Društvo
KO IMA NAJMOĆNIJE PASOŠE U EVROPI? Stanovnici nekih zemalja mogu “slobodnije” da putuju od drugih

Nemaju svi pasoši jednak status. Svaki će vam omogućiti da izađete iz zemlje, ali gdje možete da odete sa njim i koliko ćete negdje da ostanete, zavisi od toga gdje vam je izdat dokument. Na osnovu čega se procjenjuje “jačina” pasoša i kako se ona mjeri?
Henlej rang lista pasoša je najstroža i najsofisticiranija mjerna jedinica globalnog pristupa. Ona prevazilazi jednostavno rangiranje pasoša kako bi ljudima pružili detaljnu sliku o tome kolika je zapravo vaša sloboda putovanja – uključujući i to kojim zemljama možete pristupiti sa kojom vrstom vize, kako se vaš pasoš promijenio u posljednjih 14 godina, gdje je vaš pasoš u poređenju sa drugim pasošima, zašto vaš pasoš ima nivo pristupa koji ima i koji bi dodatni pasoši poboljšali vašu mobilnost.
Šest zemalja bez presedana dijeli prvo mesto sa bezviznim pristupom rekordnom broju destinacija na Henlej indeksu pasoša za 2024.
Četiri zemlje članice EU — Francuska, Njemačka, Italija i Španija — pridružuju se Japanu i Singapuru u grupi zemalja sa najmoćnijim pasošima na svijetu, a njihovi građani mogu da posjete zadivljujućih 194 destinacija od 227 širom svijeta bez viza. Dvije azijske zemlje dominirale su na prvom mjestu na listi (koja rangira sve svjetske pasoše prema broju destinacija kojima njihovi vlasnici mogu pristupiti bez vize) u posljednjih pet godina.
Na drugom mjestu su zemlje Južna Koreja, Finska i Švedska sa bezviznim pristupom za 193 države. Treće su Danska, Irska, Holandija i Austrija.
Na četvrtom mjestu na listi najmoćnijih pasoša na svijetu nalaze se Belgija, Luksemburg, Norveška, Portugalija i Velika Britanija. Građani ovih evropskih zemalja i Velike Britanije imaju ključ do 191 destinacije širom svijeta sa bezviznim pasošem.
Grčka, Malta i Švajcarska dijele petu poziciju i nude svojim građanima pristup do 190 destinacija širom svijeta.
Šeste najmoćnije pasoše na svijetu imaju stanovnici Australije, Češke, Novog Zelanda, Poljske.
Iako su i Kanada i Sjedinjene Države istorijski imale nešto bolje pozicije na listi pasoša,činjenica da su sada sedmi nije zato što su oslabile, već jer su se zemlje uzdigle u rangu globalne mobilnosti, potiskujući ova dva moćna pasoša niže na listi. Ipak, ovi pasoši i dalje imaju značajnu težinu, olakšavajući putovanje bez viza i podstičući kulturnu razmjenu za svoje građane na 188 destinacija.
Na osmom mjestu su dvije baltičke države: Estonija i Litvanija. Obje evropske nacije nude svojim građanima pristup u 187 zemalja širom svijeta. Na devetom mjestu udružile su se još tri evropske zemlje: Letonija, Slovačka i Slovenija. Pasoši ovih zemalja svojim građanima omogućvajau pristup bez vize ili sa vizom po dolasku na 186 destinacija širom svijeta.
Lista od deset najmoćnijih pasoša na svijetu završava se Islandom, sa 185 destinacija koje svojim građanima nude bezvizni ulazak ili vizu po dolasku.
Od zemalja regiona najbolje je rangirana Slovenija koja se nalazi na 9, mjestu, zatim slijedi Hrvatska koja je na 13. mjestu. Srbija se nalazi na 37. mjestu sa 138 zemalja do kojih možemo da dođemo bez vize, Crna Gora je na 46, a BiH na 50. mjestu.
Pasoši se rangiraju 19 godina
Globalno rangiranje pasoša staro 19 godina je sprovedeno na osnovu podataka koje je obezbijedila Međunarodna uprava za vazdušni saobraćaj ili IATA.
“Opšti trend prikazan na rang listi ide ka većoj slobodi putovanja, pri čemu se prosječan broj destinacija kojima putnici mogu pristupiti bez viza skoro udvostručio sa 58 u 2006. na 111 u 2024.”, rekao je Kristijan H. Kelin, predsjednik kompanije Henlei & Partners.
Uz to, on je primijetio da je globalni jaz u mobilnosti između onih na vrhu i na dnu indeksa postao “širi nego ikad”.
Kao prvo, najviše rangirani pasoši omogućavaju putovanje do 166 više destinacija bez vize u poređenju sa Avganistanom, koji ima pristup samo 28 zemalja i koji je posljednji na rang listi.
Ujedinjeni Arapski Emirati su napravili “najveći skok” na indeksu u posljednjoj deceniji, skočivši sa 55. u 2014. na 11. poziciju, navodi se u izvještaju.
Druga značajna poboljšanja u mobilnosti uključuju Ukrajinu i Kinu, koje su se popele po dva ranga u protekloj godini. Kina je sada na 62. mjestu na indeksu, dok je Ukrajina sada na 32. mjestu.
Društvo
PATRIJARH PORFIRIJE na Vaskrs u Pećkoj patrijaršiji

