Connect with us

Politika

Ko će u Parlament BiH direktno, a ko lovi kompenzaciju?

Od devet direktnih poslaničkih mandata u Predstavničkom domu Parlamenta BiH koji se biraju u tri izborne jedinice u Srpskoj, pet će osvojiti SNSD, tri će pripasti SDS-u, a jedan PDP-u, dok će se za pet kompenzacionih mandata voditi pravi rat.

Prema analizi portala mojabanjaluka.info razlika u odnosu na prije četiri godine je u tome što će DNS ostati bez direktnog mandata koji je tada osvojio Nenad Nešić u izbornoj jedinici tri, a sada će taj mandat pripasti SNSD-u.

Kada se računa po izbornim jedinicama, u prvoj (prijedorsko-banjolučkoj) lider PDP-a Branislav Borenović sigurno će osvojiti novi mandat i to će ponovo biti jedini direktan mandat PDP-a.

Po jedan mandat će osvojiti SNSD i SDS pri čemu nosilac liste SDS-a Miladin Stanić nema ozbiljnog protivkandidata unutar svoje stranke, dok nosiocu liste SNSD-a Nebojši Radmanovića za vrat duvaju dva jako ozbiljna kandidata.

Jedan je aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija za koga mnogi unutar stranke smatraju da je trebao da bude nosilac liste i koji će zbog toga sigurno dati sve od sebe da napravi što bolji rezultat, a drugi je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić.

Kojić je 2018. godine sa više od 23.000 osvojenih glasova ostvario odličan rezultat koji je predstavljao svojevrsno iznenađenje, a s obzirom na to da je za protekle četiri godine u javnosti dodatno ojačana pozitivna slika o poslu koji radi Centar na čijem je čelu, njegov odličan rezultat na ovogodišnjim izborima nikoga ne bi trebao da iznenadi.

Drugim riječima, ukoliko SDS podbaci i ostane bez direktnog mandata u ovoj izbornoj jedinici, što je teško, ali nije isključeno, jer je SDS prije četiri godine kampanju izgradio na tadašnjoj popularnosti Dragana Mektića koje sada nema, dakle u slučaju da SDS podbaci, borba za dva mandata SNSD-a vodiće se između Radmanovića, Tegeltije i Kojića.

Iz SDS u SNSD

U drugoj izbornoj jedinici (dobojsko-bijeljinskoj) situacija je potpuno jasna. S obzirom na to da je kompletno rukovodstvo dobojskog SDS-a zajedno sa članstvom poslije opštih izbora 2018. godine prešlo u SNSD, ta stranka će kao i prije četiri godine, samo sada mnogo uvjerljivije, osvojiti dva direktna mandata. Ta dva mandata će pripasti Obrenu Petroviću i Sanji Vulić, dok će treći direktni mandat iz ove izborne jedinice osvojiti nosilac liste SDS-a i bivši lider te stranke Mladen Bosić.

Kada je riječ o trećoj izbornoj jedinici (Birač, sarajevsko-romanijska regija i Hercegovina), rezultat će takođe biti 2:1 u korist SNSD-a. Nosilac liste SDS-a Darko Babalj osvojiće direktan mandat SDS-a, dok će u poslaničke fotelje ispred SNSD-a nosilac liste te stranke i aktuelni premijer Radovan Višković i bez imalo sumnje funkcioner zvorničkog SNSD-a i dugogodišnji poslanik u Narodnoj skupštini RS Obren Marković. Nije isključeno da zbog njegovog ponašanja u vezi sa prodajom potraživanja FG „Birač“ kompaniji „Pavgord“ Višković ostane bez podrške zvorničkog SNSD-a, ali to ipak ne bi trebalo da dovede u pitanje njegov poslanički mandat.

Glasovi nisu garancija

To je kada je riječ o direktnim mandatima, ali mnogo zanimljivija situacija i mnogo žešća borba će se voditi za pet kompenzacionih mandata. Na jedan siguran „kompenz“ može da računa samo SNSD kome su 2018. godine pripala dva mandata, a čiju kompenzacionu listu, kako nezvanično saznajemo, sada nosi nosi Radovan Višković.

Na siguran kompenz može da računa i bošnjačka koalicija pod nazivom Pokret za državu, odnosno njen nosilac Adil Osmanović, a zbog izuzetno zamršene matematike nezahvalno je prognozirati ko će osvojiti tri preostala kompenza.

O tome svjedoči činjenica da je SDS prije četiri godine sa više od 160.000 osvojenih glasova osvojio tri direktna, ali je ostao bez ijednog kompenzacionog mandata, dok je po jedan kompenz pripao SP-u sa 31.321 osvojenim glasom (4,69%) i SDA koja je osvojila 29.673 (4,45%) glasa. S obzirom na to da bošnjačke stranke ove godine nastupaju sa jedinstvenom listom pod nazivom Pokret za državu, Adil Osmanović će kao nosilac kompenzacione liste sigurno ponovo osvojiti mandat.

Za preostala tri kompenza ravnopravno će se boriti sve stranke, prije svega SDS, PDP, US, SP, DNS i Demos, dok u SNSD-u očekuju da im ponovo pripadnu dva kompenzaciona mandata.

