Connect with us

Politika

KO JE VLAST A KO JE OPOZICIJA: Politički paradoks u BiH

Posljednja dešavanja u Domu naroda, odnosno još jedno neodržavanje sjednice pokazalo je da je u Bosni i Hercegovini sve moguće pa i to da postoje “dvije skupštinske većine” i izvršna vlast koja nema podršku skupštinske većine.

Naime, trenutno u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH aktuelna je većina koju čine “trojka”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka te stranke koje su opozicija u Republici Srpskoj, tj. SDS, PDP i Lista za pravdu i red.

Njih podržavaju još najmanje dva “nezavisna” poslanika. Uglavnom većinu u tom domu imaju bez SDA, SNSD-a i HDZ-a.

Dom naroda
Sa druge strane, u Domu naroda većinu takođe imaju stranke koje je imaju i u Predstavničkom domu, međutim, kako je riječ o Domu naroda, a ne o Predstavničkom domu, tu većina ne znači ništa, i tu se pitaju narodi.

Da je tako, govori činjenica da je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH blokiran i da osam, od ukupno 15 delegata, ne može usvojiti dnevni red, održati sjednicu, a kamoli donositi odluke, jer je kvorum u rukama SNSD-a i HDZ-a.

SDA u Predstavničkom domu “manjina”
Zanimljivo je da je, recimo, SDA u Predstavničkom domu “manjina” i u opoziciji je, dok je u Domu naroda uz većinu.

Savjet ministara BiH funkcioniše praktično bez većine
Istovremeno, izvršna vlast, odnosno Savjet ministara BiH, funkcioniše praktično bez većine. Ministri s vremena na vrijeme usvoje odluku, zakon ili informaciju, međutim kada te tačke dođu pred parlament, vrlo često ne budu usvojene ni od poslanika stranaka čiji su ministri glasali za to na sjednicama Savjeta ministara.

“Bosna i Hercegovina je raspolućena zemlja na dvije parlamentarne većine. Jednu u Predstavničkom, a drugu u Domu naroda. Politički obračuni unutar bošnjačkog korpusa rezultovali su novom većinom u Predstavničkom domu sa željom da se faktura pošalje Republici Srpskoj i njenim institucijama”, rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, prije nego što je taj dom ostao bez kvoruma.

Nešković: Nije tačno da postoje dvije skupštinske većine
Sa druge strane, Želimir Nešković (SDS), delegat u Klubu Srba u Domu naroda, kaže da nije tačno da postoje dvije skupštinske većine.

“Skupštinska većina u Domu naroda je potpuno drugačija u odnosu na SNSD i HDZ, kao što je slučaj i u Predstavničkom domu. Upravo naizmjenično kršeći i zloupotrebljavajući Poslovnik o radu Doma naroda, SNSD i HDZ-ovi delegati remete rad ovog visokog doma”, rekao je Nešković.

Savjet ministara BiH kao izvršni organ “funkcioniše”
Dodatnu zabunu u tom ko je većina, ko manjina, a ko vlast u BiH unosi činjenica da Savjet ministara BiH kao izvršni organ “funkcioniše”, zasjeda, donosi odluke, imenuje funkcionere i troši novac.

“Ono što sam zapazio i što konstatujem kao pojavnosti koje su u potpunosti nenormalne jeste sukob većine koja u Savjetu ministara konzumira sve pozicije i benefite ove vlasti, i onda u Domu naroda ta ista većina ne može usaglasiti na nivou Kolegijuma nijednu sjednicu Doma naroda”, rekao je Ilija Cvitanović (HDZ 1990), delegat u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Inače, ministre u Savjetu ministara BiH trenutno imaju SNSD, HDZ, NiP, Naša Stranka i SDP, a u Kolegijumu Doma naroda sjede Dragan Čović (HDZ), Kemal Ademović (NiP) i Nikola Špirić (SNSD), koji već mjesecima ne mogu usaglasiti tačke dnevnog reda. Posljednji put kada je “usaglašen” dnevni red na njemu se našlo više od 130 tačaka, međutim odmah na početku sjednice Ademović je izašao za govornicu i zatražio dopunu tog dnevnog reda, a malo nakon toga sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno