Connect with us

Svijet

KLIČKO UDARIO NA ZELENSKOG: Predsjednik po načinu vladavine sve više liči na PUTINA

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, sve više postaje autokrata i približava se tački kada se više neće razlikovati od Vladimira Putina, predsjednika Rusije, rekao je Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva i poznati bivši bokser.

On je predsjednika Zelenskog optužio ne samo za autokratske tendencije, već i za greške za koje tvrdi da su otežale ukrajinsku poziciju u njenoj odbrani od ruske invazije.

Interno istraživanje javnog mnijenja u Ukrajini, koje je objavio the Economist, pokazuje da popularnost Zelenskog konstantno opada, i da trenutno iznosi oko 32 odsto. Istovremeno, najpopularniji čovjek u Ukrajini nije političar nego general Valerij Zalužni, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, koga većina Ukrajinaca vidi kao najzaslužnijeg za uspjehe u dosadašnjoj fazi rata, posebno u prvoj godini. Iako sukob između predsjednika i prvog generala Ukrajine postoji praktično od početka rata, na površinu je izbio prije mjesec dana, kada je Zalužni izjavio da rat ulazi u pat poziciju koji pogoduje Rusiji, i iznio je pet uslova koji se odnose na artiljeriju, vazdušnu podršku, deminiranje, mobilizaciju i trening, te digitalne operacije. Bez unapređenja u ovim oblastima, kako je rekao, Ukrajina neće moći pobijediti Rusiju. Zbog ovog teksta, dobio je direktnu kritiku Zelenskog, nakon čega je pod misterioznim okolnostima od eksplozije bombe stradao major Genadij Častijakov, Zalužnijev ađutant.

Ova debata posebno je osjetljiva u ovom trenutku jer Ukrajina treba da odluči hoće li održati predsjedničke izbore u uslovima rata. Uprkos kritikama prema Zelenskom, Kličko smatra da Zelenski treba da ostane predsjednik dok se ne završi rat, a da onda, kako kaže, “treba da odgovara za greške”.

Zapadni analitičari smatraju da se Ukrajina nalazi u kritičnoj fazi jer pomoć Zapada posustaje, a u Ukrajini postoji problem između političkog i vojnog rukovodstva. Analitičari upozoravaju da Zelenski sve češće preskače Zalužnija, i okreće se svom omiljenom generalu Oleksandru Sirskom, komandantu kopnenih snaga, kojem navodno direktno izdaje naređenja. Sada se otvara pitanje ko je odgovoran za neuspjeh ljetne ukrajinske ofanzive. U Pentagonu smatraju da je Ukrajina prvo nepotrebno žrtvovala veliki broj vojnika i drugih resursa u pokušaju odbrane Bahmuta, i savjetovali su Ukrajini da grad napusti u ranoj fazi bitke i učvrsti nove položaje pred Slovinaskim i Kramatorskim, dok se pripremala za ljetnu ofanzivu. A kada je ofanziva počela, savjetovali su im da sve resurse fokusiraju na jednu tačku i da tu, uz masovno korištenje tehnike, pokušaju napraviti prodor. Umjesto toga, Ukrajinci su se odlučili na napade na pet do šest različitih pozicija, a sada se otvara pitanje ko je za te odluke odgovoran – Zalužni ili Sirski, odnosno preko njega predsjednik Zelenski. Međutim, druga grupa analitičara smatra da je nerealno bilo očekivati od Ukrajine da za kratko vrijeme savlada zapadni način ratovanja, posebno bez podrške avijacije, i da je bilo logično da pokuša ruske pozicije da probije načinom ratovanja koji najbolje zna – u manjim grupama i minimalno korištenje teške tehnike. Gusta ruska minska polja usporili su ove ukrajinske prodore, ostavljajući Rusima prostor da korištenjem “elastične odbrane” prebace pojačanja na kritičnu tačku.

Dodatni problem u odnosima Ukrajine i Zapada je misteriozna sabotaža gasovoda od Rusije ka Njemačkoj Sjevernog toka dva, za koju ugledni istraživački novinari iz Njemačke, Holandije i nekoliko drugih zemalja tvrde da dokazi o organizaciji vode u Kijev, pozivajući se na izvore bliske istrazi u Danskoj, Njemačkoj i SAD-u.

Related Topics:

Svijet

“PUTIN ĆE TO URADITI ZA MENE”: Tramp nije znao da ga snimaju, pričao o pregovorima za kraj rata

Donald Tramp nije znao da su i dalje uključeni mikrofoni i kamere i otkrio je o čemu je pričao sa Putinom.

Američki predsjednik Donald Tramp je izjavio da misli da će ruski predsjednik Vladimir Putin prihvatiti sporazum o bezbjednosnim garancima za Ukrajinu. Tramp je ovo zvanično izjavio na početku sastanka sa Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima na početku javnog dijela sastanka koji je otvoren za medije nakon čega su se svi prebacili u Ovalnu kancelariju na zatvoreni dio sastanka.

