Connect with us

Društvo

KO IMA NAJMOĆNIJE PASOŠE U EVROPI? Stanovnici nekih zemalja mogu “slobodnije” da putuju od drugih

Nemaju svi pasoši jednak status. Svaki će vam omogućiti da izađete iz zemlje, ali gdje možete da odete sa njim i koliko ćete negdje da ostanete, zavisi od toga gdje vam je izdat dokument. Na osnovu čega se procjenjuje “jačina” pasoša i kako se ona mjeri?

Henlej rang lista pasoša je najstroža i najsofisticiranija mjerna jedinica globalnog pristupa. Ona prevazilazi jednostavno rangiranje pasoša kako bi ljudima pružili detaljnu sliku o tome kolika je zapravo vaša sloboda putovanja – uključujući i to kojim zemljama možete pristupiti sa kojom vrstom vize, kako se vaš pasoš promijenio u posljednjih 14 godina, gdje je vaš pasoš u poređenju sa drugim pasošima, zašto vaš pasoš ima nivo pristupa koji ima i koji bi dodatni pasoši poboljšali vašu mobilnost.

Šest zemalja bez presedana dijeli prvo mesto sa bezviznim pristupom rekordnom broju destinacija na Henlej indeksu pasoša za 2024.

Četiri zemlje članice EU — Francuska, Njemačka, Italija i Španija — pridružuju se Japanu i Singapuru u grupi zemalja sa najmoćnijim pasošima na svijetu, a njihovi građani mogu da posjete zadivljujućih 194 destinacija od 227 širom svijeta bez viza. Dvije azijske zemlje dominirale su na prvom mjestu na listi (koja rangira sve svjetske pasoše prema broju destinacija kojima njihovi vlasnici mogu pristupiti bez vize) u posljednjih pet godina.

Na drugom mjestu su zemlje Južna Koreja, Finska i Švedska sa bezviznim pristupom za 193 države. Treće su Danska, Irska, Holandija i Austrija.

Na četvrtom mjestu na listi najmoćnijih pasoša na svijetu nalaze se Belgija, Luksemburg, Norveška, Portugalija i Velika Britanija. Građani ovih evropskih zemalja i Velike Britanije imaju ključ do 191 destinacije širom svijeta sa bezviznim pasošem.

Grčka, Malta i Švajcarska dijele petu poziciju i nude svojim građanima pristup do 190 destinacija širom svijeta.

Šeste najmoćnije pasoše na svijetu imaju stanovnici Australije, Češke, Novog Zelanda, Poljske.

Iako su i Kanada i Sjedinjene Države istorijski imale nešto bolje pozicije na listi pasoša,činjenica da su sada sedmi nije zato što su oslabile, već jer su se zemlje uzdigle u rangu globalne mobilnosti, potiskujući ova dva moćna pasoša niže na listi. Ipak, ovi pasoši i dalje imaju značajnu težinu, olakšavajući putovanje bez viza i podstičući kulturnu razmjenu za svoje građane na 188 destinacija.

Na osmom mjestu su dvije baltičke države: Estonija i Litvanija. Obje evropske nacije nude svojim građanima pristup u 187 zemalja širom svijeta. Na devetom mjestu udružile su se još tri evropske zemlje: Letonija, Slovačka i Slovenija. Pasoši ovih zemalja svojim građanima omogućvajau pristup bez vize ili sa vizom po dolasku na 186 destinacija širom svijeta.

Lista od deset najmoćnijih pasoša na svijetu završava se Islandom, sa 185 destinacija koje svojim građanima nude bezvizni ulazak ili vizu po dolasku.

Od zemalja regiona najbolje je rangirana Slovenija koja se nalazi na 9, mjestu, zatim slijedi Hrvatska koja je na 13. mjestu. Srbija se nalazi na 37. mjestu sa 138 zemalja do kojih možemo da dođemo bez vize, Crna Gora je na 46, a BiH na 50. mjestu.

Pasoši se rangiraju 19 godina
Globalno rangiranje pasoša staro 19 godina je sprovedeno na osnovu podataka koje je obezbijedila Međunarodna uprava za vazdušni saobraćaj ili IATA.

“Opšti trend prikazan na rang listi ide ka većoj slobodi putovanja, pri čemu se prosječan broj destinacija kojima putnici mogu pristupiti bez viza skoro udvostručio sa 58 u 2006. na 111 u 2024.”, rekao je Kristijan H. Kelin, predsjednik kompanije Henlei & Partners.

Uz to, on je primijetio da je globalni jaz u mobilnosti između onih na vrhu i na dnu indeksa postao “širi nego ikad”.

Kao prvo, najviše rangirani pasoši omogućavaju putovanje do 166 više destinacija bez vize u poređenju sa Avganistanom, koji ima pristup samo 28 zemalja i koji je posljednji na rang listi.

Ujedinjeni Arapski Emirati su napravili “najveći skok” na indeksu u posljednjoj deceniji, skočivši sa 55. u 2014. na 11. poziciju, navodi se u izvještaju.