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije najavio je danas da će Vaskrs proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, gdje će se, kako je istakao, moliti za radost i mir u svakom čovjeku i među svim ljudima.
Patrijarh je nakon liturgije u Hramu Svetog Save u Beogradu poručio da sutra ide na Kosovo i Metohiju, saopšteno je iz Informativne službe Srpske pravoslavne crkve /SPC/.
“U Pećkoj patrijaršiji ćemo služiti svetu liturgiju, proslaviti Vaskrsenje Hristovo, proslaviti život, pobedu nad grehom, smrću i najvećim našim neprijateljem – đavolom i moliti se za radost, za mir u svakom čoveku i među svim ljudima” naveo je patrijarh.
Njegova svetost je rekao da će se moliti za čitav srpski narod i sve ljude sa kojima Srbi žive gdje god da se nalaze, ali i za čitav svijet.
Povodom Velikog četvrtka, patrijarh Porfirije je rekao da je ovo dan kada je Gospod svim onim što jeste pokazao da je smirenje jedini put koji vodi punoći i smislu, ispunjava čovjeka kao pojedinca, ali i sve kao zajednicu
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je prevrtljiv dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno i sunčano, a ponegdje će padati kiša.
Ujutru će biti pretežno vedro, tokom dana u većini predjela mogući su lokalni razvoji oblačnosti uz prolaznu kišu ili pljusak, a uveče se očekuje prestanak padavina i postepeno razvedravanje.
Vjetar će biti slab do umjeren, u Krajini ujutru pojačan uz jake udare, južnih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 14, a najviša dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Društvo
IDE VASKRS, A SVE JE PRESKUPO! “Tanka” prodaja na banjalučkoj Tržnici

Prodavci voća, povrća, mesa i jaja na banjalučkoj Tržnici ovih dana imaju više posla nego obično, a sve zbog priprema za Vaskršnje praznike. Gužve ima, ali oni koji od ranog jutra stoje za tezgama za BL portal kažu da baš i nisu prezadovoljni, a ujedno priznaju da cijene jesu povisoke.
“Generalno je tanka prodaja, ali kao i pred svake praznike ove nedjelje narod kupuje sve vrste povrća. Očekujemo još posla ovih dana”, kaže za BL portal jedan od prodavaca.
Police sa povrćem su pune raznolikih i svježih plodova, a ekipa BL portala provjerila je njihove cijene, pa evo šta vas očekuje u vaskršnjoj kupovini.
Cijena krompira varira u odnosu na vrstu, pa glamočki krompir po kilogramu košta dvije marke, dok je mladi skuplji i potrebno je izdvojiti 3,5 KM po kilogramu. Vreća glamočkog krompira košta 10 maraka, dok vreća kvalitetnijeg krompira košta 13 maraka.
Luk takođe zavisi od kvaliteta i vrste, pa tako cijene idu od 1,5 KM do 3 marke po kilogramu. Za kilogram mrkve je takođe potrebno izdvojiti tri marke.
Cijena kupusa se takođe razlikuje u odnosu na kvalitet, pa tako kilogram ovog povrća košta od 3 do 4 marke.
Nešto skuplje su tikvice, krastavci i paradajz koji koštaju po sedam maraka za kilogram.
Najskuplje su paprike, zelene i crvene, a njihova cijena po kilogramu je osam maraka. Pasulj se takođe razlikuje po vrsti i kvaliteti pa je za kilogram potrebno izdvojiti od 7 do 10 maraka. Kilogram svježih šampinjona košta deset maraka.
Pored povrća, građani ovih dana više nego obično kupuju i meso. Ovo potvrđuju i prodavci u jednoj od mesara na Tržnici.
“Najviše se kupuje svježa i mlada prasetina, mljeveno meso za sarmu i teletina”, kaže u razgovoru za BL portal jedan od prodavaca mesa.
Tako kilogram svježe, mlade prasetine u zavisnosti od dijela košta od 12 do 16 maraka, a za kilogram pečene prasetine trebaće vam 30 maraka.
Kilogram svježe junetine košta od 18 do 22 marke, u zavisnosti koji komad birate. Najskuplja je, kao i uvijek, teletina koja košta od 28 do 35 maraka po kilogramu.
Kao i pred svaki Vaskrs najtraženija su jaja, a njihova cijena po komadu počinje od 35 feninga pa do pola marke, u zavisnosti od veličine, dok su domaća nešto skuplja.
Za one koji ne preskaču ni voće, kilogram jabuka, banana, narandži i jagoda košta između dvije i tri marke.
Srđan Banović, BL portal
-
Svijet3 dana ago
TRAMPU SMETA SI ĐINPING U VIJETNAMU “Njegova posjeta je pokušaj da se naškodi SAD”
-
Hronika2 dana ago
BRUTALNO PRETUKAO RADNICU: Sud potvrdio kaznu poslodavcu koji je teško povrijedio Enisu
-
Politika2 dana ago
“PODRŠKA” ZA POŽELJETI! Tramp zatvara konzulate u Banjaluci i Mostaru?
-
Politika3 dana ago
TOLIKO O TOME: Kristijan Šmit u Srpskoj, čuva ga i policija Srpske
-
Politika3 dana ago
AMIDŽIĆU SADA NE SMETA SARAJEVO! BiH mora da izmiri obavezu u slučaju “Vijadukt”
-
Svijet3 dana ago
TRAMP IGRA OPASNU IGRU “Teheran mora da odustane od nuklearnog oružja”
-
Politika1 dan ago
ALEKSANDRA PANDUREVIĆ “Milorade, ti si endemska lažovčina”
-
Banjaluka3 dana ago
PRAZNIČNI DANI: Kako će raditi prodavnice i institucije za Vaskrs i 1. maj