Najveće šanse da joj pripadne jedan od tri mandata ima PDP-ova Mira Pekić koja je, kako nezvanično saznajemo, ponovo druga na kompenzacionoj listi, odmah iza lidera stranke Branislava Borenovića koji će sasvim sigurno osvojiti direktan mandat. Nosilac kompenzacione liste SDS-a je Miladin Stanić, a druga je Aleksandra Pandurević. Pošto će Stanić po svim prilikama osvojiti direktan mandat, to praktično znači da Pandurevićeva ponovo u Parlament BiH ako SDS-u pripadne jedan kompenzacioni mandat, ali može se vrlo lako desiti da SDS ponovo ostane bez ijednog kompenzacionog mandata.

Velike šanse da osvoji kompenzacioni mandat i da se iz Narodne skupštine Srpske preseli u Parlament BiH ima nosilac kompenzacione liste Ujedinjene Srpske Milan Petković, jer US ima najveći rast podrške birača, što su pokazali i lokalni izbori 2020. godine.

Za kompenzacioni mandat se bori i Aleksandar Glavaš iz DNS-a kome na ruku ne ide to što su se glasovi na osnovu kojih je DNS prije četiri godine osvojio direktan poslanički mandat u međuvremenu rasuli na Demos koji sada ima svoju kandidatsku listu i NPS Darka Banjca koji će glasove dati SNSD-u.

Kome će dati Selak

Socijalistička partija Petra Đokića prije četiri godine je osvojila kompenzacioni mandat koji je pripao Jakovu Galiću, a ove godine nosilac kompenzacione liste je direktor Fonda za dječiju zaštitu RS Nedeljko Jović. On će imati manje šanse od Galića zato što se SP u međuvremenu podijelio, jer je Goran Selak formirao SPS.

Interesantno je da SPS neće imati svoje kandidatske liste za Parlament BiH, ali će biti još interesantnije čuti kome će Selakovi socijalisti dati svoje glasove za Parlament BiH. Kako stvari stoje, moguće je da odu na tri adrese – Zoranu Tegeltiji i SNSD-u, zatim nosiocu liste Demosa Slobodanu Stanareviću ili čak šefu PDP-a Branislavu Borenoviću, a nije isključeno da će SPS ostaviti svojim biračima da sami odluče kome će dati glas za Parlament BiH.

I na kraju, šansu da osvoji mandat u Parlamentu BiH vidi i direktor RiTE Ugljevik Čedomir Stojanović koji je nosilac kompenzacione liste Demosa.

Plata profesionalnog poslanika u Parlamentu BiH, računajući paušal i ostale prinadležnosti, iznosi oko 5.000 maraka. To znači da se za četvorogodišnji mandat u džep stavi oko 240.000 KM, tako da je jasno zašto se vodi žestoka borba za poslaničku fotelju na nivou BiH.

Izvor: Mojabanjaluka.info

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ: “Donošenje odluka vratiti u institucije sistema, ne u kafane”

“Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj”, objavio je Milorad Dodik na Iksu. “Ovu objavu gospodina Dodika ne mogu ostaviti bez komentara, jer je važno da javnost i građane podsjetimo na neke činjenice”, istakao je načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović.

Zašto je to tek „načelno dogovoreno“?

Takve i slične mjere poslanici Srpske demokratske stranke i opozicije predlažu godinama, ali ih aktuelna vlast uporno ignoriše. Osnovno pitanje je: zašto ste tek načelno dogovorili, zašto se niste konkretno dogovorili i rekli od kada će se početi primjenjivati?

Drugo: Izgradnja solarnih elektrana za potrebe privrede.

Na kojoj mreži i sa kojim kapacitetima? Čak i oni koji se ne bave ovom oblašću znaju da na postojećoj mreži odavno nema slobodnih kapaciteta. Vaše stranačke kolege, koje upravljaju ovim sektorom, već su podijelile saglasnosti na priključke, pa privrednici danas mogu da grade samo za sopstvene potrebe, a za to im podrške nije potrebna.

Treće: Formiranje ministarstva ekonomije.

To je klasično prelivanje iz šupljeg u prazno. Promjena imena ministarstva ili formiranje novog ne donosi suštinske rezultate. Potrebne su korjenite reforme i sistemski pristup kako bi se privreda Republike Srpske, koja je u poslednjih 20 godina sistematski oslabljena, konačno počela oporavljati.

Četvrto: Formiranje fonda za podsticaje u privredi.

Ne možete s jedne strane govoriti o rasterećenju privrede, a s druge uvoditi nove namete. Ovakve mjere mogu imati smisla samo ako postoji povjerenje u institucije, a ono je odavno narušeno zbog neodgovornog upravljanja i političkih odluka. Najbolji primjer je isplata plata iz Fonda solidarnosti rudarima u preduzeću koje je privatizovano i gurnuto u stečaj dok radnici ostaju bez posla.

Na kraju, postavlja se ključno pitanje:

Da li ste prespavali poslednjih dvadeset godina, u kojima ste upravo Vi obavljali najodgovornije funkcije i donosili ključne odluke?

Za trenutno stanje u Republici Srpskoj snosite direktnu političku odgovornost.

Da ne bude da se ne slažem ni sa čim što ste napisali, slažem se sa Vašom poslednjom rečenicom.

Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi, ali ne sa ovakvom politikom, već sa odgovornom i domaćinskom vlašću.

P.S. Donošenje odluka mora se vratiti u institucije sistema, tamo gdje im je mjesto, a ne u kafane i na privatna imanja.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno