Connect with us

Politika

Ko je “za”, a ko “protiv” ŠMITOVE ODLUKE?

Odluka Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH potvrdila je one stare, ali i otvorila nove političke frontove u BiH.

Tako jedni odluku nazivaju idiotskom u teatru zvanom BiH, drugi za njeno nametanje krive vladajuću koaliciju na nivou BiH (SNSD, HDZ BiH i “trojka”), treći, pak, kažu da su mjere dobre, ali ne i to što ih nameće stranac, dok četvrti pozdravljaju Šmitovu odluku, naglašavajući da će se konačno znati ko je kako glasao.

Pa, idemo redom…

Šmitova najnovija odluka biće tema i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čiji će poslanici, bar zvanično, na sjednici u četvrtak raspravljati o bezbjednosnoj i političkoj situaciji u svijetu, sa posljedicama po Republiku Srpsku.

Ali, potpuno je jasno da će Šmitov zakon biti centralna tema sjednice, a ako je suditi po ranijim najavama Srpska će imati odgovor.

Podsjetimo, najviše se pominje donošenje Izbornog zakona Republike Srpske.

“Što se mene lično tiče, zakon koji je rekao da će praviti eksperimente da u pet opština imaju skeneri, a u drugima nemaju, je u izvornom smislu idiotski. Da bilo gdje na svijetu sprovodite izbore u pet opština po jednom principu, a 55 po drugom je neviđeni i neprimjer idiotizam”, poručio je Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, komentarišući to što će prema izmjenama Izbornog zakona BiH na lokalnim izborima biti sproveden pilot-projekat u nekoliko lokalnih zajednica, a koji podrazumijeva uvođenje elektronske identifikacije birača, skenera za glasačke listiće i elektronske obrade i prenosa rezultata glasanja s nivoa biračkog mjesta.

Stevandić je podsjetio da su na ovu odluku digle glas brojne institucije i politički predstavnici, uključujući Evropsku uniju (EU) i hrvatsku stranu.

“Nelegalni Kristijan Šmit bez Savjeta bezbjednosti (SB) UN, koji glumi potrčka američke ambasade, trenutno ima protiv sebe dva naroda i jedan entitet, EU i SB UN. Pa na osnovu čije sile onda Šmit uopšte postoji i radi? Da je normalna osoba uhvatio bi prvi avion i otišao u Njemačku. Ne postoji nijedno mjesto, osim ovog teatra u BiH, da takav čovjek mijenja zakone, hapsi ljude i determiniše izborne procese. Ovo je nezabilježeno u Evropi”, rekao je Stevandić.

On je naglasio da takva odluka za cilj ima da napravi sukobe u BiH. “I da uništi put BiH prema EU. To je zadatak Kristijana Šmita”, smatra Stevandić.

Na pitanje da li nakon ovoga postoji mogućnost daljih dogovora lidera u vlasti, kazao je da je bolji svaki sporazum od nametanja i svaki dogovor od nesporazuma.

“U Laktašima smo dogovorili mnogo više, ali je poništeno odlukom američkog ambasadora, a ‘trojka’ nije imala dovoljno hrabrosti da kaže šta misli. Proces je vraćen i onda smo usvojili pola od onoga iz Laktaša, pa je EU bila dovoljno mudra da to prihvati. Ali, onda Šmit to vraća u doba potpune netrpeljivosti i podjela, da bi se narodi nahuškali jedni na druge. Hrvati i Srbi su spremni za dogovor, čekamo ‘trojku'”, naglasio je Stevandić.

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, rekao je da je suština Šmitove odluke eliminisanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika iz političkog života, a sve u sprezi s tim što se Dodiku sudi pred Sudom BiH.

“O tome govori jasno član 8. zakona, gdje je Šmit dodao dvije nove tačke. I to tačka 5, koja glasi: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti’, te tačka 6: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu ima prestanak te službene dužnosti i tog radnog odnosa”, naveo je Višković.

Što se tiče opozicije u Srpskoj, oni smatraju da je isključiva krivica to što je Šmit nametnuo izmjene na aktuelnoj vladajućoj koaliciji u BiH.

