Connect with us

Svijet

KINEZI OSVAJAJU AFRIKU? Njihova roba preuzima tržište

U radionici u istočnoj kineskoj provinciji Điangsu, koja je u vlasništvu „Điangsu Feimi automobil industri” u gradu Šudžou, električni tricikli silaze sa proizvodne trake, namijenjene afričkim tržištima.

– Naši tricikli, koji mogu da prevoze i robu i putnike, laki su za rukovanje i ne zahtijevaju gorivo, što ih čini hitom u mnogim afričkim zemljama – kaže Vang Džušian, šef tehničkog odjeljenja kompanije u razgovoru za novinsku agenciju Sinhua.

Kako trgovina između Kine i Afrike raste, sve više afričkih potrošača prihvata kvalitetne kineske proizvode poput pametnih telefona i električnih vozila, stvarajući nove mogućnosti za rast kineskih kompanija.

„Điangsu” proizvodna elektrana svjedoči rastu svojih preduzeća koja istražuju nove zajedničke poduhvate širom ogromnog afričkog kontinenta.

Prema carinskim podacima, trgovina kompanije „Điangsu” sa Afrikom dostigla je 97,43 milijarde juana (oko 13,7 milijardi američkih dolara) u prvoj polovini ove godine, što je povećanje od 30,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

„Kajper Čangšu Seatin mehanizm”, firma specijalizovana za proizvodnju ključnih komponenti za automobilska sjedala, među onima je koji čine značajan napredak na afričkom tržištu.

– U prvoj polovini smo izvezli 222.000 dijelova automobilskih sjedišta u Južnu Afriku. Naši klijenti su zadovoljni kvalitetom naših proizvoda – rekao je Han Tingven, inženjer u kompaniji.

Sa bogatom raznolikošću robe, prikladnom i brzom logistikom i dobrim poslovnim okruženjem grad Jivu u istočnoj kineskoj provinciji Džeđijang često se naziva „svjetski supermarket”.

Međunarodno trgovinsko tržište ovog grada, koje nudi 2,1 milion vrsta robe i opslužuje više od 200 zemalja regiona, ubraja Afriku među svoje najveće izvozne destinacije. Zahvaljujući rastućim trgovinskim odnosima Kine i Afrike, gradski izvoz u Afriku čini oko jednu dvanaestinu ukupnog izvoza Kine u region u 2023. godini, dok se njegov uvoz iz Afrike povećava.

Trenutno, preko 560.000 inostranih trgovaca svake godine kupuje u Jivuu, a afrički trgovci predstavljaju više od 10 odsto tog broja. Osim toga, u Jivuu živi preko 3.000 trgovaca iz Afrike. Kina je ostala najveći trgovinski partner Afrike u 15 uzastopnih godina, sa bilateralnom trgovinom koja je u 2023, prema kineskom ministarstvu trgovine, dostigla rekordnih 282,1 milijardu američkih dolara.

Značajno je da je kineski izvoz novih energetskih vozila, litijumskih baterija i fotonaponskih proizvoda u Afriku 2023. godine porastao za 291 odsto, 109 odsto i 57 odsto na godišnjem nivou.

Osim tradicionalnih sektora kao što su primarne prerađivačke industrije, kinesko-afrička trgovinska saradnja širi se na nova područja poput digitalne ekonomije, zdravstvene zaštite i finansijskih usluga.

I drugi proizvodi iz Kine takođe lako pronalaze put na afrička tržišta. „Vuši biohermes bio end medikal tehnolodži” iz Điangsua je nedavno isporučio seriju analizatora glikiranog hemoglobina i kompleta za testiranje u Alžir.

– U polju dijagnostike dijabetesa, mi smo veliku laboratorijsku opremu minijaturizovali u prenosne uređaje, čineći transport lakšim i isplativijim za naše afričke klijente – rekao je Liu Jan, generalni direktor kompanije.

Dodao je da zahvaljujući ubrzanim carinskim procedurama, kompanija je skratila svoj ciklus isporuke za 15 odsto, dodatno učvrstivši bazu kupaca u Africi.

– Naši proizvodi za ličnu njegu sada se prodaju u više od 10 afričkih zemalja i regija, s tim da je izvoz porastao za 15 posto na godišnjem nivou u prvoj polovini ove godine – rekao je Čen Zaiming, menadžer vanjske trgovine u biotehnološkoj kompaniji u Điangsuu.

