sukob ima teže posljedice po globalni ekonomski razvoj”, poručio je.

Trampov poziv i samit sa Sijem
Tramp je prethodno u intervjuu za Financial Times, objavljenom u nedjelju, rekao da bi mogao da odloži planirani samit sa kineskim liderom Si Đinpingom. Tom prilikom je dodao:

“I Kina treba da pomogne jer 90 odsto svoje nafte dobija kroz moreuz.”

Na pitanje novinara da prokomentariše Trampove izjave, Lin je u ponedjeljak odgovorio diplomatski:

“Diplomatija na najvišem nivou ima nezamjenljivu ulogu u strateškom usmjeravanju kinesko-američkih odnosa. Dvije strane ostaju u kontaktu u vezi sa posjetom predsjednika Trampa Kini”, rekao je, prenosi B92.

Portparol je takođe izbjegao da odgovori na pitanje da li je Kina od SAD dobila zvaničan zahtjev za slanje brodova u Ormuski moreuz.

Kina nije jedina zemlja na koju SAD vrše pritisak da pošalje pomoć. Tramp je u subotu izjavio da se nada da će “Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi” poslati pomorske snage kako bi obezbijedili plovidbu moreuzom, koji je praktično zatvoren od početka rata.

Related Topics:

Svijet

IZRAEL PREUZEO KLJUČNU POZICIJU: Zašto je dvorac Bofor toliko važan?

 Izraelska vojska zauzela je strateški važnu planinu na jugu Libana na kojoj se nalazi dvorac Bofor (Beaufort), utvrđenje iz vremena krstaških ratova. To predstavlja najdublji prodor na libansku teritoriju u više od četvrt vijeka, saopštila je izraelska vojska.

Zauzimanje dvorca Bofor u blizini grada Nabatije uslijedilo je nakon nekoliko dana žestokih borbi i vazdušnih udara na okolna sela, gdje su se izraelske snage sukobljavale sa pripadnicima Hezbolaha na teško pristupačnom planinskom terenu.

Riječ je o značajnom teritorijalnom dobitku za Izrael u najnovijem ratu između Izraela i Hezbolaha, koji je počeo početkom marta. Izrael i Liban formalno su u sukobu još od osnivanja izraelske države 1948. godine.

Portparol izraelske vojske za arapsko govorno područje Avihaj Adrai  objavio je na društvenoj mreži X fotografiju izraelskih vojnika ispred dvorca, dok je ministar odbrane Izrael Kac poručio da je na utvrđenju podignuta izraelska zastava. Izraelske snage već su jednom zauzele dvorac 1982. godine i držale ga pod kontrolom sve do povlačenja iz Libana 2000. godine.

Izraelci proširili opseg svojih operacija

Izraelska vojska saopštila je da je prije nekoliko dana pokrenula operaciju na području grebena Bofor i doline Suluki, južnije od dvorca, s ciljem uništavanja infrastrukture Hezbolaha i uklanjanja, kako navodi, “direktnih prijetnji izraelskim civilima“. U saopštenju se dodaje da je vojska spremna da “proširi operaciju ako to bude potrebno“.

Posljednjih dana Izrael je dodatno proširio opseg svojih operacija u Libanu. Izraelske snage prešle su rijeku Litani, koja je do sada služila kao nezvanična granica operacija, i stanovnicima velikog dijela južnog Libana naredile evakuaciju.

Izrael je područje između rijeke Litani i rijeke Zahrani proglasio zonom borbenih dejstava. Dio stanovništva već je napustio to područje zbog intenzivnih napada posljednjih dana, ali u mnogim gradovima i dalje žive civili.

Izraelske jedinice posljednjih dana napreduju kroz sela u blizini dvorca Bofor nakon prelaska rijeke Litani. Trenutno se nalaze oko pet kilometara od Nabatije, jednog od najvažnijih gradova na jugu Libana.

Vojska je pozvala na evakuaciju svih stanovnika tog grada, kao i stanovnika obalskog grada Tira, četvrtog najvećeg grada u Libanu, i okolnih područja.

Hezbolah zadavao probleme koristeći dronove sa optičkim vlaknima

Hezbolah je tokom noći objavio da je izveo dva napada na izraelske snage i tenk Merkava u gradu Bajadi na jugozapadu zemlje, blizu granice. Posljednjih dana grupa tvrdi da se sukobljavala sa izraelskim vojnicima na nekoliko mejsta sjeverno od rijeke Litani, u blizini Nabatije  i strateški važnog dvorca Bofor.

Posljednjih sedmica Hezbolah je zadavao probleme izraelskim snagama napadima na vojne položaje i gradove na sjeveru Izraela, koristeći teško uočljive dronove sa optičkim vlaknima.

Najnoviji rat između Izraela i Hezbolaha počeo je 2. marta, kada je Hezbolah ispalio rakete na sjever Izraela, dva dana nakon što su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran. Izrael je potom pokrenuo kopnenu invaziju i zauzeo desetine libanskih sela i gradova uz granicu. Prema dostupnim podacima, u Libanu je od početka sukoba poginulo 3.350 ljudi, dok je više od milion stanovnika raseljeno.

Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua  saopštila je da je u južnom Libanu ili njegovoj neposrednoj blizini poginulo najmanje 25 izraelskih vojnika i jedan civilni ugovorni saradnik Ministarstva odbrane. Na sjeveru Izraela poginula su i dva civila, pri čemu je većina žrtava stradala u napadima dronovima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN OBRIO AMERIČKI DRON: Teheran poslao oštru poruku Vašingtonu, tenzije ponovo rastu!

Napetost na Bliskom istoku je sve veća, nakon što su Sjedinjene Američke Države raketom pogodile trgovački brod u Omanskom zalivu koji je, kako tvrde, pokušao da probije blokadu iranskih luka.

Teheran poručuje da zadržava kontrolu nad Ormuskim moreuzom i upozorava na posljedice svakog kršenja pravila plovidbe.

IRGC presreo i uništio američki dron iznad iranskih teritorijalnih voda

Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je presreo i uništio američki dron MQ-1 koji je ušao u teritorijalni vazdušni prostor iznad teritorijalnih voda Irana sa očiglednom neprijateljskom namjerom, raspoređujući napredne rakete PVO kako bi odmah oborio letjelicu.

Kancelarija za odnose sa javnošću je saopštila da je dron, koji pripada američkoj vojsci, otkriven u trenutku kada je ušao u iranski vazdušni prostor u ranim jutarnjim satima, prenosi agencija Mehr.

Sistemi PVO IRGC-a su odmah ciljali bespilotnu letjelicu naprednim raketama zemlja-vazduh.

“Iranski vazdušni prostor iznad teritorijalnih voda zemlje je pod punom kontrolom i svaki upad će biti dočekan odlučnim odgovorom”, navodi se u saopštenju, prenosi Tanjug.

“MQ-1 predator” je daljinski pilotirani avion (dron) za osmatranje i blagi udar kojim upravljaju američke snage, a koji se prvenstveno koristi za izviđanje i operacije ciljanja.

Nastavljeni sukobi između Izraela i Hezbolaha

Na jugu Libana nastavljeni su sukobi između izraelske vojske i Hezbolaha.

Izraelska avijacija i artiljerija izvele su udare u blizini zamka Bofor, dok su u više naselja izdata upozorenja za evakuaciju stanovništva. Libanski zvaničnici ocjenjuju da je riječ o ozbiljnoj eskalaciji i pozivaju na hitno primirje.

U Pojasu Gaze u jednom od novih izraelskih vazdušnih napada poginula je jedna medicinska sestra, prenose lokalni izvori.

Bez konačne odluke nakon sastanka u Bijeloj kući

Predsjednik SAD Donald Tramp sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost razmatrao je “konačnu odluku” o sporazumu sa Iranom. Međutim, sastanak u Situacionoj sobi Bijele kuće završen je bez “konačne odluke”, javljaju američki mediji.

Iranske vlasti ističu da ne vjeruju nikome na riječ, već da će suditi po djelima, prenosi RTS.

Nastavi čitati

Svijet

KAP KOJA POKREĆE SVIJET: Zašto se prolaz kroz Hormuški moreuz ne smije naplaćivati?

Iran zahtijeva da brodovi plaćaju i do dva miliona dolara za prolaz kroz Hormuški moreuz. Zbog čega Egipat i Panama imaju pravo da naplaćuju tranzit kroz svoje vodene puteve, dok Iranu to nije dopušteno?

Nakon što su se pojavile informacije da Teheran naplaćuje i do dva miliona dolara, odnosno oko 1,7 miliona evra po brodu, za „siguran prolaz“ kroz Hormuški moreuz, svjetski mediji izvještavali su o optužbama na račun iranskog režima za iznuđivanje i ugrožavanje globalne energetske bezbjednosti, prenosi Dojče vele (Deutsche Welle).

Taj moreuz, smješten između Irana i Omana, predstavlja najvažniji energetski koridor na svijetu. Prije izbijanja rata u Iranu, kroz njega je prolazila čak petina ukupne svjetske nafte i gasa.

Vlasti u Teheranu opravdavaju te namete kao ratnu odštetu za gubitke pretrpljene tokom američko-izraelskih napada, ali i kao naknadu za „navigacione usluge“, zaštitu životne sredine i pojačanu bezbjednost. Najavljeno je i sastavljanje zajedničkog protokola sa Omanom, prema kojem bi brodovi morali da traže posebne dozvole prije ulaska u moreuz.

I dok su pojedine azijske pomorske kompanije i manji operateri tiho pristali na taksu, veliki globalni igrači to odlučno odbijaju. Istovremeno, Institut za proučavanje rata (ISW) nazvao je te takse pomorskim „iznuđivanjem“.

SAD i Kina postigle su dogovor o zajedničkom protivljenju tim nametima, prenosi Rojters, pozivajući se na zvaničnike američkog Stejt departmenta, a tu praksu odbacile su i zemlje Perzijskog zaliva.

Stručnjaci za pomorsko pravo ističu da postoje jasni razlozi zbog kojih Iran ne može da naplaćuje prolaz kroz Hormuz, dok druge ključne tačke, poput Sueckog i Panamskog kanala, to redovno čine.

Kakva pravila važe za moreuze?

Prema međunarodnom pomorskom pravu, prirodni moreuzi koji služe za plovidbu regulisani su posebnim pravilima kako bi se zaštitile globalna trgovina i sloboda plovidbe.

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS) garantuje brodovima i vazduhoplovima svih država takozvano pravo na tranzitni prolaz kroz međunarodne moreuze koji spajaju dijelove otvorenog mora. Da bi se plovidba smatrala tranzitnim prolazom, brod mora prolaziti kroz moreuz bez odlaganja i bez sidrenja, osim u hitnim slučajevima.

Pravila Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora izričito navode da priobalne države ne smiju ometati taj tranzit. One mogu naplaćivati samo ograničene naknade za konkretne usluge, kao što su pilotaža, odnosno vođenje broda, i tegljenje.

Zašto operateri kanala imaju pravo na takse?

Kanali poput Sueckog i Panamskog vještački su vodeni putevi koje su suverene države izgradile i koje održavaju uz ogromne troškove.

Egipat od taksi za brodove koji koriste 193 kilometra dugu prečicu kroz Suecki kanal ostvaruje godišnji prihod od oko četiri milijarde dolara. Carigradska konvencija iz 1888. godine, koju su potpisale tadašnje velike sile, izričito dopušta egipatskim vlastima naplaćivanje tranzita radi pokrivanja troškova održavanja, rada i modernizacije kanala.

S druge strane, Uprava Panamskog kanala, koja upravlja tim prokopom izgrađenim od strane SAD, takođe ima dozvolu za naplatu na osnovu posebnih međunarodnih ugovora. Panamski kanal, dovršen 1914. godine radi spajanja Pacifika i Atlantika, zahtijeva neprekidno i skupo održavanje, uključujući stalno čišćenje dna zbog mulja i odrona.

Zanimljivo je da oba ta kanala naplaćuju takse koje su u prosjeku upola manje od iznosa koji sada traži Iran.

Postoje li izuzeci?

Sive zone ipak postoje, pa se prolazak kroz pojedine moreuze, pa čak i dijelove okeana, ponegdje naplaćuje.

Rusija, na primjer, naplaćuje pratnju ledolomaca, pilotažu i uslužne tarife na Sjevernom morskom putu duž svoje sjeverne obale. Ta ruta nudi znatno kraći put između Evrope i Azije nego Suecki kanal. Prolazi kroz Sjeverni ledeni okean i spaja Atlantik i Pacifik preko Barencovog mora i Beringovog moreuza. Uglavnom se koristi ljeti, kada se led otopi, a njome najčešće plove brodovi iz Rusije, Kine i Južne Koreje. Moskva velike dijelove te rute tretira kao svoje unutrašnje vode ili područja prekrivena ledom, pozivajući se na član 234 Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora.

Kanada ima slične zahtjeve za suverenitet nad Sjeverozapadnim prolazom, morskim putem kroz Kanadski arktički arhipelag. Vlada u Otavi povremeno razmatra uvođenje taksi, ali nailazi na oštro protivljenje Sjedinjenih Američkih Država.

Još jedan dugogodišnji primjer su turski moreuzi. Bosfor i Dardaneli, koji preko Turske spajaju Crno i Sredozemno more, regulisani su Konvencijom iz Montrea iz 1936. godine. Prema tom ugovoru, Turska mora garantovati slobodan prolaz trgovačkim brodovima i može naplaćivati samo minimalne takse za svjetionike i navigacionu pomoć, ali ne i klasične tranzitne naknade.

Nastavi čitati

Aktuelno