Connect with us

Svijet

KO JE BIO HENRI KISINDŽER? Od jevrejskog dječaka koji je pobegao od nacista do nobelovca

Henri Kisindžer je, podsjećamo, preminuo u svom domu u Konektikatu u 100. godini

Henri Kisindžer, često opisivan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. u Firtu u Njemačkoj. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera obuhvata period velikih međunarodnih promjena i izazova.

Kisindžerovo porodično porijeklo oblikovali su Drugi svjetski rat i nacistički progon Jevreja. Sa porodicom se preselio u Sjedinjene Države 1938. godine, gdje je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga istakli kao perspektivnog mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa. Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je da postane savjetnik za nacionalnu bezbjednost pod predsjednikom Ričardom Niksonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kisindžer je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke spoljne politike tokom Hladnog rata. Njegova sposobnost da donosi teške odluke i vodi diplomatske pregovore dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD i Sovjetskog Saveza.

Jedan od najpoznatijih momenata u Kisindžerovoj karijeri bilo je potpisivanje sporazuma o kontroli naoružanja „SALT I” 1972. godine, koji je bio pokušaj da se smanje nuklearne tenzije između dvije supersile. Njegova uloga u mirovnim pregovorima u Vijetnamu i potpisivanju Pariskog sporazuma 1973. takođe su ostavili dubok trag na međunarodne odnose.

Nobelova nagrada za mir, koju je Kisindžer dobio 1973. godine, bila je priznanje za njegove napore u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada naišla je na kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim dostignućima, kao što je bombardovanje Kambodže tokom rata u Vijetnamu. Nakon boravka u Bijeloj kući, Kisindžer je nastavio karijeru kao diplomata, obavljajući funkciju državnog sekretara pod predsjednikom Džeraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Kemp Dejvidski sporazum) 1978. dodatno je produbila njegovu reputaciju mirnodopskog pregovarača, piše “klix.ba”.

Međutim, Kisindžerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari ga optužuju da podržava diktatorske režime u cilju očuvanja američkih interesa, dok drugi dovode u pitanje etičke aspekte njegovog spoljnopolitičkog djelovanja. Uprkos kontroverzama, Henri Kisindžer ostaje važna ličnost u svjetskoj diplomatiji, čije su odluke i dostignuća oblikovala međunarodnu scena tokom ključnih trenutaka.20.

Kisindžer je, podsjećamo, preminuo u svom domu u Konektikatu u 100. godini, saopštila je konsultantska kuća Kisindžer asošiejts.

Svijet

NOVA ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: Iran gađao američke baze u Jordanu

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas, 31. avgusta, da je raketnim napadima gađala dvije američke vazduhoplovne baze u Jordanu, tvrdeći da je tom prilikom nanesena velika šteta vojnoj infrastrukturi i mjestima raspoređivanja borbenih aviona

Prema navodima IRGC-a, mete napada bile su baze Kralj Husein i Al-Azrak, a akcija je izvedena kao odgovor na, kako tvrde, američko-izraelske vazdušne udare na iransko ostrvo Larak u Persijskom zalivu.

U saopštenju se navodi da su pripadnici vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde ispalili balističke rakete na obje baze te upozorili da će svaki novi napad na Iran biti dočekan još snažnijim odgovorom.

Istovremeno, IRGC je objavila da je iznad Ormuskog moreuza oborena američka bespilotna letjelica MQ-9. Prema tvrdnjama iranske strane, dron je pogođen raketnom vatrom protivvazdušne odbrane i srušio se u vode Persijskog zaliva.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon što su američke snage tokom vikenda izvele udare na dva iranska raketna položaja na ostrvu Larak. Američki zvaničnici naveli su da pomno prate situaciju i ostaju spremni da zaštite slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i robe.

Za sada nema nezavisne potvrde iranskih tvrdnji o razmjerama štete na američkim bazama u Jordanu niti o obaranju američkog drona.

Nastavi čitati

Svijet

SAD PONOVO GAĐALE IRAN: Ima mrtvih, Teheran prijeti odmazdom

Američka vojska napala je iranske vojne ciljeve na ostrvu Larak kako bi sprečila postavljanje novih pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, a iranski mediji navode da su dvije osobe poginule.

Američka vojska izvela je napad na iranske vojne ciljeve kako bi sprečila postavljanje pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, rekao je jedan američki zvaničnik, prenosi Axios.

Ovo je prvi poznati američki napad na teritoriji Irana od kraja jula, kada je predsjednik SAD Donald Tramp obustavio dvonedeljnu vojnu kampanju u području moreuza.

Američka vojska prošle nedjelje završila je uklanjanje svih mina iz glavnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

Tramp je tada poručio da je Iran obaviješten da će svaki brod ili čamac koji bude pokušao da postavi nove mine biti “odmah i sistematski uništen”.

“Politika nulte tolerancije prema postavljanju mina na snazi je u punom obimu”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Iranska novinska agencija Tasnim, povezana sa Iranskom revolucionarnom gardom, objavila je da je napad izveden dronom i da su dve osobe poginule, dok su još dvije ranjene.

“Američke snage su ranije danas pogodile dva iranska lansera na ostrvu Larak. Primijećeno je da se snage Iranske revolucionarne garde pripremaju da lansiraju rakete sa pomorskim minama u Ormuski moreuz”, rekao je portparol Centralne komande američke vojske, kapetan Tim Hokins.

On je dodao da američke snage pažljivo prate situaciju i da su spremne da zaštite slobodan protok trgovine kroz moreuz.

Iranska revolucionarna garda najavila je odgovor na američki napad.

“Na napad će odgovoriti sinovi Irana, a agresor će biti kažnjen”, navedeno je u saopštenju.

Nastavi čitati

Svijet

PLJAČKA KAO IZ „BRZIH I ŽESTOKIH“: Krali piletinu iz kamiona u pokretu, pa se sukobili s policijom

Nevjerovatna pljačka na auto-putu u Egiptu, tokom koje su razbojnici iz kamiona u pokretu ukrali više od 100 kilograma smrznute piletine, završila je oružanim sukobom s policijom. Trojica osumnjičenih su poginula, a još trojica su uhapšena.

Sve se dogodilo 25. avgusta na auto-putu u Kairu, kada je šestočlana grupa presrela kamion koji je iz fabrike prevozio oko četiri tone smrznute piletine.

Filmska scena na auto-putu

Na snimku koji je napravio vozač drugog automobila vidi se kako se pikap približava zadnjem dijelu kamiona.

Dvojica muškaraca potom se penju na prednji dio vozila, otvaraju vrata hladnjače i počinju da iznose kutije sa piletinom.

Sve vrijeme kamion i pikap su u pokretu.

Snimak je ubrzo postao viralan na društvenim mrežama, a prizori su brojne korisnike podsjetili na akcione filmove, posebno serijal „Brzi i žestoki“.

Vozač kamiona, kako je saopšteno, nije ni znao da se pljačka odvija sve dok nije stigao na odredište.

Naknadno je utvrđeno da je iz hladnjače nestalo oko 105 kilograma piletine.

Policija pronašla šestoricu osumnjičenih

Egipatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su istražioci, između ostalog zahvaljujući snimku pljačke, uspjeli identifikovati svih šest osumnjičenih.

Kako je navedeno, riječ je o osobama koje su odranije imale kriminalne dosijee, a policija je pronašla njihova skrovišta na području Kaira i Kaljubije.

Međutim, hapšenje nije prošlo mirno.

Prema navodima egipatskih vlasti, osumnjičeni su prilikom pokušaja hapšenja otvorili vatru na policiju, nakon čega je došlo do oružanog sukoba.

Trojica poginula, trojica uhapšena

U razmjeni vatre trojica osumnjičenih su poginula, dok su preostala trojica uhapšena.

Policija je tokom akcije zaplijenila oružje i pikap korišten u pljački.

Pronađen je i dio ukradene piletine, kao i drugi predmeti za koje istražioci sumnjaju da potiču iz ranijih krađa.

Od bizarne krađe smrznute piletine usred vožnje do oružanog obračuna s policijom – slučaj je od nesvakidašnje pljačke prerastao u jednu od najbizarnijih kriminalističkih priča iz Egipta posljednjih dana.

Nastavi čitati

Aktuelno