Vlast na nivou Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca nije postigla nijedan dogovor i, nakon što je Evropska unija otvorila pristupne pregovore sa BiH u martu ove godine, koalicija je praktično prestala da funkcioniše.

Iako je polovina godine, budžet za ovu godinu nije usvojen niti ima naznaka da će se to uskoro dogoditi, a uprkos zahtjevima Evropske unije ni zakon o sudovima, imenovanje glavnog pregovarača i njegovih zamjenika, kako stvari stoje, još dugo neće doći na dnevni red.

Osim toga, već mjesecima, pa i godinu unazad nema dogovora o raspodjeli prihoda koje je po osnovu putarina prikupila Uprava za indirektno oporezivanje, a ni projekti koji decenijama čekaju na realizaciju kao što su gasne interkonekcije nisu pomjereni sa mrtve tačke.

Takođe, pokušaji da se organizuje sastanak lidera koji čine vlast na nivou BiH nisu urodili plodom, a u javnosti se stiče utisak da je Dragan Čović, lider HDZ-a, jedini koji još pokušava da “trojku”, odnosno SDP, NiP, Našu stranku, HDZ i SNSD sastavi za istim stolom.

Čović je prošle sedmice rekao da se nada da će u ovoj biti održan sastanak koalicije, međutim odmah mu je stigao odgovor Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je rekao da od tog sastanka neće biti ništa i to sve dok ne budu smijenjeni Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN, Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.

Prema nezvaničnim informacijama, o smjeni Konakovića ne razmišlja samo Dodik, mada, u ovom trenutku, teško je očekivati da do toga dođe, posebno iz razloga što bi u tom slučaju u vlast trebalo da uđe SDA. Na sve to, trebalo bi da pristane i SDP, što nije nemoguće, ali je daleko od realizacije.

“Imamo situaciju koja savršeno pogoduje vladajućim strankama da u susret općinskim izborima opet pričaju o onome što kao i većina drugih stranaka u BiH najbolje znaju, a to je ugroženost Srba od Hrvata, Hrvata od Srba, Bošnjaka od Srba i tako ukrug. To je savršena pozicija. Koliko god su odgovorne domaće političke snage za takvu situaciju zastoja, jednako, ako ne i više, odgovornost imaju i međunarodna zajednica, Ured visokog predstavnika, američka ambasada i svi ostali sudionici procesa”, rekao je Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” iz Mostara.

On kaže da do poslije lokalnih izbora ne treba očekivati ništa osim još više podizanja napetosti, čemu će, kako kaže, doprinijeti i opozicija kao što su SDA i DF koji će sve cijeniti kao nacionalnu izdaju.

Osim izbora, koji već tradicionalno podignu tenzije u BiH, situaciju kada je riječ o funkcionisanju vlasti dodatno je zakomplikovalo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kao i Rezolucija o Srebrenici koja je usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

“Nijedna vlast u proteklih 30 godina nije radila ono što je morala ili trebala. Svi su mandate koristili da bi dijelili fotelje i naknade. Sve što su radili jeste svedeno na brigu kako da ostanu što duže na vlasti, a to uvijek podrazumijeva sukobe i podjele, a ne rad”, rekao je Goran Dakić, novinar.

On kaže da je pitanje da li bi ijedna vlast “ostala na vlasti” kada bi radila ono što je njen posao te da su to stvari pored kojih ne možete da se slikate i stvari koje ne možete da spočitavate političkim protivnicima.

“Nisam siguran ni da kod nas neko zna šta treba da radi osim da zgrće i lupeta. Ministri i direktori šetaju iz resora u resor i ko bi u tim rokadama mogao da očekuje bilo kakvu plemenitu i pametnu akciju? Ja zaista ne znam umije li Staša Košarac da radi bilo šta osim da puši tompus”, rekao je Dakić.

Kako radi koalicija na nivou Bosne i Hercegovine možda najbolje pokazuju dnevni redovi na sjednicama Savjeta ministara BiH i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na tim dnevnim redovima uglavnom su inicijative, informacije i izvještaji. Osim toga, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, nakon što su Bošnjaci napustili sjednicu u martu ove godine, praktično je blokiran, i do danas nije održao nijednu redovnu sjednicu.