Druga značajna poboljšanja u mobilnosti uključuju Ukrajinu i Kinu, koje su se popele po dva ranga u protekloj godini. Kina je sada na 62. mjestu na indeksu, dok je Ukrajina sada na 32. mjestu.

Društvo

ARCELORMITTAL NAPUSTIO BIH: Zenička čeličana i rudnik Prijedor sada u rukama domaće Pavgord Grupe

ArcelorMittal objavio je danas da je završio prodaju svojih operacija u Bosni i Hercegovini, čeličane ArcelorMittal Zenica i rudnika željezne rude ArcelorMittal Prijedor, kompaniji H&P doo Zvornik, koja je dio Pavgord Grupe.

Prodajom, koja je prvi put najavljena u junu ove godine, ArcelorMittal, jedna od vodećih svjetskih integriranih kompanija za čelik i rudarstvo s prisustvom u 60 zemalja i primarnim operacijama proizvodnje čelika u 15 zemalja, zvanično je završio svoje poslovanje u Bosni i Hercegovini.

Vrijednost transakcije nije objavljena ni danas, a ono što se zna iz saopštenja ArcelorMittala od 20. juna ove godine, je da očekuje da će priznati nenovčani gubitak od oko 0,2 milijarde USD (200 miliona američkih dolara) u vezi s ovom prodajom, što odražava računovodstveni učinak, a ne direktan novčani izdatak.

Kompanija prodaje svoje proizvode širokom spektru kupaca, uključujući automobilsku, inženjersku, građevinsku i mašinsku industriju, a u 2024. godini ostvario je prihod od 62,4 milijarde dolara, proizveo 57,9 miliona metričkih tona sirovog čelika i 42,4 miliona tona željezne rude.

Industrijski pogoni u Zenici Prijedoru sada su u vlasništvu domaće grupacije čije se poslovne aktivnosti protežu od energetike do građevinarstva, piše BN.

Iz Pavgord Grupe zasad nije objavljeno kako planiraju upravljati zeničkom čeličanom, koja se godinama suočava s problemima zastarjele infrastrukture i ekoloških standarda.

AMZ se često optuživala da proizvodi visoke nivoe zagađenja zraka u gradu Zenica i okolini,a neki izvještaji pokazuju da kompanija nije ispunila mnoge od mjera iz svoje dozvole.

Na svojoj korporativnoj stranici, ArcelorMittal s druge strane ističe kako je posvećen proizvodnji „pametnijeg čelika za ljude i planetu“, naglašavajući procese s manjom potrošnjom energije i emisijom ugljika, te materijale dizajnirane za višekratnu upotrebu i infrastrukturu obnovljivih izvora energije.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE SVETI LUKA! Ovo su običaji i vjerovanja o Lučindanu

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svetog Luku, a mnogi domaćini svoju krsnu slavu. Uz ovog sveca i njegov praznik vezuju se mnoga lijepa i zanimljiva narodna vjerovanja.

Svetog Luku kao zaštitnika ljekara i medicinara danas slavi ljekarska profesija, a pravoslavni vjernici veruju da njegove mošti imaju čudotvornu moć da iscijele i najteže bolesti. Sam Sveti Luka liječio je besplatno.

Naši stari nekada su vjerovali da će nam se baš na ovaj dan – Lučindan kazati kakva nas zima čeka… Običaj je bio među srpskim domaćinima da na ovaj dan puste ovnove da nagnaju ovce. Ukoliko bi se ovca natezala bi il’ ne bi, naši preci su vjerovali da će zima duga, oštra i teška. Ukoliko ne bi odbijale ovnove, vjerovalo se da zima neće biti duga i da će proljeće doći ranije.

Na ovaj dan su domaćini čašćavali svoje čobane kojima su nosili pite – pazarice. I dan danas u narodu se kaže: “Sveti Luka, snijeg do kuka”, a vjerovalo se i da ako domaćin na Lučindansko jutro porani u tor da obiđe stoku pa vidi kako stoka toga jutra leži, takva će biti i zima – ako je podvila noge, vjerovalo se da će zima biti oštra a godina zla, a ako je noge opružila, vjerovali su da ih čeka blaga zima, dobra godina i još bolja letina.

U Srbiji je davno bio običaj i da se torovi s ovcama na ovaj dan opasuju crvenim koncem da u njih ne bi ušli vuci i poklali stoku. U Crnoj Gori narod vjeruje da stopalo Svetog Luke, koje se čuva u jednom tamošnjem manastiru, liječi očinji vid. U Crnoj Gori se vjeruje i da je nebeska duga pojas Svetog Luke.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Jutro oblačno, tokom dana sunčanije

U Bosni i Hercegovini se očekuje umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje. Tokom dana, u većem dijelu zemlje biće sunčanije.

Vjetar će biti slab, južni i jugoistočni.

Temperatura vazduha jutarnja: od 7 do 13°C, dnevna: od 17 do 22°C, na jugu do 24°C.

Pripremite se za ugodan dan, posebno u južnim krajevima gdje će biti toplije i sunčanije.

Nastavi čitati

Aktuelno