“Oni su rekli da će završiti zakon do kraja februara, a nisu, i zato su doveli sebe u ovu situaciju. Šmitova odluka je obimna. Recimo, vrlo važna stvar, a kojom se niko nije bavio, jeste da se smanjuje broj mogućnosti preferencijalnog glasanja, dakle sa maksimalnog broja koliko ima kandidata, na samo tri sada. Ali ono što se već danas može reći da je zabrinjavajuće i da traži vrlo ozbiljan odgovor od onih koji su to pisali jeste zašto skeneri, koji su u stvari najvažniji, ne idu na svako biračko mjesto. Nije to svemirska tehnologija i nešto što se ne može uraditi. Mi se brinemo da je ovo popuštanje onima koji kradu na izborima”, kazao je Crnadak.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a , naglasio je da je ova stranka protiv bilo kakvih nametanja i od strane visokog predstavnika ili bilo koga drugog.

“Mislimo da se ovaj zakon treba vratiti u parlamentarnu proceduru i da kroz odgovarajuće amandmane bude izglasan tamo”, poručio je Miličević.

S tim je saglasan i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i potpredsjednik PDP-a, dodajući da to ne bi smjelo da se dešava u državi koja teži suverenitetu.

“Principijelno sam za uvođenje skenera i svega, ali to mora biti plod političkog i demokratskog procesa i legitimno izabranih ljudi od strane naroda. Znate, sad ja da odem u Austriju, Njemačku, Italiju, Rusiju, Bjelorusiju, SAD… i kažem: ‘Sada će važiti zakon koji ja kažem’. E, malo morgen”, istakao je Stanivuković.

I hrvatska strana oštro se protivi Šmitovoj odluci, nazivajući je neprihvatljivom.

“Ove, ničim izazvane reakcije OHR-a dolaze samo nekoliko dana nakon pozitivnih izvještaja iz EU prema BiH. Šmit je bez ikakve potrebe nametnuo 114 izmjena Izbornog zakona, čime se poništavaju svi pozitivni rezultati na evropskom putu BiH”, rekao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Međutim, dio predstavnika “trojke” smatra da su izmjene pozitivan iskorak jer se njima, navode, štiti integritet izbornog procesa, koji podrazumijeva da građani biraju i da mogu biti birani, bez intervencija i manipulacija njihovom voljom.

“Iako ostaje žaljenje što paket integriteta nije usvojen od strane domaćih aktera, uvođenje savremenih tehnologija je ipak značajan iskorak koji se mora pozdraviti”, poručili su iz SDP BiH.

Gotovo identično saopštenje dala je i Ambasada SAD u BiH.

“Žao nam je što se sve stranke nisu angažovale u dobroj vjeri ili se istinski obavezale na izborni integritet. Njihov neuspjeh je razlog zašto je visoki predstavnik morao djelovati”, poručili su iz Ambasade.

Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH dobra je odluka i prema mišljenju Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle su poručili da će one spriječiti dokazane izborne krađe i prevare. Uz podsjećanje na tehničke izmjene, iz Koalicije napominju da se uvodi i reforma biračkih odbora u smislu uvođenja nestranačkih predsjednika i zamjenika predsjednika BO i ograničavanja članstva u biračkim odborima samo na parlamentarne političke subjekte.

Ali bilo je i onih koji smatraju da Šmitova odluka nije adekvatna.

Tako je Evropska unija (EU) saopštila da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv s evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu, te da sprovedu potrebne reforme koje će osigurati da se izbori sprovode u skladu s evropskim standardima.

Iz Ambasade Rusije u BiH poručeno je da se radi o nelegalnoj odluci te je upozoreno da će bilo koje “uvođenje u pravno polje BiH neokolonijalnih inicijativa izmišljenih u anglosaksonskim ambasadama u Sarajevu smatrati direktnim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je garant Ruska Federacija”.

