Connect with us

Svijet

KO SU HUTI I ZAŠTO NAPADAJU BRODOVE U CRVENOM MORU? Deceniju ratuju protiv vlade: Ubijeno više od 370.000 ljudi

Huti su naoružana grupa iz podsekte jemenske šiitske muslimanske manjine, Zaidi.

Iransko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je napad na Jemen kao “očigledno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Jemena” i kršenje međunarodnih zakona.

Napadi “neće imati nikakav drugi rezultat osim podsticanja nesigurnosti i nestabilnosti u regionu“, rekao je portparol ministarstva Naser Kanani u postu na Telegram grupi ministarstva. U međuvremenu, libanska oružana grupa Hezbolah koju podržava Iran takođe je osudila udare na Jemen.

“Američka agresija još jednom potvrđuje da su SAD punopravni partner u tragedijama i masakrima koje je počinio cionistički neprijatelj u Gazi i regionu”, saopštila je grupa koju podržava Iran, prenosi Rojters. Napadi dronovima i raketama na teretne brodove u Crvenom moru sada su podstakli SAD i UK da izvedu vazdušne napade na ciljeve u regionu.

Zapadne snage su preduzele akciju nakon što su brodove napali Huti – pobunjenička grupa koju podržava Iran i koja kontroliše veliki deo Jemena. Američki predsednik DŽo Bajden rekao je da su američka i britanska vojska uspešno započele napade rano u petak na ciljeve Huta uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Holandije.

Pogođeno je više od 12 lokacija, uključujući prestonicu, Sanu i Hudajdu, uporište Huta na Crvenom moru. Ciljevi u Jemenu uključivali su logistička čvorišta, sisteme protivvazdušne odbrane i skladišta oružja. Napadi su počeli nakon početka rata između Izraela i Hamasa 7. oktobra.

Huti su izjavili da podržavaju Hamas i rekli da će gađati svaki brod koji putuje u Izrael. Nije jasno da li su svi napadnuti brodovi zapravo išli tamo. U novembru su zaplenili, kako su rekli, izraelski teretni brod. Od tada su napali nekoliko komercijalnih plovila dronovima i balističkim projektilima.

Napadi Huta u Crvenom moru porasli su za 500 odsto između novembra i decembra. Pretnja je postala tolika da su velike brodarske kompanije prestale da plove u regionu, a troškovi osiguranja su porasli 10 puta od početka decembra. Velike brodarske kompanije, uključujući rekle su da preusmeravaju brodove dalje od Crvenog mora.

Strah je da će cene goriva porasti i da će lanci snabdevanja biti oštećeni. Skoro 15 odsto globalne pomorske trgovine prolazi kroz Crveno more, koje je Sueckim kanalom povezano sa Mediteranom i predstavlja najkraći brodski put između Evrope i Azije. Vašington je optužio Iran da je “duboko uključen” u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru, piše BBC.

Huti su naoružana grupa iz podsekte jemenske šiitske muslimanske manjine, Zaidi. Ime su preuzeli po osnivaču pokreta Huseinu al Hutiju. Formalno poznata kao Ansar Alah grupa je formirana 1990-ih da bi se borila protiv onoga što su oni videli kao korupcije tadašnjeg predsednika Alija Abdulaha Saleha.

Huti od 2014. godine vode građanski rat protiv jemenske vlade. Vladu je protiv Huta podržala koalicija arapskih zemalja koju predvode Saudijska Arabija i UAE. Do početka 2022. godine rat je izazvao oko 377.000 smrtnih slučajeva i raselio četiri miliona ljudi, prema UN.

Huti se izjašnjavaju kao deo iranske “osovine otpora” protiv Izraela, SAD i šireg Zapada – zajedno sa Hamasom i Hezbolahom.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA traži poštovanje – Lavrov poručio da nema trajnih DOGOVORA bez njenih interesa

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov istakao je da nema dugoročnih dogovora o ukrajinskoj krizi bez poštovanja bezbjednosnih interesa Rusije.

