Connect with us

Politika

KOD MINISTARA SAMO LUKSUZ! Narodne pare troše na hotele, restorane i putovanja!

Hoteli i restorani u kojima odsjedaju funkcioneri na svim nivoima vlasti u BiH godišnje nas koštaju na stotine hiljada maraka, a kada se pogledaju računi koje su pravili u pojedinim ugostiteljskim objektima vidljivo je da nema štednje kada je u pitanju javni novac.

Tako su samo 2 ministarstva u Savjetu ministara BiH u prošloj godini na hotele i restorane potrošila više od 133.000 KM.

Najviše novca potrošilo je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, na čijem čelu se nalazi Edin Forto, oko 93.600 KM, dok je ostatak potrošilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kojim upravlja Staša Košarac.

Kako se navodi u godišnjem obavještenju, a koji je objavljen na Portalu javne nabavke BiH, Fortino ministarstvo je na smještaj u hotelima u zemlji i inostranstvu potrošilo više od 59.200 KM, dok je ostatak potrošen u restoranima.

Spisak hotela je podugačak, a kako se može vidjeti Forto i funkcioneri njegovog ministarstva putovali su dosta u protekloj godini, pa su pored BiH, boravili i u regionu, ali i Evropi, pa čak i u Americi.

Od Trebinja, Banjaluka, Bihaća, Čapljine i Gruda, preko Beograda, Zagreba, Podgorice, Strazbura, pa do Brisela, Švicarske i Vašingtona, nizali su se računi o trošak tog ministarstva, a u neke hotele vraćali su se po nekoliko puta.

Najveći račun napravljen je 27. avgusta prošle godine u hotelu “Lyle” u Vašingtonu i iznosio je 17.349 KM.

Noćenje u ovom hotelu po jednoj osobi košta oko 500 KM, a ostaje nejasno koliko osoba i koliko dana je boravilo u hotelu na račun ministarstva.

Pored ovoga, u Vašingtonu su u još dva navrata tokom aprila napravljeni računi u hotelu “The St Gregory” u kojem noćenje po osobi košta oko 400 KM.

Prvi račun je plaćen 11. aprila i iznosio je 4.260 KM, a drugi 30. aprila u iznosu od 8.577 KM.

Pored Amerike, Forto i njegovi saradnici su u dva navrata boravili i u hotelu “Prizeotel Bern City” u švajcarskom gradu Bernu, tokom aprila i novembra. Prvi račun je plaćen 1.882 KM, a drugi 2.226 KM.

U neke hotele vraćali se i po 10 puta

Boravilo se i u Strazburu gdje su za hotelski smještaj platili 1.531 KM, dok su u Lajpcigu prespavali u hotelu “Seaside Park Hotel” koji su platili 3.053 KM.

Osim hotela, Fortino ministarstvo je bilo široke ruke i po pitanju restoranskih usluga. Najveći dio troškova realizovan je preko Službe za zajedničke poslove institucija BiH.

I dok je Forto sa svojim saradnicima putovao širom svijeta, Košarac i njegovi saradnici su se uglavnom “švrćkali” po BiH.Kako se navodi u godišnjem obavještenju, a koji je objavljen na Portalu javne nabavke BiH, Košarčevo ministarstvo je na smještaj u hotelima u zemlji i inostranstvu potrošilo oko 23.000 KM, dok je u restoranima potrošeno oko 17.000 KM.

I kod Košarčevog ministarstva spisak hotela je podugačak, od Banjaluke, Teslića i Trebinje, preko Bugojno, Tuzle i Bijeljine, pa do Višegrada i Mostara.

Sudeći po računima omiljena destinacija Košarca i njegovih saradnika bila je Banjaluka, a u neke hotele vraćali su se i po 10 ili 14 puta.

Kada su u pitanju restorani Košarac i saradnici su se najviše čašćavali po restoranima u Sarajevu i Istočnom Sarajevu.

Najveći račun napravljen je 25. decembra 2024. u iznosu od 1.751 KM u restoranu “Kibe” u Sarajevu, a u isti ugostiteljski objekat su tokom godine navratili još 4 puta i ostavili oko 1.673 KM.