I hrvatski predsjednik Zoran Milanović stao je u red onih koji smatraju da Šmit ne radi dobar posao, a u smislu izmjena Izbornog zakona BiH, te je rekao da se bezobrazno ignoriše pravo Hrvata u BiH da biraju svog predstavnika.

“Što se tiče BiH, statusa Hrvata, vidjeli smo da je nekakav Švarc, Šorc, Šulc donio izmjene. Dakle, BiH je nekompetentna kolonijalna uprava”, rekao je Milanović.

Related Topics:

Politika

DODIK “Na Bliskom istoku trebalo očuvati mir, ALI I SMANJITI PRIJETNJE”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je na Bliskom istoku trebalo očuvati mir, ali je ukazao i da srpski narod ne može da zaboravi da je na ovaj prostor dolazio znatan broj islamskih ratnika i da je sa Iranom prisne odnose ponovo uspostavio Zukan Helez.

Dodik je naveo da se “ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez hvalio sporazumima sa Iranom o čemu Predsjedništvo BiH ne zna ništa, što govori da je Iran spreman da radi na niovu BiH”.

“Sam Iran je trebalo, ako poštuje BiH, da traži da organi BiH o svim detaljima treba da budu upoznati. Helez je njihov čovjek u BiH. Treba da znamo šta su dogovorili, ali očigledno ćutanje Heleza poslije napada iz Amerike govori da se uplašio i da tu ima svašta sumnjivo i da moramo znati šta”, rekao je Dodik za RTRS.

Da je prave države, Dodik je istakao da Helez ne bi bio na tom položaju.

On je naveo da uspostavljanjem prisnih odnosa Helezom Iran pokazuje nastojanje da ponovo uspostavi kanale njihovog dolaska na taj prostor.

“U tom pogledu Iran nikada nije pokazivao razumijevanje za naš položaj. Mi pokušavamo da imamo razumijevanje, jer je to drevna civilizacija i stara država”, rekao je Dodik.

Ukazao je i da se “vidi da sarajevska priča zbog Amerike ne smije da bude na strani Irana, ali se iz tog ćutanja vidi da imaju određenu emociju za Iran, da bi željeli da sravni Izrael”.

“I to je ta priča, ne treba ništa objašnjavati, u Sarajevu znamo šta ko misli”, rekao je Dodik i dodao da je na Bliskom istoku trebalo očuvati mir ali i smanjiti prijetnje.

Dodik je naveo da se Izrael nalazi u dugotrajnom okruženju i da je to proizvelo bojaznost.

Strategija Izraela ide ka tome da se odbrani od očekivanih napada i destabilizacije, rekao je predsjednik Srpske.

Ukazao je na godine borbe sa Hamasom, sa strahom da Iran pokušava da napravi atomsku bombu, koji može da bude razumljiv.

Razumije da Izrael ima pravo na odbranu i da brani svoj način žuvota, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Politika

DODIK O SUKOBU NA BLISKOM ISTOKU: Trebalo očuvati mir, ali i smanjiti prijetnje

Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je da je na Bliskom istoku trebalo očuvati mir, ali je ukazao i da srpski narod ne može da zaboravi da je na ovaj prostor dolazio znatan broj islamskih ratnika i da je sa Iranom prisne odnose ponovo uspostavio Zukan Helez.

Dodik je naveo da se ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez hvalio sporazumima sa Iranom o čemu Predsjedništvo BiH ne zna ništa, što govori da je Iran spreman da radi na niovu BiH.

“Sam Iran je trebalo, ako poštuje BiH, da traži da organi BiH o svim detaljima treba da budu upoznati. Helez je njihov čovjek u BiH. Treba da znamo šta su dogovorili, ali očigledno ćutanje Heleza poslije napada iz Amerike govori da se uplašio i da tu ima svašta sumnjivo i da moramo znati šta”, rekao je Dodik za RTRS.

Da je prave države, Dodik je istakao da Helez ne bi bio na tom položaju.

On je naveo da uspostavljanjem prisnih odnosa Helezom Iran pokazuje nastojanje da ponovo uspostavi kanale njihovog dolaska na taj prostor.

“U tom pogledu Iran nikada nije pokazivao razumijevanje za naš položaj. Mi pokušavamo da imamo razumijevanje, jer je to drevna civilizacija i stara država”, rekao je Dodik.

Ukazao je i da se vidi da sarajevska priča zbog Amerike ne smije da bude na strani Irana, ali se iz tog ćutanja vidi da imaju određenu emociju za Iran, da bi željeli da sravni Izarel

“I to je ta priča, ne treba ništa objašnjavati, u Sarajevu znamo šta ko misli”, rekao je Dodik i dodao da je na Bliskom istoku trebalo očuvati mir ali i smanjiti prijetnje.

Dodik je naveo da se Izrael nalazi u dugotrajnom okruženju i da je to proizvelo bojaznost.

Strategija Izraela ide ka tome da se odbrani od očekivanih napada i destabilizacije, rekao je predsjednik Srpske.

Ukazao je na godine borbe sa Hamasom, sa strahom da Iran pokušava da napravi atomsku bombu, koji može da bude razumljiv.

Razumije da Izrael ima pravo na odbranu i da brani svoj način žuvota.

Nastavi čitati

Politika

PUTIN OTKRIO DA LI RUSIJA TRAŽI KAPITULACIJU UKRAJINE: “Mi smo jedan narod”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija od Ukrajine ne traži kapitulaciju, već “priznavanje realnosti”.

“Ne tražimo kapitulaciju od Ukrajine. Insistiramo na priznavanju realnosti koje su se razvile na terenu”, rekao je Putin u petak na plenarnoj sjednici Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF).

Rusija je, prema njegovim riječima, predlagala postizanje sporazuma sa Ukrajinom u svakoj fazi sukoba.

“U svakoj fazi smo predlagali, odnosno onima sa kojima smo bili u kontaktu u Ukrajini, da prestanu. I rekli smo: hajde da pregovaramo sada, jer ova logika razvoja čisto vojnih akcija može dovesti do pogoršanja vaše situacije”, rekao je Putin.

Naglasio je da u Ukrajini postoje ljudi koji teže nezavisnosti i suverenitetu i da Rusija nikada nije osporila ovo pravo.

“Polazimo od realnosti koje se oblikuju. Naravno, postoje ljudi, poprilično njih u susednoj zemlji, koji se trude da obezbijede svoj suverenitet, nezavisnost. Uzgred, nikada nismo dovodili u pitanje pravo ukrajinskog naroda na nezavisnost i suverenitet”, rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, Rusija je pokušala da “sredi situaciju” i riješi problem sa Ukrajinom mirnim putem.

“Pokušali smo da postignemo dogovor mirnim putem…ali naši ‘partneri’, kako ćemo ih sada nazvati pod navodnicima, kasnije se ispostavilo da su započeli ovaj puč samo sa jednim ciljem – da napumpaju Ukrajinu oružjem i nastave ove vojne akcije”, dodao je.

Ruski lider je naglasio da je Ukrajina odbila da pregovara sa Rusijom o zaustavljanju sukoba jer je, kako je ocijenio, Zapad bio siguran da može da profitira od trenutne situacije.

“Oni koji se vode starim neokolonijalnim principima, prije svega u Evropi, mislili su da će lako profitirati na račun Rusije. Sada će je zdrobiti, uništiti i dobiti neke dividende od toga. Zato su, siguran sam, bivši premijer Velike Britanije Boris Džonson i, takođe ne sumnjam, na podsticaj bivše američke administracije i predsjednika Džozefa Bajdena, došli u Ukrajinu i predložili da se ne pregovara sa Rusijom”, rekao je Putin.

Kako je naveo, to je primoralo Moskvu da proglasi nezavisnost Luganske i Donjecke republike.

“Nismo ih priznavali osam godina, osam godina, jer smo pokušavali da postignemo dogovor, ali smo bili primorani da priznamo njihovu nezavisnost, a zatim da počnemo da im pružamo podršku, uključujući i oružanu podršku, kako bismo okončali rat koji su pokrenuli naši protivnici na Zapadu i oni na koje su se oslanjali i sada se oslanjaju na ekstremne nacionaliste u Ukrajini”, rekao je Putin, prenosi Tanjug.

On je naglasio da Ruse i Ukrajince smatra jednim narodom.

“Već sam mnogo puta rekao da ruski i ukrajinski narod smatram jednim narodom, zapravo. U tom smislu, cijela Ukrajina je naša”, poručio je ruski predsjednik komentarišući primedbu moderatora, koji je izjavio da ruska vojska, u okviru ”Specijalne vojne operacije (SVO), napreduje van teritorija koje Moskva smatra svojima”.

On je ukrajinsku invaziju na Kursku oblast ocijenio kao “politički motivisanu”.

“Napad Kijeva na Kursku oblast imao je političke svrhe da se dobije pomoć od zapadnih sponzora”, naveo je Putin i dodao da su ukrajinske oružane snage počinile čitav niz zločina u Kurskoj oblasti, uključujući i zločine protiv civilnog stanovništva.

Kako je naveo, Ukrajina je izgubila 76.000 ljudi u Kurskoj oblasti.

“Pogledajte šta su uradili. Okupili su nas i izvršili invaziju na našu Kursku oblast. Prvo su tamo izgubili 76 hiljada ljudi”, rekao Putin.

Putin nije isključio mogućnost da ruske trupe preuzmu kontrolu nad gradom Sumi.

“Nemamo takav cilj – da osvojimo Sumi, ali, u principu, ne isključujem to”, rekao je on, napominjući da su akcije Oružanih snaga u Sumskoj oblasti diktirane logikom sukoba.

Podsjetio je da ukrajinski militanti stalno granatiraju ruske pogranične teritorije.

“Upravo su ti nepismeni i potpuno neosnovani koraci kijevskog režima doveli do potrebe za odgovorom Moskve u Sumskoj oblasti”, istakao je ruski predsjednik.

Putin je naveo da dubina zone bezbjednosti u Sumskoj oblasti iznosi od osam do 12 kilometara, a “dalje je grad Sumi, regionalni centar”.

Napomenuo je da ruska vojska svakodnevno napreduje u svim pravcima duž linije fronta.

Ruski predsjednik nazvao je ignorisanje poziva Rusije da se ne širi NATO ostatkom drevne neokolonijalne politike.

“I uprkos svim našim pozivima da se to ne radi, svi naši pozivi su ignorisani. A to su, naravno, rudimenti stare, ako ne i drevne neokolonijalne politike, ali donekle modernizovane za savremene realnosti. Ali ipak, to su akcije sa pozicije sile, zanemarujući interese Ruske Federacije”, rekao je Putin tokom plenarne sjednice Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma.

Kako je ocijenio, situacije u zoni sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini su fundamentalno različite.

Putin je istakao da se Rusija zalaže za uspostavljanje multipolarnog poretka u svetu, gde bi svi pregovarali jedni sa drugima i pronalazili rešenja, prenose RIA Novosti.

“Prije svega, težimo da obezbijedimo da razvoj sveta bude uravnotežen, da taj razvoj zadovoljava interese što većeg broja zemalja i da se formira multipolarni svetski poredak, multipolarna svetska struktura u kojoj bi se učesnici u međunarodnoj komunikaciji međusobno dogovarali, razvijali alate koji bi omogućili pronalaženje rešenja čak i u veoma teškim uslovima, ali takva koja bi koristila svima, a ne pojedinačnim grupama, pojedinačnim udruženjima, ili vojnim ili ekonomskim blokovima”, rekao je ruski lider. Prema njegovim riječima, Rusija i Kina ne formiraju novi svjetski poredak, “već ga samo formalizuju”.

Sanktpeterburški međunarodni ekonomski forum održava se od 18. do 21. juna.

Glavna tema ovogodišnjeg SPIEF-a je “Zajedničke vrijednosti – osnova rasta u multipolarnom svijetu”.

Nastavi čitati

Aktuelno