On je za medijski servis “Rusija 24” izjavio da se ne može govoriti o dugoročnim dogovorima bez poštovanja Rusa i ljudi koji govore ruski jezik u Ukrajini, jer se ti problemi moraju riješiti u kontekstu pronalaženja dugoročnog rješenja za ukrajinsku krizu.

Međutim, Lavrov je naglasio da Rusija ne odbija da razmotri bilo kakav format rada na pronalaženju rješenja, bilo da se radi o bilateralnom ili trilateralnom.

“Ne odbijamo nijedan format rada – ni bilateralni ni trilateralni. Predsjednik /Rusije Vladimir Putin/ rekao je to u više navrata.

Glavna stvar je to da svi ti formati nisu uključeni samo da bi neko pisao o njima u novinama ujutru ili govorio o njima u televizijskim emisijama uveče”, naglasio je Lavrov.

Šef ruske diplomatije napomenuo je da bilo kakve kontakte najviših zvaničnika treba vrlo pažljivo pripremiti.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN na vezi sa TRAMPOM, ZELENSKI čeka sastanak

Američki predsjednik Donald Tramp je u Bijeloj kući saopštio da je započeo pripreme za direktan susret Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, predsjednika Ukrajine i Rusije, kao i trilateralni razgovor u kojem bi i sam učestvovao.

Usred sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima, pozvao je Putina i sa njim razgovarao 40 minuta o daljim koracima.

Prema riječima učesnika, i Putin i Zelenski spremni su da prihvate prijedlog, dok evropski lideri istovremeno traže prekid vatre i bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

Zelenski je, uz podršku saveznika – i uz nešto bolji izbor odevne kombinacije – uspio da popravi atmosferu u odnosima sa Trampom.

S druge strane, ako sastanak Putina i Zelenskog zaista bude održan, mogao bi predstavljati najveći diplomatski potez Trampa, računajući i njegov prvi mandat.

RTS

Nastavi čitati

Svijet

“PUTIN ĆE TO URADITI ZA MENE”: Tramp nije znao da ga snimaju, pričao o pregovorima za kraj rata

Donald Tramp nije znao da su i dalje uključeni mikrofoni i kamere i otkrio je o čemu je pričao sa Putinom.

Američki predsjednik Donald Tramp je izjavio da misli da će ruski predsjednik Vladimir Putin prihvatiti sporazum o bezbjednosnim garancima za Ukrajinu. Tramp je ovo zvanično izjavio na početku sastanka sa Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima na početku javnog dijela sastanka koji je otvoren za medije nakon čega su se svi prebacili u Ovalnu kancelariju na zatvoreni dio sastanka.

Međutim, rekao je da “misli” da će Putin to prihvatiti u trenucima kada su bili uključeni mikrofoni i kamere. Nije poznato kome je to rekao.

“Da, da organizujemo trilateralni sastanak. Mislim da želi da prihvati dogovor, zbog mene. Razumiješ kako to čudno zvuči”, izjavio je Tramp.

Da podsjetimo, sa Zelenskim na sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom prisustvuje više evropskih lidera. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, premijerka Italije Đorđa Meloni, nemački kancelar Fridrih Merc, premijer Velike Britanije Kir Starmer, predsednik Finske Aleksander Stub i Generalni sekretar NATO saveza Mark Rute stigli su u Vašington na sastanak.

U petak 15. avgusta na Aljasci sastali su se Donald Tramp i Vladimir Putin kada su pregovarali o uspostavljanju prekida vatre u Ukrajini. U međuvremenu je procurio ultimatum Putina za prekid vatre sa čim se Donald Tramp navodno složio.

Međutim, Zelenski je kategorički odbio predlog o povlačenju trupa iz Donjecka. Nastavak pregovora zakazan je za danas u Bijeloj kući na velikom sastanku na kom ukrajinski predsjednik neće biti sam ovog puta.

Šta se desilo prethodnog puta na sastanku Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog?
Prethodni sastanak američkog i ukrajinskog predsjednika u Bijeloj kući je prošao katastrofalno. Dogodio se u petak 28. februara ove godine i izbila je žestoka svađa pred predstavnicima medija koji su takođe “napadali” Zelenskog, a sve je kulminiralo izbacivanjem iz Ovalne kancelarije.

Nastavi čitati

Aktuelno