Čen je rekao da su proizvodi kompanije dobro prihvaćeni od afričkih kupaca, što je navelo lokalne carinske vlasti da otvore zeleni kanal za izvoz pomorskog tereta, što značajno poboljšava efikasnost otpreme.

– Naše narudžbe od afričkih klijenata su već rezervisane do novembra i uvjereni smo u našu sposobnost da isporučimo na vrijeme bez ugrožavanja kvaliteta – dodao je.

Sang Baičuan, profesor na univerzitetu za međunarodni biznis i ekonomiju, rekao je da je brzi razvoj kinesko-afričke trgovine ukorijenjen u obostranoj koristi i zajedničkim interesima.

– Ovo nije samo dokaz visokokvalitetnog razvoja Kine, već takođe igra značajnu ulogu u unapređenju afričkog društvenog napretka i poboljšanju lokalnog životnog standarda – rekao je Sang.

Ekonomska komplementarnost između Kine i Afrike je snažna, napomenuo je Sang.

– Kina posjeduje zrele, primjenjive tehnologije i obilna finansijska sredstva, dok afričke nacije imaju brojne ljudske i prirodne prednosti. Učvršćivanje trgovinskih veza između obje strane olakšava optimalno korišćenje ovih snaga i ogromnog tržišnog potencijala, što vodi do obostrano korisnog i zajedničkog razvoja – istakao je Sang.

Related Topics:

Svijet

ZNATE LI ŠTA NAJVIŠE IZVOZIMO U AMERIKU? Nije ni voda ni krompir, nego ORUŽJE I MUNICIJA

Dok se procjenjuju efekti odluke o uvođenju visoke carinske stope za proizvode iz BiH, koji se plasiraju na američko tržište, Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila nam je podatke o ukupnoj vrijednosti izvoza u SAD, koji je u 2023. godini iznosio 120.118.189 KM.
U prošloj godini iz BiH su izvezeni proizvodi čija je ukupna vrijednost 148.591.125 KM, a ubjedljivo najviše prihoda ostvareno je prodajom oružja i municije.

Vrijednost izvoza bh. namjenske industrije u 2024. godini iznosila je 78.869.198 KM.

Značajniju vrijednost imali su aluminij i proizvodi od aluminija (10.253.726 KM), Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi (10.138.617 KM), namještaj, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi (7.300.597 KM), cink i proizvodi od cinka (6.801.485 KM), te igračke, rekviziti za društvene igre i sport (6.282.903 KM).

U ovoj godini, zaključno sa 28. martom, na američko tržište izvezene su robe u vrijednosti od 60.867.862 KM, od čega se na oružje i municiju odnosi 41.145.443 KM.

Nakon jučerašnje odluke američke administracije, na uvoz proizvoda iz BiH SAD će primjenjivati carinsku stopu od 35 posto.

(Avaz) Foto. AP

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ODLUKA VIKTORA ORBANA: Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu

Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Mađarska je u četvrtak saopštila da će započeti postupak povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu.

“Mađarska će se povući iz Međunarodnog krivičnog suda”, napisao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, u kratkoj izjavi.

“Vlada će u četvrtak pokrenuti postupak povlačenja u skladu sa ustavnim i međunarodnim pravnim okvirom”.

Ovo saopštenje uslijedilo je kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu stigao u mađarsku prijestonicu, Budimpeštu, uprkos međunarodnoj potjernici koja je izdata protiv njega zbog rata u Gazi.

Vlada Mađarske pozvala je Netanjahua u novembru, nakon što je MKS, izdao potjernicu optužujući ga za zločine protiv čovječnosti.

Orban, blizak saveznik Netanjahua, potjernicu je nazvao “skandalozno drskom” i “ciničnom”.

Zemlje članice MKS-a, kao što je Mađarska, obavezne su da pritvore osumnjičene za kojima je raspisana potjernica, ako kroče na njihov tlo, ali sud nema načina da to sprovede i oslanja se na države da se pridržavaju njegovih odluka.

Nastavi čitati

Svijet

OŠTRE REAKCIJE NAKON TRAMPOVE ODLUKE: Lideri kipte od bjesa, Kina prijeti, zanimljive riječi njegove omiljene evropske liderke

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.

Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.

Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.

Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.

“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.

Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.

Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.

“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.

Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.

Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.

“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.

Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.

Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.

Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.

“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.

Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.

“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.

Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.

Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.

Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.

Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.

“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.

Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.

(Jutarnji)

Nastavi čitati

Aktuelno