Još jedno omiljeno okupljalište zaposlenih u ovom ministarstvu bio je i restoran i ribnjak “Toplik” gdje su računi napravljeni čak 10 puta.

Isto toliko puta plaćeni su računi i u ugostiteljskom objektu “Mediterana” u Trebinju, a među njima su bili i neki koji su iznosili 5 i 7 KM.

Srpskainfo

Politika

DNS izlazi iz koalicije sa SNSD-om?

Odnosi unutar dojučerašnjih koalicionih partnera SNSD i DNS i dalje su zategnuti, a pokušaj da se „spusti lopta“ i ponovo uspostavi saradnja za sada je na klimavim nogama.

Iako su se delegacije SNSD i DNS, koje su predvodili lideri Milorad Dodik i Nenad Nešić, juče nakratko sastali u Banjaluci kako bi približili stavove, izvori Srpskainfo iz ovih stranaka ističu da to nije urodilo plodom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– DNS na sastanku nije dobio nikakav konkretan prijedlog na osnovu kojeg bi mogao da promijeni svoj raniji stav o izlasku iz koalicije. U narednom periodu se očekuje još jedan sličan sastanak, a do tada sve ostaje na starom – ističe naš izvor iz DNS.

Težak izbor

Dodaje da se Nešić sada nalazi pred teškim izborom, jer su s jedne strane mnogi opštinski odbori, nakon odluke da se izađe iz koalicije sa SNSD, isto učinili i na lokalnom nivou.

Zbog tog njihovog poteza već su počele smjene kadrova DNS koji dolaze s tih područja, a koji su bili na funkcijama na republičkom nivou.

Prvo je prekjuče smijenjen v.d. direktora Područne jedinice Poreske uprave u Istočnom Sarajevu Marko Kubatlija, a dan kasnije i njegov partijski kolega Marko Aćić, koji se nalazio na funkciji v.d. direktora Sekretarijata za raseljena lica i migracije RS.

Smjene

Kubatlija, koji dolazi iz Pala, kažnjen je jer Opštinski odbor DNS Pale potpisao koalicioni sporazum sa SDS i PDP kada je riječ o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima.

Iz istih razloga smijenjen je i Aćić, koji je potpredsjednik DNS za FBiH.

Njegova smjena je uslijedila nakon što je predsjednik Regionalnog odbora DNS za Federaciju BiH i delegat u federalnom Domu naroda Nikica Bosnić istupio iz koalicije “Srpska lista” u kojoj je bio sa SNSD i još nekim strankama.

Osim što su se na udaru našli kadrovi koji dolaze iz „neposlušnih“ lokalnih odbora, na udaru se našao i sam lider DNS, koji je samo dva dana nakon izlaska iz koalicije ekspresno pozvan u MUP Republike Srpske da da izjavu za navodne grijehe koje je počinio dok je bio na čelu „Puteva Republike Srpske“.

– Mnogi u DNS su kivni na SNSD i žele da se konačno stavi tačka na koaliciju, dok ima i onih koji žele da ostanu u njoj. Rukovodstvo DNS je sada pred teškim izborom. Ukoliko prihvate povratak u koaliciju zadaće na neki način šamar onima koji su stali uz njih i izašli iz koalicije zbog čega su pojedinci već kažnjeni. S druge strane, ako potvrde definitivno da nema koalicije sa SNSD uslijediće težak period i preslagivanje stranke – tvrdi izvor Srpskainfo.

Dodaje da će se jasniji stav DNS znati nakon sjednice Predsjedništva te stranke, koja bi trebala da se održi sljedeće sedmice.
Autogol

Slična situacija je i u SNSD. Naš izvor iz ove stranke ističe da se i u najvećoj vladajućoj stranci kolebaju šta i kako dalje.

Svjesni su da će bez DNS biti oslabljeni na lokalnim izborima, dok bi s druge strane pomirenjem dali sebi autogol, jer su proteklih dana pojedinci iz te stranke, uključujući i lidera Milorada Dodika, teško optuživali Nešića za kriminal.

