Mrežarina bi za potrošače električne energije u Republici Srpskoj mogla uskoro biti skuplja za 40 odsto.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrdio Vladislav Vladičić, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS), distributivna preduzeća u Srpskoj su poslala zahtjev za poskupljenje mrežarine za 40 odsto.

On je kazao da će sjednica RERS-a biti održana u četvrtak, ne precizirajući da li će se razmatrati ovaj zahtjev distributivnih preduzeća.

Još se ne zna koliko bi računi za struju bili uvećani eventualnim povećanjem cijena mrežarine u ovom iznosu.

Podsjećamo, Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” je krajem februara rekao da će ova i sljedeća godina biti jako teške za ovo preduzeće, te da će od racionalizacije troškova zavisiti da li će i u kojem obimu doći do poskupljenja električne energije za građane.

Ipak, nekoliko dana kasnije je Radovan Višković, premijer RS izjavio da u ovoj godini neće doći do poskupljenja električne energije.

Ovim se izgleda došlo do nekog kompromisa, da ne poskupi struja, već mrežarina koja je zadnji put uvećana tokom 2022. godine.

Razvojem ljetnjeg turzima u Istočnom Sarajevu i otvaranjem velikog broja ugostiteljskih objekata, sve je veća potražnja za kvalifikovanom radnom radnom snagom.

Međutim, kvalifikovanih radnika  je sve manje, zbog odlaska na sezonski rad u zemlje okruženja. Ugositelji tvrde da je problem i u tome, što mladi sve manje biraju školovanje u ovoj struci.

Za vrijeme zimske i ljetnje turističke sezone, kao i većina gradova u BiH, Istočno Sarajevo suočava se sa nedostatkom kvalifikovane radne snage. Razlozi za to brojni, ali glavni je nezaintersovanost mladih da se bave ovom profesijom i loš obrazovni sistem,  kažu ugostitelji.

„Imamo previše ugostiteljskih objekata i nemamo dovoljno radne snage. Ona radna snaga koju imamo, nije dovoljno edukovana. Problem je sistemski i treba da ga riješimo u korijenu. Jedan od problema je i to što škole ne rade na tome i što se djeca ne uče akdekvatno za obavljanje ovih poslova, i takođe što se ova profesija ne posmatra karijerno, nego usput“, kaže Neven Tuševljak, menadžer u ugostiteljstvu i dodaje da na  nedostatak kvalifikovanih kuvara i konobara u Istočnom Sarajevu,  utiče i odlazak na sezonski rad u okolne zemlje, naročito u ljetnjem periodu.  „Ta radna snaga koja odlazi na primorje. To su ljudi koji pretežno znaju da rade svoj posao i onda kada odu, gubite kostur te ekipe koja radi, a odlazi zbog boljih plata i boljih uslova rada. Pata je u Hrvatskoj trenutno dvostruko veća, a Crna Gora polako stiže Hrvatsku“, zaključuje Tuševljak.

Da se ugosteljski sektor u Istočnom Sarajevu ali i u čitavoj BiH suočava sa ovim problemima, potvrđuje i hotelijer i ugostitelj iz Pala Dejan Golijanin, izvještava RTV BN.

„Mi trenutno nemamo problema sa osobljem jer imamo naše stalne radnike, kojima smo u skladu sa njihovim poslovima podigli i primanja tako da je sad za sad sve u redu. Međutim zabrinjavajuće je, vidim kod kolega obzirom da je sada sezona da je dosta osoblja otišlo put Hrvatske i Crne Gore gdje sezonski mogu zaraditi više novca, nego što im mi trenutno možemo ponuditi za stalno zaposljenje. Takođe, zabrinjavajuće je i to da je sve manje učenika upisanih u srednjih školu za zanimanje konobar i kuhar, što mi nije baš najjasnije jer je konobar lijepo zanimanje i u ovom trenutnku jako dobro plaćen posao“.

Golijanin napominje da će se već teška situacija u ugostiteljstvu uskoro pogoršati, ako se mladi ne motivišu da se školuju za profesije konobar i kuhar.

„Mislim da bi možda, učenicima i omladini trebalo predstaviti da je ovo jako lijep posao da se može dobro zaraditi i da se može živjeti od ovog rada. Sada su i kuhinje dobro sada opremljene i uređajima i hranom koja dolazi. Mislim da bi ih trebali na pravi način edukovati,  slati ih na prakse da vide ljepotu ovog posla. Ja se ovim bavim cijeli život i mislim da su hotel i restoran najljepši poslovi kojima se čovjek može baviti.

Uprkos svemu, građani Istočnog Sarajeva kažu da su zadovoljni uslugom u ugostiteljskim objektima.

Kako bi riješili problem nedostatka kvalifikovane radne snage u oblasti ugostiteljstva, u Istočnom Sarajevu otvaraju se agenecije koje se bave obukom i dokvalifikacijom onih koji žele da se bave ovom profesijom. Zainteresovani za posao u ugostiteljstvu  mogu da dobiju  osnovne kurseve  ali i one napredne koji uključuju i menadžerske obuke.

Građani Republike Srpske ove godine najviše biraju Hrvatsku i Crnu Goru kao destinacije gdje će provesti ljetovanje, rečeno je Srni u banjalučkim turističkim agencijama.

U agencijama dodaju da su prošli popusti za ranu prijavu, te da su cijene nešto više u odnosu na cijene istih aranžmana koji su se mogli rezervisati ranije uz popuste i do 25 odsto.

U Crnoj Gori se nude prosječne cijene od 70 do 90 evra po osobi dnevno na bazi polupansiona ili 100-120 evra na bazi ol inkluziv usluge.

Cijene, kako kažu, variraju u zavisnosti od kategorije i blizine plaže.

“Hrvatska je dosta skuplja. Najniža cijena na bazi polupansiona u vrlo skromnom hotelu sa dvije zvjezdice je 70 evra, a u boljim hotelima od 120 evra pa nadalje”, naglasili su u turističkim agencijama.

Kada je riječ o daljim destinacijama, turiste iz Srpske najviše interesuju Grčka, Turska i Egipat za koje se nude avio-aranžmani sa banjalučkog aerodroma.

Aranžmani za Egipat kreću se od 850 evra pa nadalje, Turska od 700 evra pa nadalje, Grčka – mjesto Lutraki od 650 evra pa nadalje.

“Ostale destinacije su sa polascima iz Beograda i najviše se putnici odlučuju za Španiju /Majorka, Kosta del Sol i Kosta Brava/, grčka ostrva i Kipar”, rekli su u banjalučkim turističkim agencijama.