Međutim, rekao je da “misli” da će Putin to prihvatiti u trenucima kada su bili uključeni mikrofoni i kamere. Nije poznato kome je to rekao.

“Da, da organizujemo trilateralni sastanak. Mislim da želi da prihvati dogovor, zbog mene. Razumiješ kako to čudno zvuči”, izjavio je Tramp.

Da podsjetimo, sa Zelenskim na sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom prisustvuje više evropskih lidera. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, premijerka Italije Đorđa Meloni, nemački kancelar Fridrih Merc, premijer Velike Britanije Kir Starmer, predsednik Finske Aleksander Stub i Generalni sekretar NATO saveza Mark Rute stigli su u Vašington na sastanak.

U petak 15. avgusta na Aljasci sastali su se Donald Tramp i Vladimir Putin kada su pregovarali o uspostavljanju prekida vatre u Ukrajini. U međuvremenu je procurio ultimatum Putina za prekid vatre sa čim se Donald Tramp navodno složio.

Međutim, Zelenski je kategorički odbio predlog o povlačenju trupa iz Donjecka. Nastavak pregovora zakazan je za danas u Bijeloj kući na velikom sastanku na kom ukrajinski predsjednik neće biti sam ovog puta.

Šta se desilo prethodnog puta na sastanku Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog?
Prethodni sastanak američkog i ukrajinskog predsjednika u Bijeloj kući je prošao katastrofalno. Dogodio se u petak 28. februara ove godine i izbila je žestoka svađa pred predstavnicima medija koji su takođe “napadali” Zelenskog, a sve je kulminiralo izbacivanjem iz Ovalne kancelarije.

Nastavi čitati

Svijet

MRAČNA ANALIZA IZ NJEMAČKE! Globalna inflacija će ostati visoka

Očekuje se da će globalna inflacija ostati visoka u ovoj godini prema istraživanju njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja IFO, koji prognozira da će potrošačke cijene porasti u prosjeku za četiri odsto širom svijeta.

Institut IFO, čije je sjedište u Minhenu, objavio je rezultate kvartalne ankete među ekonomskim stručnjacima širom svijeta.

“Očekivanja o kratkoročnim i dugoročnim stopama inflacije ostaju relativno nepromijenjena na globalnom nivou”, naveo je IFO u saopštenju koje prenosi agencija DPA. Iako ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodni kvartal, prognoze za inflaciju u 2025. godini značajno variraju od regiona do regiona, pokazuje anketa, sa najnižom prognozom stope za Zapadnu Evropu od 1,8 odsto.

U Sjevernoj Americi, na sjeveru Evrope i Okeaniji očekuje se da će stope inflacije biti nešto više, od 2,7 do 3,1 odsto.

“Primjetno je da očekivanja u Sjevernoj Americi ostaju povišena u odnosu na kraj prethodne godine, što odražava i dalje postojeće inflatorne pritiske”, piše u saopštenju.

Očekuje se da će najveći rast cijena pogoditi Istočnu i Sjevernu Afriku, gdje se predviđa da će inflacija dostići 22,9 i 40,8 odsto u ovoj godini.

Nastavi čitati

Svijet

FICO OBUSTAVIO ZVANIČNU VOJNU POMOĆ UKRAJINI! Kritikovao sankcije EU protiv Rusije

Slovački premijer Robert Fico obustavio je zvaničnu vojnu pomoć Ukrajini, kritikovao sankcije EU protiv Rusije, odbio članstvo Kijeva u NATO i sastao se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, prenosi briselski portal Politiko.

Istovremeno, privatne oružane kompanije Slovačke zarađuju bogatstvo prodajom oružja Ukrajini, navodi portal.

U 2024. godini, izvoz oružja iz Slovačke porastao je na 1,15 milijardi evra. To je oko 1,0 odsto privrede zemlje, dvostruko više nego 2023. i deset puta više nego prije nego što je Rusija 2022. godine napala Ukrajinu.

Međutim, procvat trgovine oružjem ne umanjuje Ficovu političku obavezu da pomaže Ukrajini, izjavio je zamjenik ministra odbrane Igor Meličer za Politiko.

– Slovačka vlada je svojim građanima u manifestu obećala da iz državnih skladišta neće poslati ni jedan metak u Ukrajinu i mi to obećanje ispunjavamo – istakao je Meličer. Zvanična pomoć Slovačke sastoji se od neletalne pomoći i ključnih isporuka električne energije neophodnih za funkcionisanje Ukrajine kao države.

Međutim, vlada ne krije činjenicu da nema ništa protiv toga da privatne kompanije prodaju oružje, navodi briselski portal.

Nastavi čitati

Aktuelno