– Ako te dvije stranke nakon svega zakopaju ratne sjekire i ponovo postanu saveznici, postaviće se pitanje: “Pa kako sad Nešić kriminalac, a onda idemo u koaliciju s njim”. Mnogi u SNSD smatraju da to ne bi bio dobar potez za stranku, ali naravno, ima i onih koji smatraju da bi do pomirenja trebalo doći – ističe izvor Srpskainfo iz SNSD.

Nastavi čitati

Politika

UCJENE, PRIJETNJE PSOVKE! Šta stoji iza pritiska na Srbe u institucijama BiH?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pokrenuo je kampanju s jasnim ciljem – natjerati sve Srbe zaposlene u državnim institucijama BiH da napuste svoja radna mjesta.

To tjeranje biće “zakonski podržano” krzo nedavno usvojene Zakone o neprimjenjivanju zakona i zabrani rada vanustavnih institucija BiH, kao i Zakona o izmjeni Krivičnog zakonika RS.

Pri tome Dodik je otvoreno zaprijeti onima koji mu se suprotstave.

“Ko ostane u institucijama BiH, trajno će biti obilježen kao izdajnik”, poručio je Dodik prije nekoliko dana, izazivajući oštre reakcije i zabrinutost među zaposlenima u institucijama BiH.

Podsjetimo, prema Prijedlogu zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, službena i odgovorna lica u institucijama Republike Srpske, jedinicama lokalne samouprave, kao i oni koji obavljaju dužnost u institucijama BiH, koji ne primjenjuju, ne sprovode ili sprečavaju izvršenje odluka Republike Srpske, mogu biti kažnjeni zatvorom od šest meseci do pet godina. Osim toga, predviđena je i mjera bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.
Drugi zakon – onaj o zabrani rada vanustavnih institucija BiH tiče se zabrane rada Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTS-a i SIPA-e na teritoriji Republike Srpske.
Dodik je ljudima koji rade u institucijama BiH obećao sigurnost, bolja radna mjesta i veće plate u Republici Srpskoj. Usput govoreći, i to sa platama nije najjasnije jer je naveo da nisu u pitanju samo plate, već da se radi I o patritizmu.

“Onog trenutka kada stupe na snagu zakoni… mi očekujemo da se svi zaposleni Srbi povinuju tim zakonima i čekaju ih bolji uslovi u Republici Srpskoj. To nije pitanje plate, to je pitanje patriotizma”, kazao je Dodik nakon jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima bezbjednosnih agencija iz BiH, te MUP-a Republike Srpske.

Podsjetimo da je Dodik, u svojstvu člana Predsjedništva BiH, 2021. godine, zatražio od onih, koji rade u institucijama BiH, odnosno 7.000 Srba, da samovoljno napuste radno mjesto i donesu dokaz o otkazu u institucije Republike Srpske, gdje će im biti “osiguran posao u nekoj organizaciji” te da će za to biti izdvojen “budžetski novac”. Međutim ovoga puta njegovu inicijativu prate I zakonske odredbe, što je veoma bitna razlika.

Politički Obračun ili Strateška Odluka?

Ovakvi Dodikovi potezi dolaze u trenutku kada se suočava s nepravomoćnom presudom Suda BiH, koji ga je osudio na godinu dana zatvora I zabranom vršenja funkcije na šest godina. Očito nezadovoljan, odlučio je krenuti u politički obračun sa Sarajevom najavom blokiranja rada nekih državnih institucija u Republici Srpskoj.

Kako bi dodatno oslabio funkcionalnost BiH, kroz Narodnu skupštinu RS usvojio je gore pomenute zakone, koji bi zabranili rad SIPA-e, Suda BiH, Tužilaštva BiH.

Na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima policijskih struktura, uključujući i direktora SIPA-e Darka Ćuluma, Dodik je još jednom ponovio da RS “nema secesionističke namjere”, ali da će insistirati na provedbi entitetskih zakona koji isključuju ingerencije državnih institucija.
Jedan od najspornijih dijelova Dodikove kampanje je prijetnja da će objaviti imena svih Srba koji se ne odazovu njegovom pozivu na napuštanje institucija BiH.

“Nećemo tolerisati izdaju”, poručio je Dodik, naglašavajući da oni koji rade u Sarajevu nisu tu zbog svoje stručnosti, već isključivo zbog nacionalne pripadnosti.

Međutim, ostaje nejasno kako bi RS finansijski izdržala preuzimanje tolikog broja zaposlenih. Trenutno u državnim institucijama BiH rade hiljade Srba, a masovni prelazak u RS značio bi ogroman dodatni teret za entitetski budžet. Dodik nije ponudio konkretne odgovore na pitanje kako će osigurati njihova radna mjesta i obećane plate.

Na Dodikove poteze reagovali su predstavnici Trojke, koji čini dio vladajuće koalicije na državnom nivou. Zajedničkom izjavom pozvali su sve zaposlene da ostanu na svojim radnim mjestima i ne nasjedaju na Dodikove ucjene.

“Vaša radna mjesta pripadaju vama i niko vam ih ne može oduzeti silom, ucjenom ili lažnim obećanjima. Vi ste slobodni građani i ne smijete biti taoci politike jednog čovjeka koji je spreman žrtvovati vas, vaše obitelji i cijelo društvo radi zaštite vlastitih interesa”, poručili su iz SDP-a BiH, Naroda i Pravde i Naše stranke.
Reakcija Zukana Heleza, koji je pozvao ljude da ostanu na svojim radnim mjestima te da ukoliko ne budu radili, da će dobiti otkaze, je u najmanju ruku problematična koliko i Dodikova

Oštre kritike stigle su i iz opozicije u Republici Srpskoj.

Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i šef Kluba poslanika u Narodnoj skupštini RS, je zatražio povlačenje zakona kojima se vrši pritisak na zaposlene u institucijama BiH.
On je rekao da se radi o opasnim zakonima

“Ovo su dva jako opasna zakona. Oni nalažu MUP Srpske da zabrani rad SIPA u Srpskoj, a SIPA ima zakon da djeluje na čitavoj teritoriji BiH. Dakle, imamo opasnost da dođe do oružanog sukoba dvije formacije jer su ljudi naoružani i jedni i drugi”, rekao je Crnadak medijima.

Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke javno je pozvao građane Republike Srpske da odbace Dodikovu politiku.

“On naziva izdajicama sve koji mu odbijaju služiti, omalovažava stručne i poštene ljude, medijski i policijski progoni svakoga tko misli drugačije. Ovo nije politika, ovo je režim kukavice”, poručio je Miličević.
Dodikov plan izazvao je buru reakcija, ali i strah među zaposlenima u institucijama BiH. Hoće li se Srbi zaista masovno povući iz državne službe ili će ipak ostati, svjesni da Dodikove prijetnje nemaju realnu osnovu?

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, ističe kako je zanimljivo tumačenje patriotizma na način na koji to radi aktuelna vlast u Republici Srpskoj.

“Još je zanimljivije ko ima tapiju da odredi patriotsku mjeru. Ako je patriotski tražiti da ljudi napuste posao i odreknu se osigurane egzistencije svojih porodica, zauzvrat im ponuditi obećanje, a znamo kako naši političari nisu ispunjavali data obećanja građanima, a nisu zahtjevi za boljim društvom, boljim životnim standardom, zdravstvom, školstvom, kulturom, onda živimo u svijetu izopačene političke logike, svijetu pritisaka, ucjena, prijetnji. Najbolji odgovor a time i sliku samog društva mogu dati oni na koje se ovo odnosi” ističe naša sagovornica.

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe za BUKU da Milorad Dodik koristi strategiju konfliktnog diskursa, gradeći narativ u kojem je presuda protiv njega napad na Republiku Srpsku.

“Njegov govor kombinuje dihotomiju “mi protiv njih”, emocionalno nabijen jezik i eskalaciju krize, čime jača osjećaj urgentnosti među pristalicama. Istovremeno, pozicionira se kao žrtva nepravednog sistema i heroj koji brani narod, oslanjajući se na poznate obrasce političke retorike. Ovakav narativ mu služi za mobilizaciju javnosti i delegitimaciju institucija, čime efektivno prebacuje fokus sa sudskog procesa na političku borbu. Njegov diskurs nije samo reakcija na presudu, već smišljena strategija učvršćivanja moći kroz stvaranje krize. Ključno pitanje ostaje koliko dugo će ovaj pristup biti održiv u promjenjivim političkim okolnostima” ističe Bubonjić za BUKU.

Jedno je sigurno – politička kriza u BiH nastavlja se produbljivati, a Dodik sve više koristi metode ucjena i pritisaka kako bi očuvao svoju političku moć. Pitanje je samo koliko će daleko biti spreman ići i hoće li ovoga puta naići na ikakav ozbiljan otpor.
Buka

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK PODNIO INICIJATIVU “Tražim poništavanje po Republiku Srpsku opasnih zakona”

„Radi se o zakonima koji su štetni za Republike Srpsku, koji su opasni i mogu da imaju veoma teške posljedice i definitivno su protiv interesa Republike Srpske i njenog naroda. Ovi zakoni propisuju da MUP Republike Srpske, odnosno pripadnici naše policije moraju da spriječe SIPA-u u obavljanju njhovih dužnosti na teritoriji Republike Srpske.”

Šef Kluba poslanika Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak, predao je u Vladu inicijativu kojom se traži poništavanje nedavno usvojenih zakona kojima se zabranjuje djelovanje SIPA-e, Suda i Tužilaštva na teritoriji Republike Srpske.

„Radi se o zakonima koji su štetni za Republike Srpsku, koji su opasni i mogu da imaju veoma teške posljedice i definitivno su protiv interesa Republike Srpske i njenog naroda. Ovi zakoni propisuju da MUP Republike Srpske, odnosno pripadnici naše policije moraju da spriječe SIPA-u u obavljanju njhovih dužnosti na teritoriji Republike Srpske.

Istovremeno postoji zakon o SIPA-i koji obavezuje njihova ovlaštena lica da prvode naloge tužilaštava, sudova, itd, na teritoriji cijele BiH. To znači da ovaj zakon stvara pravni okvir za sukob dvije oružane formacije, koje sada sa ovim zakonom, ako stupi na snagu, imaju obavezu suprotstavljene obaveze da provode na terenu, a i jedni i drugi su naoružani“, istakao je Crnadak.

On je dodao da postoje primjeri da iz jedne porodice neki rade u SIPA-i, a neki u MUP-u.

„Naši očevi, sinovi, braća su i na jednoj i na drugoj strani. Je li treba da puca brat na brata? Da li treba da postane normalno ono što ovi zakoni propisuju?“, upitao je Crnadak.

„Kroz ovaj zakon se vrši pritisak i prijetnje našem narodu, građanima Republike Srpske, koji rade u institucijama BiH. Jedina stvar koja je važna je Republika Srpska, a Republika Srpska ima budućnost samo ako je slobodna, a biće slobodna samo ako su ljudi slobodni. Ova inicijativa upućena je predsjedniku Vlade Radovanu Viškoviću, zato što su ovi zakoni njegovi zakoni.

Ovo je šansa Vladi da stavi prst na čelo i da ispravi grešku koju su oni napravili. Ako zakoni stupe na snagu, dođe do katastrofalnih posljedica, krivična i moralna i istorijska odgovornost biće upravo na Viškoviću i njegovim ministrima.“, rekao je Crnadak.

Na pitanje novinara koliko je realno da se napravi nova skupštinska većina, prelaskom nekih poslanika iz reda vladajuće koalicije, o čemu je govorio delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Darko Babalj, Crnadak je rekao da se u posljednje vrijeme taj brod veoma snažno ljulja.

„Skoro svaki dan imate pozive od poslanika, ali i od običnih ljudi koji pripadaju toj koaliciji, jer većina ljudi tamo su iskrene patriote, ali nisu spremni da Republiku Srpsku gurnu u provaliju zbog jednog čovjeka. Vrlo je moguće da ćete vidjeti neka iznenađanja kada je u pitanju skupštinska većina u narednom periodu“, naveo je Crnadak.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno