Connect with us

Svijet

KINEZI OSVAJAJU AFRIKU? Njihova roba preuzima tržište

U radionici u istočnoj kineskoj provinciji Điangsu, koja je u vlasništvu „Điangsu Feimi automobil industri” u gradu Šudžou, električni tricikli silaze sa proizvodne trake, namijenjene afričkim tržištima.

– Naši tricikli, koji mogu da prevoze i robu i putnike, laki su za rukovanje i ne zahtijevaju gorivo, što ih čini hitom u mnogim afričkim zemljama – kaže Vang Džušian, šef tehničkog odjeljenja kompanije u razgovoru za novinsku agenciju Sinhua.

Kako trgovina između Kine i Afrike raste, sve više afričkih potrošača prihvata kvalitetne kineske proizvode poput pametnih telefona i električnih vozila, stvarajući nove mogućnosti za rast kineskih kompanija.

„Điangsu” proizvodna elektrana svjedoči rastu svojih preduzeća koja istražuju nove zajedničke poduhvate širom ogromnog afričkog kontinenta.

Prema carinskim podacima, trgovina kompanije „Điangsu” sa Afrikom dostigla je 97,43 milijarde juana (oko 13,7 milijardi američkih dolara) u prvoj polovini ove godine, što je povećanje od 30,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

„Kajper Čangšu Seatin mehanizm”, firma specijalizovana za proizvodnju ključnih komponenti za automobilska sjedala, među onima je koji čine značajan napredak na afričkom tržištu.

– U prvoj polovini smo izvezli 222.000 dijelova automobilskih sjedišta u Južnu Afriku. Naši klijenti su zadovoljni kvalitetom naših proizvoda – rekao je Han Tingven, inženjer u kompaniji.

Sa bogatom raznolikošću robe, prikladnom i brzom logistikom i dobrim poslovnim okruženjem grad Jivu u istočnoj kineskoj provinciji Džeđijang često se naziva „svjetski supermarket”.

Međunarodno trgovinsko tržište ovog grada, koje nudi 2,1 milion vrsta robe i opslužuje više od 200 zemalja regiona, ubraja Afriku među svoje najveće izvozne destinacije. Zahvaljujući rastućim trgovinskim odnosima Kine i Afrike, gradski izvoz u Afriku čini oko jednu dvanaestinu ukupnog izvoza Kine u region u 2023. godini, dok se njegov uvoz iz Afrike povećava.

Trenutno, preko 560.000 inostranih trgovaca svake godine kupuje u Jivuu, a afrički trgovci predstavljaju više od 10 odsto tog broja. Osim toga, u Jivuu živi preko 3.000 trgovaca iz Afrike. Kina je ostala najveći trgovinski partner Afrike u 15 uzastopnih godina, sa bilateralnom trgovinom koja je u 2023, prema kineskom ministarstvu trgovine, dostigla rekordnih 282,1 milijardu američkih dolara.

Značajno je da je kineski izvoz novih energetskih vozila, litijumskih baterija i fotonaponskih proizvoda u Afriku 2023. godine porastao za 291 odsto, 109 odsto i 57 odsto na godišnjem nivou.

Osim tradicionalnih sektora kao što su primarne prerađivačke industrije, kinesko-afrička trgovinska saradnja širi se na nova područja poput digitalne ekonomije, zdravstvene zaštite i finansijskih usluga.

I drugi proizvodi iz Kine takođe lako pronalaze put na afrička tržišta. „Vuši biohermes bio end medikal tehnolodži” iz Điangsua je nedavno isporučio seriju analizatora glikiranog hemoglobina i kompleta za testiranje u Alžir.

– U polju dijagnostike dijabetesa, mi smo veliku laboratorijsku opremu minijaturizovali u prenosne uređaje, čineći transport lakšim i isplativijim za naše afričke klijente – rekao je Liu Jan, generalni direktor kompanije.

Dodao je da zahvaljujući ubrzanim carinskim procedurama, kompanija je skratila svoj ciklus isporuke za 15 odsto, dodatno učvrstivši bazu kupaca u Africi.

– Naši proizvodi za ličnu njegu sada se prodaju u više od 10 afričkih zemalja i regija, s tim da je izvoz porastao za 15 posto na godišnjem nivou u prvoj polovini ove godine – rekao je Čen Zaiming, menadžer vanjske trgovine u biotehnološkoj kompaniji u Điangsuu.

Čen je rekao da su proizvodi kompanije dobro prihvaćeni od afričkih kupaca, što je navelo lokalne carinske vlasti da otvore zeleni kanal za izvoz pomorskog tereta, što značajno poboljšava efikasnost otpreme.

– Naše narudžbe od afričkih klijenata su već rezervisane do novembra i uvjereni smo u našu sposobnost da isporučimo na vrijeme bez ugrožavanja kvaliteta – dodao je.

Sang Baičuan, profesor na univerzitetu za međunarodni biznis i ekonomiju, rekao je da je brzi razvoj kinesko-afričke trgovine ukorijenjen u obostranoj koristi i zajedničkim interesima.

– Ovo nije samo dokaz visokokvalitetnog razvoja Kine, već takođe igra značajnu ulogu u unapređenju afričkog društvenog napretka i poboljšanju lokalnog životnog standarda – rekao je Sang.

Ekonomska komplementarnost između Kine i Afrike je snažna, napomenuo je Sang.

– Kina posjeduje zrele, primjenjive tehnologije i obilna finansijska sredstva, dok afričke nacije imaju brojne ljudske i prirodne prednosti. Učvršćivanje trgovinskih veza između obje strane olakšava optimalno korišćenje ovih snaga i ogromnog tržišnog potencijala, što vodi do obostrano korisnog i zajedničkog razvoja – istakao je Sang.

Svijet

ČVRST STAV RUSIJE! Lavrov otkrio šta je Putin potvrdio Trampu tokom razgovora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu posvećenost Moskve postizanju pravednog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je podsjetio na čvrst stav Rusije o “pravednom rješavanju ukrajinske krize koju je stvorio Zapad”, naglašavajući da je taj stav juče još jednom jasno potvrdio Putina nakon telefonskog razgovora sa Trampom, prenio je TASS.

Putin je ranije novinarima rekao da je razgovor sa Trampom trajao više od dva sata i da je bio “sadržajan i iskren”.
To je bio treći telefonski razgovor lidera Rusije i SAD od početka godine.

Putin je dodao da je Tramp u razgovoru istakao da Rusija teži mirnom rješenju u Ukrajini, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Nastavi čitati

Svijet

LEONID SLUCKI “Zelenski ne želi mir jer zna da su za njega razgovori KARTA U JEDNOM SMJERU”

Vladimir Zelenski ne želi mir sa Rusijom jer je svjestan da bi razgovori za njega mogli da znače ili presudu ili kartu u jednom smjeru, izjavio je predsjedavajući Odboru za međunarodna pitanja u ruskoj Državnoj dumi Leonid Slucki.

On je za televiziju “Rusija-24” rekao da je Zelenski žrtvovao Ukrajinu i Ukrajince zarad interesa kolektivnog Zapada koji je ranije predvodio bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden, te da odatle potiče njegova opsesivna želja da ostane na vlasti, prenosi Srna.

“Jasno je da bi razgovori za njega mogli značiti kartu u jednom smjeru ili presudu i zato Zelenski ne želi mir, kao ni evropski huškači.

Rat do posljednjeg Ukrajinca je gruba fraza, ali odslikava trenutni pristup Zelenskog”, istakao je Slucki, koji je i lider Liberalne demokratske stranke Rusije.

Prema njegovim riječima, Zelenski je, zapravo, bio potresen kada je shvatio da je predsjednik SAD Donald Tramp izgradio konstruktivan odnos sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da američki lider poziva na mir i naredni krug pregovora u Istanbulu, prenio je TASS.

Slucki je izrazio uvjerenje da je Zelenski svjestan da ga Tramp neće beskonačno ubjeđivati.

“Štaviše, SAD bi mogle da pokušaju da prebace teret vojne podrške kijevskom režimu na Evropu, koja može samo da priča o velikim stvarima.

Evropske zemlje, gdje zamah uzima desničarsko osjećanje, teško da mogu da nose taj teret i smanjenje američke podrške moglo bi da definitivno znači predaju za Zelenskog, bez mogućnosti vraćanja pregovorima koje danas nudimo”, zaključio je Slucki.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno